Židov

godišnjoj konferenciji, te će valjda biti i primljen. Namjeravano uredjenje centralne po staje za halucim je pretresano. Ustanovljeno je. da postoji mogućnost, da se zainteresiraju niz još podaleko stojećih organizacija za poljodjelsku i zanatsku izobrazbu halucim, kao i za skrb oko halucim. Odlučni zaključci o zamišljenom osnivanju treba da se stvore na sjednici različitih interesiranih organizacija. Višednevuo vijećanje bilo je posvećeno pitanjima K. H-a. Govorilo se potanko o budućem palestinskom budžetu. Uopće naglašena je potreba, da se budući palestinski budžet tako ustanovi, da se može sigurno računati na pokriće sa primicana K. H-a. Na temelju ovogodišnjih uspjeha može se predpostavljajući mirni razvitak, za iduću godinu računati na prihod K. H-a, u iznosu od najmanje 500.000 funti. Prema tome ima se i postaviti budžet, Čije će pojedinosti još sačinjavati predmet daljnjih vijećanja. Radni plan K. H.-a 37a slijedeću godinu bijaše predmet u pojedinosti idućeg pregovora. U tu svrhu pokazali su se naročito poučnim izvještaji članova amerikanske delegacije, gg. Jabotinsk.v i Stone. Njihovo razlaganje sastojalo se u tome. da se K. H. u Americi polako, ali neprestano ima razvijati. Potreban je skorašnji sastav delegacije, koja bi «e morala u narednoj radnoj periodi odaslati u Ameriku. Postignut je sporazum u pogledu lica koja dolaze tu u obzir. Raspravljalo se takodjer pitanje sadržaja i načina propagande, stvaranje propagandnog i informacijonog aparata, izbor propagandističkih sila za pojedine zemlje itd. Berlinskil ured Egzekutive, koji je spojen u personalnoj uniji sa odjeljenjem za centralnu Evropu K. H. izvjestio je o svome djelovanju. Pokazalo se je, da je ured postao znatnim sastavnim dijelom organizacionog aparata cionističkog pokreta, kao v K, H., a čije se je uredjenje uščuvalo pod organizatornim i ekonomskim nazorima. te opravdava daljnje stvaranje. Pregovor o Ruthenbergovom projdktu i namjeravanim jikcijama za Mortgage Bank i Bank Drive, dali su materijala za prosudjivanje ovih akcija, koje sačinjavaju znatan dio budućeg radnog plana C. O.

Ijenika, radosti i gorčine njihove sudbine opisao je Holitscher upravo majstorski i s mnogo simpatija, a nije izgubio s vida niti sve one javne i podzemne sile, koje hoče da zapriječe ostvarenje jedne uzvišene ideje. A kad govori o ličnostima i svetim mjestima prošlosti i kad sanja o boljoj budućnosti ljudske zajednice, onda se Holitscher uzdiže do bogodanog pjesnika i gorljivog zanešenjaka etske obnove čovječanstva. Cujmo na primjer, kako završuje svoju knjigu: ... »Prastari ali vazda novi raj bratstva 'krotkosti i pravednosti, laj štono kroz tisućljeća blista na obzorju ljudskih dogadjaja, niče na istoku... Nosioci prastarog, vječnog zakona, divni mladi Židovi Palestine, stoje na pragu nove, strašne epohe: plug i pušku čvrsto drže u rukama, a s čela im odsijeva ljubav i pravda. Je su li oni pozvani da budu razred mučenika, je li to uzorita četa onih, koj? sami sebe polažu kao žrtvu? Je li to onaj duboki nerazjašnjeni, metafizički uzrok, koji jedan narod goni da kreće

prema izvjesnoj točci zemlje, gdje treba da se ispuni njegov udes? Je ii to uzrok snažne težnje i bujice ponajboljih, ponajčišćih i ponajbiranijih, štono kreću u Krec Israel strujom, koja čas zapinje i miruje, čas opet provaljuje neodoljivom snagom. Budi utješeno, ti malo stado! Bog je s tobom! ♦ U starom, svetom gradu, nedaleko mjesta, gdje se negda kočio hram. medju ruševinama i zidinama, počiva mali ribnjak: ribnjak Betesda, danas nazvan Birket Israin, »rijbnjak Israelov«. Njegova je površina bistra, a voda mirna. Odakle izvire? Podzemni izvor hrani mali ribnjak ... Ali katkada zavlada malim ribnjakom neko čudno : nerazjašnjeno gibanje. Voda se pjeni, burka, talasa i udara bunio o zidine, što okružuju ribnjak. Onda dolaze brzo ovamo bogalji svake vrsti, slijepi, hromi i bijednici cijelog grada, pa se plačući natiskuju medju zidine. Anđeo! Anđeo je dotakao vodu! Bo-

galji, bolesnici i nesretnici ulaze u vodu malog ribnjaka, koji je odjedared poprimio- ljekovitu snagu. Oaze duboko u vodu, a izlaze ozdravljeni, Čudo vjerovanja, sam anđeo ih je dotakao. Ribnjak Israelov ih je izliječio. Ovakav ribnjak Israelov, takav ribnjak Betesda, hranjen tajinstvenim podzemnim izvorom, današnja je židovska Palestina. Dugo je počivala u miru. Sad ju je dotakao anđeo. Neka bi u ovu uzburkanu kupku, koju je dotakao anđeo, zašlo židovstvo svijeta, e bi tamo našlo ozdravljenje.« ♦ U ovom se završetku jasno očituje tendencija Holitscherove knjige, koja, izuzev neke omaške i socijalističke nastranosti, u sebi krije dragocjenu sađržinu. Knjiga je lijepo opremljena, ilustrovana i previđena zemljopisnom kartom. Ona zavrijeđuje svaku hvalu i priznanje i ne bi smjela manjkati u knjižnici modernog Židova. Salom Ben Cvi.

Govor Churchilla i debata u donjoj kući

U prošlom broju smo u kratko izvjestili o rezultatu glasovanja povodom debate o engleskoj palestinskoj politici u donjoj kući. Danas donosimo opširnije tok debate. Uvodnu riječ u debati imao je O rmsb y - O o r e. On je izjavio, da bi bilo nečasno, odustati od Balfourove deklaracije, jer je ta deklaracija ne samo obveza sadašnjeg vodje vanjskih posala Balfoura, nego i obveza svih saveznika, koji su se za tu deklaraciju izjavili. Nežidovi nemaju se ničega bojati u Palestini, jer su im zagarantovana prava, koja im uostalom nitko i ne misli uzeti, (iovornik ističe, da je sam vidio silan rad i napredak židovskih useljenika, koji stvaraju iz pustoši oranice, te je uvjeren, da bi sad izjava engleskog naroda dovela do mnirenja i .konsolidacije prilika u Palestini. To bi' bio dobitak za čitav kulturni svijet. Nato predlaže vodja opozicije sir Johnson Hicks poznatu rezoluciju: Da se mandat imade radi velikih financijalnili i drugih odgovornosti predložiti parlamentu na odobrenje i da se o kontraktu High Commissionera i Ruthenbcrga imade izvjestiti u kući. Svoj prcdlog obrazlaže u glavnome time, da je Arapima obećana slobodna država još i prije, i da su Arapi protiv stajališta cijonista, da se u Palestini osnuje židovska država, a ne samo domaja. Pošto su poslije njega govorili za mandat lord Eustace Percy i mr. Morgan .lones, a za Ruthenbergov projekt sir E. B u t c h e r, uzeo je riječ ministar kolonija mr. C h u r c h i 11. Govor mu je bio pun humora i duha, koji je dotukao njegove protivnike. U govoru teveo je u glavnom slijedeće: Pomiješali ste Židove. Ruse. boljševizam, cijonizam, monopol za elektricitetu i koncesije vlade u jedno, te ste si lako mogli stvoriti ovakovu stvar. Samo na glavno pitanje ste zaboravili: Hoćemo li da održimo naša obećanja, 'koja smo dali 1917. cijonistima, da olakšamo ostvarenje židovske narodne domaje. Drugo je pitanje: da li su opravdane i odgovaraju li mjere, koje je poduzeo Colonial Office u

pogledu izvršenja tih obećanja. Drugo pitanje možemo podvrći kritici, ali kad se radi o onom glavnom pitanju, o kojem se već mnoga riječ odobravanja i ovdje u parlamentu čula, mislim, da se već ne može debatirati o održanju obećanja. Ja ■»nijesam u svoje doba za obećanja bio odgovoran, ali sam opetovano i biran sa istoui tom lozinkom. I ja sam ponosan na to. Kao kolonijalnom tajniku bilo mi je naloženo, da provedem tu politiku, ponovno odobrenu, pred cijelim svijetom odobrenu i vezan sam na to po danim obećanjima i odluci parlamenta. Na to je mr. Churchill pročitao vatrene i oduševljene izjave za cijonizam poslije Balfourove deklaracije i od onakovih engleskih političara, ikoji su danas protiv cijonizma. Oni ali nemaju prava u krizi rata izjavljivati nešto u ime naroda, a posle, kad je sve prošlo i postalo prozaičnim i hladnim boriti se protiv ministra, koji se pošteno trudi, da njihovo ondašnje oduševljenje privede realnom izvršenju. On apelira na donju kuću, da ne promjeni svoga mnijenja, nego da vjerno ustraje u obvezama, koje su dane u ime Velike Britanije i da se na najpošteniji i najrealniji način poradi na tome, da se izvrše obećanja, dana cijonistima. Ako ćemo da govorimo o radu Colonial Office, rekao je dalje, moramo odmah istaknuti, da se mora poznavati kulturni i gospodarski napredak, koji se od početka djelovanja Colonial Office odmah mogao opaziti a sada sveudilj raste. A najmanje se imadu Arapi potužiti, jer je baš njima najviše poslužio taj napredak kao novi izvor privrede. S tim bi i obećanja, koja su debili Arapi svojedobno od Engleza, isto bila izvršena. Ponajviše će nam pak pokazati budućnost, .koju pripripravljaju .cijonista Paiestini u obliku napučavanja natapanja i oplodjivanja zemlje. A to će i Arape uvjeriti o tome, da su im cijonisti prijatelji i pomagaći, a ne progonitelji. Jer sami Arapi to ni u hiljadu godina ne bi mogl? izvršiti. Za tu stvar moraju se založiti i država i privatne osobe.

BROj 32

»ŽIDOV«

3