Židov

nalnog razvitka iznosili su od aprila 1918. do i septembra 1921. 74.000 funti. Jedan veliki dio ovoga iznosa upotrebljen je za odbranu i protužidovskih napadaja. Ovi visoki izdaci 1 za nacijonalno organizovanje su od prošle jeseni prestali. Uzgoj. Uzgojni departement Cijomsličke Egzekutive ima nadzor nad ukupno 137 škola (53 dječjih vrtova, 65 pučkih škola, 3 srednje škole, 3 učiteljskih seminara, 6 stručnih škola i 7 škola za ručni rad) sa sveukupno 12.830 učenika i 505 učitelja. Za uzgojne svrhe od 1. oktobra 1920. do 30. septembra 1921. upotrebljena svota iznosi 147.572 funte. K fomu doprinijela je Cijonistička Organizacija 109.707 funti. Sveukupna svota, što ju je Cijonistička Organizacija izdala za elementarnu i srednjoškolsku obuku u Palestini od 1. aprila 1918. do konca 1921. iznosi 301.000 funti. Temelj židovskog uzgojnog sistema tvorit će Jeruzalemske sveučilište. Ovaj velebni projekat može se samo postepeno izvesti. Dva prva odjela sveučilišta, koja će se valjda skoro otvoriti, jesu: jedan fizikalno-kemički institut i jedan institut za mikro-biologiju i tropske bolesti. Oprema i fondovi za prvi već su osigurani, dok je za namaknuče sredstva za potonji obrazovan jedan odbor židovskih liječnika iz Amerike. Za osnutak jednoga doma za Narodnu Biblioteku postoji jedan legat Davida W o I f s o h na u iznosu od 15.000 funti. Egzekutiva je bilioleku ove godine poduprla sa 3000 funti, a prije već je doprinijela 2000 funti. Drugi važni dio sveučilišta tvorit će institut za poljoprivredna istraživanja, koji sada sastoji iz odjela za botaniku, poljoprivredu i upravu farme, entimologiju, kemiju, kulturu biljaka i patologiju biljaka. Ovima se imaju pridružiti odjeli za kulturu drveća, marvogojstvo, natapanje i poljoprivredni uzgoj. Već su uredjene tri poljoprivredne pokusne slanice, a doskoro će se urediti i četvrta. Socijalna skrb. Cijonistička je komisija odmah nakon svoga dolaska preuzela pomoćni rad, što ga je dotle vodio lokalni komitet. Departement za pomoć izradio je opsežni plan i organizirao je uspješni upravni sistem. Osim toga osnovano je više kreditnih zadruga. Osnivanje ovih kreditnih zadruga je možda najkorisniji i najproduktivniji rad cijonističke komisije. Sada ih vode zastupnici Jointa u zajednici sa komisijom. Za takozvani opremni fond izdano je 14.600 funti, ali ove će svote pomalo povratiti razne radničke organizacije i useljeničke grupe. Pored toga doprinijela je Egzekutiva 7000 livra za bolnopotpornu blagajnu radnika, za koju i nadalje daje mjesečni doprinos od 600 funti. Javno zdravstvo. Djelovanje American Zionisf Medical Ltnil (Hadasa) započelo je 1918. Hadasa imala je tad 43 liječnika i bolničarka. Doskora morao se povećali broj personala na 350. Glavno djelo Hadase bio je osnutak od 4 bolnice sa 180 kreveta, 6 klinika za posjet pacijenata u glavnim gradovima, koje su zajedno sa »Ezra Medicini!« cijonističke komisije liječile u jednom mjesecu 28.000 bolesnika, nadalje osnutak bakteoroloških laboratorija u Jeruzalimu, Jaffi i Safedu, i dvije škole za bolničarke, te sanitetski zavodi u pet većih gradova. Sanitarne odredbe u malim kolonijama i selima, koje nijesu imale liječnika, energično su provedene. Od septembra 1920. protegnula je Hadasa svoje djelovanje i na

useljenike i radničke grupe, koje su zaposlene na cestogradnji. Nadgledali su se i radnički logori, a isto tako su ustrojene poljske bolnice za halucim. Od septembra 1920. do marta 1921. primljeno je u bolnicama 2481 novih pacijenata, kliniku je frekvenliralo 168.985 bolesnika, u kućama posjećeno je 9721 bolesnika, a u laboratoriju provedeno je 19.665 analiza. U proljeću 1921. počelo se nakon amerikanske subvencije od 25.000 funti pobijati malariju na obalama liberijskog jezera i u Migdalu. Hadasa radi kao samostalna organizacija, i ako u uskom kontaktu s cijonističkom Egzekutivom u ]cruzalimu. Novac za Hadasu ima da namakne cijonistička organizacija. Do marta 1921. izdano je više no 340.000 funti za medicinske i sanitarne radove. Uprava. Cijeli rad, što smo ga prije opisali, proveden je s malim iznimkama po Cijonističkoj Komisiji ili cijonističkoj Egzekutivi. Ukupni izdaci palestinske Egzekutive od 22. jula 1917., dana otvorenja londonskog centralnog ureda, do 28. februara 1922. iznosili su 1,176.736 funti. I! toj svoti nisu sadržani iznosi, koje je upotrijebio Narodni Fond za kupnju zemljišta, za amelioracije, pošumljivanje itd. (330 hiljada funti), a niti sredstva, sto ih je potrošila Hadasa za vrijeme, dok je svoje subvencije primila izravno iz Newyorka, niti izdaci za pomoćni rad. Upravni troškovi za to vrijeme iznosili su 111.760 funti, (dakle manje od 10% ukupnih izdataka). Ukupni izdaci cijonističke organizacije i njoj asociiranih korporacija iznosili su 31. marta 1922. 2,000.000 funti. Prije su bila vrela prihoda Palestine Preparation Fund i Palestine Restorafion Fund. Šad je, apstrahirajući od sredstava Židovskog Narodnog Fonda za kupnju zemljišta, Keren Hajesod jedini izvor prihoda za židovsku obnovu Palestine. O jakosti Keren Hajesoda zavisit će budućnost, tempo razvitka židovske kolonizacije, jer osim rada pijonira trebat će velikih materijalnih žrtava židovskoga naroda, kojima će se izgraditi Erec lisracl.

Rezultati i vidici

Piše dr.

E. Schvvarzmann, London.

Skrajnje je već vrijeme, da dobijemo jasnu sliku o rezultatima našega pokušaja, da stvorimo narodni kapital za izgradnju Palestine, Akcija za Keren Hajesod traje, ako apstrahiramo od prvih mjeseci pripravnoga rada, već 15 mjeseci. To još nije dovoljno dugo razdoblje da pruža mogućnost, e da si stvorimo tačan sud i da pravimo konačnu bilancu o radu, ali je ipak dostatno, da spoznamo izvjesnu tendenciju, pa držimo potrebnim, da raspravljamo cijeli niz principijelnih i metodičkih pitanja, koja su od velike važnosti za rad Keren Hajesoda i izgradnju Palestine. U prvom redu treba da budemo na čistu o materijalnom rezultatu. Od početka aprila 1921. do sredine juna 1922. je Keren Hajesod, nakon odbitka lokalnih izdataka za organizaciju i propagandu, namaknuo 525 hiljada funti. Sabiralo se u 25 zemalja, u kojima živi židovsko pučanstvo od 11 milijuna duša. Pored toga dobio je Keren Hajesod obveznica u iznosu od 1,874.993 funti. Kako da ocijenimo taj rezultat? Znači li to mnogo ili malo? Ako sudimo prema potrebama našeg palestinskog budžeta, tad nas rezultat ne-za-

dovoljava. Keren Hajesod doznačio je u Palestinu za prvih 6 mjeseci nakon kongresa u Karlovim Varima 281.132 funti, t. j. 38% one svote, što je trebalo doznačiti za pol godine, pa prema tome nijesmo mogli, da postignemo cilj, što smo ga postavili za minimalni tempo kolonizatornoga rada. Promatrano dakle sloga stajališta, ne može rezultat da zadovolji. No rezultati prvoga pokušaja apsolutno ne opravdaju pesimistične zaključke glede mogućnosti, da stvorimo nužni kapital. Cesto čujemo od pesimista, da je narod već umoran da dade novac, ili da je izgubio vjeru u stvar i zato ne daje. Drugi opet prigovaraju, da je Keren Hajesod povećao svoje prihode na račun Židovskog Narodnog Fonda, tako da možemo reći, da je t suvišan posao, jer iz jednoga džepa uzmemo ono, što u drugi dajemo. Ovi su nazori sasvim neosnovani i to treba jednoć za uvijek raščistiti. Tvrdi se, da je narod izgubio vjeru. U jednome času bio je narod doista cntuziazmiran i prožet dubokom vjerom, a rezultat toga su bili Preparation-fund i Keren Hageuta. No sad nema više te vjere. Usporedimo li Keren Hajesod s ovim fondovima, prikazuje nam se stvar u sasvim drugom svijetlu. Oba ova spomenuta fonda namakla su za 4 godine (od 1918. do 1921.) svotu od 1,209.568 funti, t. j. 302.392 funti u godini. Ovaj rezultat postignut je odmah iza Balfourove deklaracije, u najsretnijem času naših političkih uspjeha, i u času, u kojem je materijalni položaj židovstva u nekim zemljama naročito u Americi bio vanredno povoljan. Sad, gdje je nestalo prve opojenosti entuziazma, sad, gdje položaj u Palestini i često odgadjanje ratificiranja mandata nije ostalo bez upliva i gdje je konačno cijeli svijet potrešen bezprimjernom ekonomskom krizom, od koje u prvom redu trpe Zidovi, u takovo vrijeme skupio je Keren Hajesod u prvih 12 mjeseci 427.856 funti. To pokazuje, da je gore navedene godišnje rezultate spomenutih fondova nadmašio za 125.464 funti, pri čemu ne valja zaboraviti, da je Keren Hajesod dobio taj novac upravo u vrijeme, kada se najvećim intenzitetom skupljalo za pripomoć istočnom židovstvu, za koje se u loj perijodi skupljalo u samoj Americi oko 20 milijuna dolara. Jasno je prema lomu, da se tu ne radi o slabljenju vjere. Bez sumnje nijesu ostali navedeni i nepovoljni momenti bez upliva i da ovih nije bilo, sigurno bi uspjeh Keren Hajesoda bio znatno veći. Kad kraj svega toga konstatiramo, da je bez obzira na ove nepovoljne momenfe rezultat Keren Hajesoda ipak nadmašio uspjeh spomenutih fondova, tad nema doista nikakovog razloga, da se pesimistički držimo prema Keren Hajesodu. Naprotiv, sve to jasno dokazuje, da su simpatije za Erec Jisrael i obnovno djelo nezavisne o momentanom enluziazmu, da su mnogo dublje i čvršće ukorijenjene, no šio se to na prvi pogled čini. To mora da sokoli u i daljnjem radu ito treba uvažiti, ako hoćemo i da razmotrimo daljnje mogućnosti. Poredba rezultata Keren Hajesoda i Keren Hageule dokazuje, da je Keren Hajesodu uspjelo stvoriti bolju organizaciju i da sve i dublje i dublje prodire u narod a time se, kako se čini, može i objasniti činjenica, da i je uspjelo savladati i spomenute nepovoljne momente. i Često se tvrdi, da je Židovski Narodni Fond imao štete uslijed rada Keren Hajesoda. I to ne stoji, ako malo bliže promatramo - činjenice i brojke.

BROJ 42—43.

»2 J D O V.