Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Od Bazela do Karlovih Vari

Izmedju onih, koji danas na »malome kongresu* vijećaju o tome, kako da se izvrši djelo, nalaze se mnogi, koji su pred dvadesettpet godina u Bazelu, na prvome cijonističkome kongresu, osjetili silni, potresni zanos novih spoznaja i preporod nih riječi. Mnogih nema. Teodor Herzl, veliki vijesnik i prorok novog života svoga naroda, počiva vječni san, živući u dušama milijuna Židova neumrlim životom. Dok se naše misli vraćajfl u tu prošlost, koja je danas življa u nama nego sve to vrijeme izmedju stvaranja Bazelskoga programa i ratifikacije Mandata, svi su naši napori upravljeni u budućnost, koju nam je Razelski kongres navijestio i formulovao u svome programu Program! Prijatelju, ne čini li ti se ova riječ prohladnom za sadržinu, koju pokriva u >Bazelskome programu-, što ga je obrazovala jedna glava puna stvaralačkoga ognja? U njemu se kovala i odvagnula svaka riječ, da se sažme jedno golemo htijenje u jednu rečenicu, koja je imala da izvrši svoj učinak prema vani, prema onima, koji imaju da daju javnopravno osiguranje domaji u Palestini za židovski narod. Koliko je toga za nas bilo u toj rečenici, o kojoj se toliko raspravljalo, dok joj je dana konačna forma! Ti koji si doživljavao tadašnje dane, i Vi koji ste iza toga u duše svoje upisivali taj program, vi znate po dubini i snazi svojih srdaca, da je u tome logičnome sastavu jedne rečenice samo posuda za vjerovanje i gledanje u cilj od mnogo vijekova ovamo. Ima časova, kad čovjek, da odoli bujici svojih čustava, koja ga potresaju i uzburkaju, žudno traži izraz za gno što biva u njemu i što je jače od njega, kako bi našao mirni pol, na kome će se staložiti čuvstva; taj izraz nije adekvatan himni, koju krv i čuvstva pjevaju, jer u takovim časovima nijedna riječ nije dovoljna da kaže što htjedosmo reći. Pa ipak, koja ispovijest i koje vjerovanje bilo i jest sadržano u Bazelakome programu! To nije bila tek teritorijska težnja; bila je nova orijentacija pojedinca čovjeka, jedno -rušenje i gradjenje u sopstvenim dušama, jedan prelom s onim, Sto smo baštinili na umom jedne perijode samoodrdke i samoponižavanja i jedno nađovezivanje na ono, što smo baštinili krvlju i duhom od dvijetisuće godina. Taj program je koračnica k pomladjenome gibkome hodu naroda, koji pruža koljena, dok mu se glava uspravlja, jer gleda u svete, velike ciljeve, putem, koji znači jedno napinjanje svih sila.

Od Bazela do Karlovih Vari u životu naroda kratak je put. Nakon dvađesetipet godina istoga dana, kad je na kasinu u Bazelu zataknuta židovska zastava, ras pravlja se evo, kdko da se u život privede, što je mandat garantovao. a što je u istinu izravni posljedak onog prvog cijonističkog kongresa u Bazelu. Bazelski program u Balfourovoj deklaraciji, pa za tim u ugovoru u Sevresu i konačno jednoglasnom odlukom svih članova Lige Nacija u mandatu, sad treba da se ostvari u djelu židovskoga naroda. Nijedan mandat nije toliko jednodušno odobren I sama Amerika, nezastupana u Ligi Nacija, odobrila ga je, još prije ratifikacije po Ligi Nacija, jednodušnim zaključkom kongresa, Engleska ogromnom većinom donje kuće parlamenta. Sva engleska radnička partija bila je za nj. Sokolov je s pravom u Karlovim Varima istakao, da toj pobjedi nije bilo ravne u povijesti cijonizma. Ono, što ima sad da dodje, mora da bude jednodušni zaključak cijeloga židovskoga naroda, da valja prionuti djelu. W e i z ni a nn je u Karlovim Varima rekao: Kad b! dohodak cijonističke organizacije bio jedan milijun u gotovu, ne b ; postojala po gdjekoja tačka u »bijeloj knjizi« engleske vlade (koja radi o praktičnoj provedbi mandata, a sadrži znatna skučavanja useljivanja u Palestinu). Ovo pitanje useljivanja, pitanje ljudi za Palestinu, koji će da je grade, zavisi o pitanju novčanih sredstava, Dojakošnja su nedostatna; jedna od tačaka dnevnoga reda u Karlovim Varima bila je o prikraćivanju budžeta za Palestinu, gdje sad ima prosječno 1500 nezaposlenih. Uspjelo je dakle osvojiti svijet, medju ostalim nežidovsko pučanstvo Amerike za obnovu domaje u Palestini. U svojim vanrednim govorima Balfour je s toplotom pravoga cijoniste govorio za našu stvar, koju je branio Curzon u parlamentu. Cak i franceska vlada ovlastila je Sokolova, da čestita godišnjoj konferenciji u Karlovim Varima na ratifikaciji mandata, za koji je ona ne samo glasala već ju je i podupirala u Ligi Nacija. Tak židovski narod nije dao, što mora da dade. Cijonistička organizacija kao Jewish Agency. predvidjena u Mandatu, mora da raspravlja o sniženju budžeta u času, kad bi njezin normalni budžet dostojao tek da uzđržaje ono što jest, a ne da gradi nove pozicije. Koliki su, te su dali i desetinu maasera?* Gdje su oni, koji nestrpljivo dolaze da grade ne čekajući dok ih se potraži? Boreći se s neprijateljstvima s polja t iznutra izvojštila je cijonistička egzekutiva u jednome nadčovječnome naprezanju uspjeh, čija veličina je besprimjerna

u povijesti našega naroda. O tome je ona u jednostavnome izvještaju dala računa u Karlovim Varima. I nakon svoga toga ona ima pravo da traži djela, dostojna napora vodja, koja će uspjehe privesti u djelo i koja će dati vodjama snagu, da traže povećanu imigraciju, jer će biti sredstava da se gradi. 0 tome mora da se sad radi u prvome redu. O tome se prije svega raspravlja u Karlovim Varima. Bazelski program ne može da se privede ostvarenju tek Mandatom, židovski narod, koji je snagom svoga vjerovanja izvojštio Mandat, mora snagom svoga djela da izvojšti sebi i svijetu vjeru u svoju nedvoumnu volju, da se obnovi.

Godišnja konferencija u Karlovim Varima

Godišnja konferencija' otvorena je 2.5. augusta u 11 sati prije podne u Karlovim Varyma u dvorani Kuriiausa. Prisutni su članovi Egzekutive, financijskog i gospodarskog vijeća i Akcijonog Komitea, kao što i delegati zemaljskih i zasebnih saveza, sveukupno oko 100 učesnika (listina prisutnih bit će naknadno objelodanjena). Nadalje je dozvoljen pristup zastupnicima štampe i malenom krugu gostiju. Konferencija je otvorena Hebrejskim govorom predsjednika Cijonističke Egzekutiva gosp. Nahuma Sokolova. Sokolovljev govor: Sokolov (hebrejski): Ašrenu, bilo nam na spas, da smo to postigli! Danas je naš blagdan, jedna svetkovina, koja se tokom jednog četvrt vijeka slav ! . Ona se naziva jubileumom. Prošlo je 25 godina od onoga dana. kojega smo se skupili u Bazelu. Ima medju nama muževa, koji su bili ondje, koji mogu da procijene vrijednost ovoga časa. Onda su doživjeli početak jedne nove epohe i jedva su mogli pred 25 godina da slute, što smo sada postigli. Siromašni i slomljeni tijelom i dušom sastali smo se tada, da privedemo u život jedan novi pokret, koji ima da bude putokazom vaskolikom narodu. Na početku bila je riječ, a ovoga puta možda ni riječ, već samo jedna spoznaja. Nije to bila zastava jedne ideje, već je to bilo jedno djelo života, jedan pokret sa svim svojim šarenilom; ono. što sada vidimo, je posljedica Bazela. Mi smo epohu čiste riječi svladali i ušli u epohu djela. Onda prikazala nam se zvijezda sjaja, jedan komet, koji se na horizontu pojavio i koji je opet nestao i kojega više nema: Teodor Herzl. (Skupština ustaje.) Rekoh, da ga više nema; koje li bludnje! I on je v

00D. Vi.

Poštarina plaćena u gotov em.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGRLE, 1. septembra 1922. - 8. elula 5682.

PRETPLATA; GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD j J< 60, POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 38—c 9.