Židov

puno svoju važnost, ipaik izgubiti na svojoj vrijednosti gledom na židovski kongres. Želimo, da vam tu rezoluciju podnesemo, jer držimo, da će se vjerojatno praksom pokazati, da će biti potrebna rekonstrukcija Egzekutive bilo u Londonu, bilo u Palestini, i jer hoćemo, da se ta rekonstrukcija vrši konstitudjonafnim putem cijonističkog .kongresa. Kongres će po činjenicama, koje će nastati od danas do slijedećega ljeta, stvari ozbiljno ispitati I prema tome rezultatu provesti rekonstrukciju. Drugi je razlog ovaj’ želimo svom ozbiljnošću i potpunom iskrenošču privući druge elemente i sile bez obzira na to, tko su i iz kojih društvenih slojeva dolaze, ako će isto tako ozbiljno i iskreno htjeti raditi na obnovi Palestine kao i mi. Iz dosadašnjih nedostatnih možda iskustava ne mogu se oteti dojmu, da će pregovori s drugim elementima biti tim uspješniji, čim će jača i čvršća biti sama Cijonistička Organizacija. Samo s ojačanom i dobro organizovanom Cionističkom Organizacijom, koja radi, i koja iz svoje snage, a ne iz slabosti upravlja apel drugima, radit će drugi zajedno. Protiv defetističkih tendencija, ikoje se opažaju u našim redovima, moram iznijeti: kad bi se prije osam godina reklo Cionističkoj Organizaciji, da će uspjesi s njezinim tad napola skršenim silama, ciionizam izvući iz njegova prikrajka i postaviti ga kao velik problem na prvo mjesto javnoga mnijenja, ne bi to mnogi njegovi članovi vjerovali. Išlo je. jer smo vjerovali. I tđko i sad mora da je Cijonistička Organizacija, prije no što sc obraća na veliki svijet, obračunata, znati, što je učinila i što će biti u stanju da u buduće stvara, a prema unutri da bude jaka. 1 ako će doći do židovskog kongresa, cijonizam imat će važnu ulogu. To priznaju ! oni elementi, koji sada stoje na periferiji Organizacije, da će htjeti s njome raditi. Stoga držimo, da treba čim prije pod navedenim uvjetima sazvati cijonistički kongres te mislimo, da će sumišljenici sve 5 uraditi, da to bude velik i snažan kongres. A sad tački 4. Konferencija izjavljuje, da je želja cijonista, da lewish Agency reprezentira cijeli narod. Svima nam is jasno, da će se taj ideal vrlo sporo ostvariti i da će .lewish Agency možda samo onda reprezentirati sve Židove, kad će u Palestini biti jako i cvatuće židovstvo. Na tome radimo prema najboljem našem znanju i našim silama. Ne pravim sebi nikakovih iluzija o tome, da ćemo one druge tako brzo dobiti, ali ni o tome, da će nam drugi sve dati, što nam još ne dostaje. Ne smijemo njihovu sarađnju prikazati kao spašavajući lijek, jer su sredstvo spašavanja još uvijek samo naša vlastita naprezanja. I konačno, moći će da uspije satno zajedničkim radom, da učinimo svjetski kongres uspjehom, ako će Cijonistička Organizacija biti ojačana, kad će se njoj na sarađnju priključiti drugi elementi. Naglašujcm, da sebi zamišljamo sarađnju drugih tako, da nemaju samo dijeliti s nama prava, već i teške dužnosti Jewish Agency-a i da na se preuzmu djelomično financijalne terete. U paragrafu 4. i 5. označen je taj naš rad. To je od prilike po našem mnijenju okvir rada za naredno vrijeme, da pregovaramo s drugima i s mandatarnom vlasti, da stvorimo bazu za Jewish Agencv, te da privučemo sile i financije. Znamo, da će to teš-

ko biti, ali ne vjerujem, da bi to teže bilo, no ono, što smo dosad učinili. Hoćemo ovom konferencijom da zaista povučemo potez izmedju prošlosti i nove perijode, koja nastaje. Osjećali smo mnoge nedosatke naše organizacije štetnima i izrazili smo to hladno i ogorčeno. Dužnost mi je da kažem, da sam i ja to učinio, ali sad je taj put dovršen i započinje novi. Cijonistička Organizacija, i mi svi, može doći pred židovski svijet i reći: Ml smo nešto uradili. Možda ne bih baš ja smio o tome da govorim. Ali dopustite mi to. Ml smo nešto izvršili, što ml, koji stojimo sred tih činjenica, možda nismo u stanju da ocijenimo. Pravili smo početak. Stvorili smo 'političke i ekonomske temelje za židovsku narodnu domaju. Nemojmo mnogo dirati u ove početke i ne budimo nestrpljivi. Neugodno me se dojmilo, kad sam ovdje čuo nazor, đa Keren Hajesod nije uspio. Ne vjerujem u to, mi ćemo ga sa strpljivošću dalje voditi 1 bilo bi nepravedno, da mu kao protuustifc stavimo privatnu inicijativu. Kao nadopuna ona je zdrava; izigrana protiv Keren Hajesoda je kriva. Još će dugo morati da javni novci utiru put privatnome kapitalu. Ne smijemo postati nestrpljivim i letjeti za novim krilaticama. Isto tako stoji i s drugim stvarima n. pr. najtežom, imigracijom. Ne ću nikako da branim zapreke, koje nam se sad prave. Ali s ovim umjetnim zaprekama postoje ujedno i objektivne, o kojima je danas govorio Ruppin a koje su dijelom i uzroci umjetnih. Sve to zna vodstvo. Bilo je to u toku dogodjaja, da ie politički razvoj bio brži no svaki drugi u cijonističkoj organizaciji. Odigrala se u miljeu i u jedrio] liniji koja je ležala postrance od velikih masa židovskoga naroda i za to se dogodilo, da vodje nisu mogle da održe kontakt sa židovskim masama. To mora đa se popravi. A kad ćemo opet imati kontakt, nestat ćs mnogi povod ogorčenju. Ove rezolucije, ma kako suhoparno zvučile, prikazuju nam novi teški put. Nema još nikoga, za sad smo mi jedini, koji smo pripravni svom dušom, da podjemo tim putem. Ako ćemo mi to uraditi, možda će nas kasnije drugi slijediti. I isto tako. kao što se ne možemo potužiti, da u Palestini ne teče Nil, već Jordan i da ondje nema bogatih poljana, već samo kamenje i brda, isto tako moramo mi reći, to je naša Palestina, "naš židovski narod, naša cijonistička organizacija sa svim slabostima i manama, i ona ima da pokročl tim putem u ovome teškome času. Želim u tome njoj i nama uspjeh. (Burno odobravanjeV Iza toga prešlo se na glasovanje o rezolucijama Egzekutive, pa je točka 1. i 2. jednoglasno prihvaćena, dok Su protiv točke 3. glasali mizrahiste. Glasovanje o točki 4. i 5. odgodjeno je do izvještaja rezolucijone komisije. Palestinski budžet. Dr. H a 1 p e r n predlaže u ime financijskog i ekonomskog Vijeća budžet za 5683. Podsjeća na budžetnu debatu na prošlom kongresu i izjavljuje, da se prosječno po mjesecu nije moglo poslati u Palestinu više od 28.000 funti. Prije no što se postigao mandat, moglo se možda opravdati sastav pretjeranog budžeta, međjutim ; za mandata moramo sastaviti budžet na zdravom temelju. Svakako jc

budžet u razmjeru prema velikim izdacima malen, le mora po tome naići kod ljudi, koji rade u Palestini na otpor. AH mi imademo samo ograničena sredstva u izgledu. Usprkos svega reduciranja ulazimo u novu godinu s teretom dugova od 100.000 funti. Konferenciji predleže dva predloga, jedan od financijskog i ekonomskog Vijeća, a drugi od Akcijonoga Odbora. U predlogu financijskog i ekonomskog Vijeća.sadržane su pod stavkom I. iznos od 10.000 funti kao povratna isplata Nacijcnalnom Fondu te iznos od 5.000 funti ka> isplata na kamate, koju cijonistička organizacija iz starog poznatog duga J. C. T, još nije izravnala. Stavak 11., redoviti budžet, bazira na principu proporcijona!ne diobe, t. j. od pojedinih mjesečnih doznaka za Palestinu dobiva svaki pojedini stavak razmjerni udio. Za stavak Odgot vrijedi iznimno, da se iznosi, 'koji slučajno no bi unišli do- isplate, imadu priznati kao dug Egzekutive, koji se prenosi na račun buduće godine. Što se tiče pojedinih stavaka, priznajemo svakako, da su maleni, ali nijesmo u stanju, da preuzmemo odgovornost za koji veći budžet. Svi predloži za povišenje budžetnih stavaka bez istodobne oznake drugih stavaka, koji se imaju smanjiti, za nas su neprihvatljivi. Prelazeći Ruthenbergovom projektu, izjavljuje, da su stručna mnijenja izradjena i sva povoljna. Kod financiranja vodila nas je misao, da kontrola nad tim nadjonalnim važnim djelom mora ostati u krugu onih organizacija, koje osiguraju narodni interes. To se ima postići stvaranjem prvenstvenih akcija s posebnim pravom giusa u iznosu od 200.000 funti. Vode se pregovori s raznim organizacijama radi preuzimanja tih akcija. 50.000 treba da preuzme Keren Hajesod i JCT, a ostalih 100.000 PLCD i Economic Boards. Prinose li a d a s i smo lanjske godine manje restringirali no u drugim stavkama pa moramo to ove godine promjeniti. Stavka T e h n i k u m naknadno je umetnuta, jer smo kod engleske uprave postigli ispra/njenje zgrade. Iznos ima se dati sa ino nođ uvjetom, da se do aprila namaknu daljnjih 4.000 funti. Nakon što je referent objasnio još pojedine tačke, upućuje na to, da je A. P. C. dala kredite svim poduzećima, koliko su joj sredstva dopuštala. Govornik konačno moli, da se odbiju sva zahtjevana povišenja pojedinih stavaka, jer niko ne može da glasa za viši budžet i da preuzme odgovornost, da se sklapaju privatno-gospodars'-ei ugovori, koji se kasnije ne mogu radi nedostatka novca ispuniti. Bolje je jednu školu zatvoriti, no da Egzekutiva ne može isplatiti plaće i dmge dugove. Govornik moli, da se primi ovaj budžet I. Naknadna doznaka u 12 mjesečnih obroka za budžet 5682. funti 114.500. 11. Redoviti budžet; 1. za poljoprivredu funti 90.000, 2. za imigraciju 36.000, za rad 24.000, za podupiranje industrije i obrta 9.000. ukupno 69.000 ; 3. za odgoj 60.000; 4. za Tehnikum 3.000 : 5. za Hadasu 42.000: 6. za biblioteku 1.500 ; 7. za poljoprivredne pokušaje 10.500; 8 za projekat elektrifikacije 37.500; 9. za administraciju 18.000; 10. za nepredvidjene izdatke 9000, ukupno 340.500. 111. Investicije za ojačanje poljoprivredne i gradske kolonizacije u Palestini 300.000. Sveukupno funti 755.000.

10

»ŽIDOV*

BROJ 40—41.