Židov

toga moraju muževi, koji upravljaju, vladati kompliciranim misaonim sistemom duševnih i istorijskih činjenica, koji nema ništa zajedničkoga s njihovim gospodarskim zadaćama. Stoga je bezuvjetno nužno, da se provede dioba izmedju politike, uprave i gospodarstva. Gospodarstvo mora da vodi upravitelj, koji preuzme potpunu odgovornost i koji narn jamči za čisto gospodarsko provedenje. U vezi s time govori o zabludi, da Židovi imadu dovoljno gospodarskih talenata te vrsti. Ističe, da Židovi redovno ne stoje u gospodarskom životu ondje, gdje se vrši pravi, konstruktivni rad. U Palestini valja izgraditi nešto, a da za to nema stalne radne kulture i dugo školovanih pomoćnih četa. ! za to moramo pokušati, da na tom polju nešto uradimo. Trebamo školu talenata za gospodarsko vodjenje i upravu. Ako se hoćemo približiti cilju ekonomičnosti, moramo poraditi na tome, da izgradimo tehniku gospodarstva u zemlji, a to znači, skrajnu u provođenju gospodarstva. Jedno od najvažnijih pitanja je promjena evropejskog konsumpcijonog sistema u Palestini i mogu sebi zamišljati, da će radništvo i u tome u toliko prednjačiti, da će ili samo iz svojih krugova dati ljude za činovništvo ili da njezin mentalitet malo po malo predje na gradske krugove jišuva. Jer u gradovima ima vrlo malo od novog židovskog početka, koji bi pokazao gospodarsku i čovječansku vezu s Palestinom. Postoji opasnost levantinizma, ako ne dovedemo u zemlju ljubav prema obnovi, koju danas nalazimo samo kod haluca, a koja obnavlja ljude. Ekonomičnost traži izbor ljudi. Za obnovu nesposobni ljudi trebali bi da se vrate iz Palestine; za njih tamo nema mjesta. Om bi nam kasnije bili na teret. Možemo zemlju da izgradimo samo ljudima sa gospodarskim kvalitetama, a postotak tih ljudi je malen. Stalna brižljivost u svim gospodarskim odlukama preduvjet je našega uspjeha (živo dugotrajno odobravanje). Farbstein (Mizrahi): Ljevica mora da nauči, da i druge grupe rade u Palestini i sad kritikuju rad ljevice. Neka se ne traži riješenje poljodjelstva u Palestini isključivo u kvucot. Zašto se ne bi kupovalo zemljišta u blizini gradova i iznajmilo ga židovskim radnicima pod povoljnim uvjetima za povrćarstvo, davši im potrebna sredstva kao kredit, da se individualno mogu razviti kao seljaci? Kvucot su možda dobre za druge kolonizacije, a ne vrijede za židovske u Palestini. Osjećamo najveću zahvalnost za halucim, ali još je veća naša zahvalnost prema onima obrtnicima, trgovcima i malo industrijalcima, koji su napustili svoj posjed i pošli u Palestinu. Naše financijalno i ekonomsko Vijeće mora od engleske vlade tražiti drugu valutu za Palestinu i oslobodjenje od carine za uvoz strojeva. Ono mora nadalje da stvori informacijom ured za trgovinu i industriju, za izvoz i uvoz, kreditni institut za trgovce i institut za gradnju stanova radiona i fabrika. Usiškin : Pojavilo se opet pitanje: privatna inicijativa i narodno gospodarstvo. Ekstremisti na obim stranama imaju krivo. U Erec Jisraelu potrebno je oboje. U pitanju kupnje zemljišta na pr. vodile su se žestoke debate, pa je Ruppin i mnogi drugi, a i ja glasovao protiv ekstremne nacijonalizacije. Ponajprije je Geulat Haarec, zatim nacionaliziranje. Statistika zadnjih dviju godina pokazuje, da je Narodni Fond više izdao za kupnju zemljišta no privatnici. Potonji ulažu radje svoj novac u industriju. Trebamo a-

grami kredit s velikim svotama. Početak za to su gradske hipoteke. Odlučno odbijam tvrdnju, da je privatniku nemoguće dobiti zemljišta, ako ne pripada jednoj kvuci. Ko dodje i hoće da radi, može od Narodnog Fonda dobiti zemljšta isto tako kao kvuca. U Emek Jesrelu grade se dvije velike kolonije, jedna po principu kvuce, a druga po onome Mošav Ovdim. Mi smo prema obima potpuno objektivni. A sad prekoru, da Palestinsko vodstvo ignorira interese Balebatima u trgovini i industriji. Bilanca banke bi pokazala, da kvucot nijesu gotovo ništa dobile od isplaćenih iznosa, a gotovo sve balbatska poduzeća. Da banka nema 200 hiljada funti, već jedan miljurt, bio bi taj problem bespredmetan. Prošle godine osnovali smo hipotekama bauku za gradnju kuća. Od 60.000 funti za gradnju kuća dobili su radnici za gradnju škole 5 hiljada funti, a ostatak balbatim. Pitanje razvitka industrije i trgovine može se samo tako riješiti, da se stvori široka baza za kredite. Tad će uspjeti i privatna inicijativa. Osnutak kolonizacijonog fonda bi otklonio. Ooldberg: Da nijesmo u godini dana u Americi više nasmogli za K. H. no 2 milijuna dolara, da za to ima raznih uzroka, prije svega velike akcije za pripomoćne svrhe. Dosadašnji rezultati ne daju povoda pesimizmu. Odgojit ćemo ljude i oni će dati novac. Nije na štetu Keren Hajesoda ako skupljamo novac za Ruttenbergov projekt, radničku banku, universitef itd. Trebali bi taj put konsekventno provesti i tako K. H„ koji danas mora da financira i odgoj i medecinu, učinimo isključivim kolonizacijonim fondom. Mnogi ljudi u Americi ne će samo platiti maaser, već će sami sa svojim sredstvima ići u Palestinu. Bergen Ko je u prošloj godini radio za K. H. na principu maasera, ne može biti drugo no optimista. Protivnici nemaju prava na njihov pesimizam, jer s početka nijesu radili na toj podlozi. Nazadak Narodnog Fonda objašnjava nam time, da se prvi put pored njega prbvadja organizirano sabiranje. Da Narodni Fond nije bio dorasao toj okolnosti, nije krivnja K. H. Govornik je protiv diobe fonda. K. ti. je državno blago prije države. K. H. je sredstvo da oživi pokret, podižući ga od niskog nivoa sabiranja do narodnog zahtjeva, koji ,sili, da Židovi zauzmu stajalište u narodnom pitanju i tako ih veže s cijonizmom. K. ti. nije samo spas iz političkih, već i iz financijainih i organizatornih poteškoća, pred kojifna stojimo. Čita se brzojav baruna Rotschilda; Gospodi Sokolov i Weizmann. Vrlo dirnut vašim brzojavom, koji ste mi poslali u ime godišnje cijonističke konferencije, šaljem vam srdačne pozdrave i najbolje čestitke vanrednom uspjehu, koji ste postigli u priznanju židovske narodne domaje u Erec Israelu. Edmund de Rotschild. De Lieme; Keren ttajesod treba otvoreno označiti kao neuspjeh. Budžet za škol. i zdravstvo mora biti osiguran i ne smije zavisiti o uspjehu Keren Hajesoda. Keren Hajesod sebi uzurpira moć Egzekutive, a uzurpira sebi i radni djelokrug Narodnog Fonda. Konačno moramo reći, da se ne drži utanačenja izmedju K. H. i Narodnog Fonda glede 20%. Predlažem, da K. H. ne teretimo više izdacima u Palestini, koji su gospodarske naravi i rentabilni. Ove potrebe moramo pokrivati posebnim financijskim institutima. Predlažem, da se zaključi 1. da Narodni Fond ima pravo na 20% prihoda K. H., 2. Narodnom Fondu imade se naknadno isplatiti 20% od prošle godine, 3. u redoviti budžet ima se umetnuti stavak od 20% prihoda K. H. za kupnju zemljišta. D r. G o t d s t e i n: K. H. bio je velik uspjeh kod mase, a neuspjeh kod bogataša. Ideja, da Palestinu izgradimo s jednim jedinim fondom, je neispravna. Treba podupirati i druge financijalne instrumente i preduzeća, i to na taj način, da Židovi daju svoj maaser tako, da svaki 10% svoga imetka i prihoda ulaže u Palestinu, time što doprinosi K. H„ bilo kupnjom akcija J. C. T. ili učestvovanjem u Ruttenbergovom projektu itd.

K. H. kao izražaj čistog cijonističkog altruizma mora i nadalje ostati. Svjetski kongres moralno je ojačanje naših pozicija. Novaca nam ne će donijeti, za to je nužan svestrani rad za K. H. Dr. Lev in: Ispravno je. da se sentimentom Palestina ne može izgraditi, ali novac što ga trebamo za izgradnju, možemo samo onda dobiti, ako djelujemo na ljude, koji ga trebaju dati, sentimentom. Potrebna je mašinerija, ali u njoj treba da je živi duh, ako ne ćemo da upravljamo industrijskim poduzećem, već narodnim pokretom. Propaganda mora da je jedinstvena i da bazira na maaseru. Dr. Katzne Ison : K. H. rodjen je s organskim pogreškama. Oni, koji su na kongresu bili oduševljeni za princip maasera, bili su prvi, koji ga nijesu platili. K. H. mora uistinu dobiti karakter narodnog poreza. Bježimo za visokom valutom, a zanemarujemo rad u zemljama velikih židovskih naseobina. Postoji nerazmjer izmedju prihoda i troškova, jer aparat za sad traži trećinu prihoda. četvrtak dne 31. augusta. Predsjeda L i p s k Jean Fischer: Predlaže, da godišnja konferencija izabere komisiju od tri osobe, koje ne pripadaju vodstvu, koja ima da ispita pitanje reorganizacije svih institucija i da narednom kongresu podnese predloge. Prof. Pi c k razlaže* njegovo stajalište prema Asefat Hanivharim, koja je samo onda od vrednosti, ako obuhvaća cijeli jišuv. Najvažnija je zadaća, da premostimo jaz izmedju novog i starog jišuva. Zagovara, da se pitanje izbornog prava žena odluči refendumom muškog pučanstva. M i s s Szo 1 d izjavljuje, da su u kuhinjama 'ženskih organizacija strogo održani vjerski propisi i ako se protivila namještenju mašgiaha. Dr. Weizmann: U odgovoru na interpelaciju Lokerovu da je Egzekutiva u stvari pregovora Zabotinskija sa Slavinskijem izjavila svoje stajalište izjavom u novinstvu. Akcijom Odbor zatražio je kasnije provedenje istrage. Ali pošto je Zabotinski nakon povratka iz Amerike morao smjesta otići u Italiju, nije se taj zaključak mogao provesti. Zabotinski predložit će Egzekutivi cijeli materijal pa sloga moli, da se stvar skine s dnevnoga reda. Prihvaća se. Prelazi se na glasanje o rezolucijama. Dr. Arlosorof daje u ime Hitahduta izjavu, da njegova frakcija nije sporazumna sa predložima, jer ne odgovaraju, a naročito, jer nije došlo do izražaja naše stajalište prema Arapima, a niti da postojeća ograničenja alije znače kršenje našega elementarnoga prava. No pošto frakcija potpunoma akceptira pozitivni rad političkog vodstva organizacije, to ce. kraj svih prigovora glasati za predloge. Dr. Thon predlaže u ime komisije ove rezolucije; 1. 1. »Centralno Vijeće Cijonisličke Organizacije vidi u mandalu podjeljenom po Ligi Naroda Velikoj Britaniji, u kojemu se ustanovljuje istorijska veza židovskoga naroda s Palestinom, neopozivo priznanje prava židovskoga naroda na njegovu domaju i sigurni medjunarodno osigurani fundamenat za obnovu židovske narodne domaje«. 2. »U potpunom shvatanju važnosti ovoga isloričkoga akta, čiji je uspješni početak bio životno djelo Teodora Herzla, a čiji sretni završetak ima da se zahvali djelovanju Cijonističke Egzekutive naročito ali s energijom i dostojanstvom pod neizmjernim poteškoćama vršenim ci, jelishodnim političkim radom gospode Weizmanna i Sokolova, izrazuje Centralno Vijeće vodsfvii Organizacije priznanje i povjerenje. 11. »Centralno Vijeće ustanovljuje, da je ostvarenje mandatom označenog cilja uspostave židovske narodne domaje ne• razriješivo spojeno sa najširim i najslobodnijim mogućnostima za useljivanje Židova u Erec Jisrael. Sada postojeća ograničenja židovske emigracije stoje u protuslovlju s tekstom i duhom mandata i povrc-

8

>Ž I D O V<

BROJ 40-41