Židov

ŽIDOV > “ MtSSff |bm HH Amf vKftk wA m M&Kf SgjSl £. 7* '»N. jjrot' Hjßft jf J&f I 5gS IBRV , j’K'

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Pro-Palestinski kongres i obnovni rad*

Iza godišnje konferencije u Karlovim Varyma počela se židovska štampa, naročito ona u Evropi, da bavi pitanjem saziva Pro palestinskog kongresa, koji ima. da sazove Cijonistička Organizacija. Na zadnjoj je naime godišnjoj konferenciji zaključen saziv toga kongresa, a vodstvo ima poduzeti sve priprave za saziv i Akcijonom Odboru predložiti izborni red za laj kongres do konca ove godine. Pitanje saziva jednog općeg| židovskog kongresa nije novo. Odmah nakon svršetka rata tražili su američki Zidovi saziv jednog kongresa cjelokupnog židovstva, ali se moralo odustati od te namjere, budući da ta stvar nije bila provediva kraj tadašnjih prilika u židovstvu. Kad se to nije moglo provesti, nastojalo se bar u drugoj formi doći do jednoga foruma, koji bi se mogao legitimirati kao zastupnik ukupnog židovstva i pomišljalo na Vaad Haaracot, ali i tu je samo djelomični uspjeh postignut. Onda bilo je to doista vrlo važno pitanje, jer se radilo o tome, da se s jedne strane ishodi od aliiranih sila što prije potvrda palestinskog mandata, a s druge strane valjalo je bditi na tim, da se u mirovnim ugovorima pojedinih država zajamče Zidovima prava narodnih manjina, gdje oni to traže, a u drugim zemljama provedenje njihove potpune jeđnakopravnosli. Da bi se u tim pitanjima postigao uspjeh, morao se stvoriti forum, koji bi bio legitimiran, da u jme Zidova stavi ove zahtjeve. Kraj toga bilo je još mnogih drugih važnih i aktuelnih pitanja, koja su tražila zajedničko riješenje svih Zidova. Nažalost nije se ostvario taj svjetski kongres, pa je samo u Americi došlo do općeg američkog židovskog kongresa. * > Ratifikacija mandata činila se prijateljima kongresne misli podesnom prilikom, da ponovno pokrenu ideju o sazivu židovskog kongresa, i ako su se ovaj put ograničili na kongres, koji bi imao da raspravlja samo o pitanju obnove Palestine, te su tom idejom i prodrli na godišnjoj konferenciji. Oni drže da je sad čas, kad ćemo moći da privućemo na saradnju obnovnome radu široke mase i one krugove u židovstvu, koji danas još stoje izvan Cijonističke Organizacije. Ovakav propalestinski kongres bi po njihovu mnjijenju priveo obnovnome radu novih sila, naša bi legitimacija ojačala i prema mandatamoj vlasti i prema Arapima, a ujedno bi se time privela obnovnome radu golema sredstva, što ih trebamo za izgradnju narodne domaje. Analiziramo li malo ove navode zastupnika propalestinskog kongresa, vidjet ćemo da Donosimo ovaj članak kao nastavak debate o pitanju saziva propalestinkog kongresa i Jevvish Agency.

oni nikako ne stoje, te da stoga ne će niti ispuniti ona iščekivanja, koja se vezuju na saziv toga kongresa. Prije svega nije saziv ovakovog kongresa jedini modus da se privuku na saradnju svi oni elementi u židovstvu, u kojima još ima interesa i ljubavi za obnovni rad u Palestini, jer oni mogu i danas učestvovati na tome radu, ma da stoje izvan Cijonis/ličke Organizacije. Keren Hajesod je ona neutralna institucija, koja omogućuje svakom Židovu, koji ima volje i smisla za izgradnju narodne domaje, da saradjuje na djelu regeneracije. Široko polje je to za svakoga, gdje može djelom da dokaže svoje simpatije i da s razmjerno malom žrtvom dade lome vidna izražaja, prepuštajući drugima da žrtvuju za izgradnju Palestine sve svoje fizičke i duševne snage. A ako sad bacimo samo letimičan pogled na dosadašnji razvitak Keren Hajesoda, vidjet ćemo na našu najveću žalost, da m pretežita većina cijonista nije izvršila ovu svoju najprimitivniju dužnost. Kad čujem razlaganje o privedenju novih sila, ne mogu da se otrnerh dojmu slabosti, koju odajemo time, da neprestano naglašujemo a i način na koji to činimo da moramo pod svaku cijenu predobiti sve Zidove, da sami rrijesmo kadri da uspješno provedemo velike zadaće narodne regeneracije. Za sad se još uvijek pokazuje nužda, da sami poradimo oko toga, da u prvom redu cijoniste ispune svoje dužnosti. Mi ćemo tek onda imati pravo da od drugih tražimo ispunjenje opće židovske dužnosti, kad ćemo moći reći, da smo je mi već izvršili. Još manje mogu da se složim sa zahtjevom, da taj kongres ima izabrati ]ewish Agency. Iz sasvim krivo shvaćene interpretacije teksta mandata došli su pobornici kongresne ideje na misao, da privučenje drugih velikih židovskih organizacija i pojedinaca znači ujedno dijeljenje vlasti u Jewish Agency. Tekst mandata vrlg je jasan i prema njemu je Cijonistička Organizacija Jewish Agency sve tako dugo, dok njezina organizacija i konstitucija bude podesna. Samo cionistički kongres može da stvori Jewish Agency, jer je on jedini po mandatu ovlašteni faktor, koji može da imenuje nosioce Jewish Agency-a. Bio bi preopasan pokušaj, da prenesemo tu vlast jednome kongresu, koji nikome nije odgovoran, jer bi time mogli upropastiti sve dosadašnje naše tekovine. Ali saziv židovskog kongresa iluzoran je i radi unutarnjih židovskih prilika. On je bar za danas preuranjeni, jer nemamo nikakove vjerojatnosti, da će pretežiti dio židovstva učestvovati u izborima za ovakav kongres. Sva stranačka grupacija unutar židovstva nas na to upućuje. Ili misli Ii tko prema cijelom držanju Agude, a naročito nakon njezinih zadnjih zaključaka, da će ona htjeti učestvovati u izborima za propalestinski kongres? O- krajnjim ljevičarima treće internacijonale suvišno je govoriti, pa iako preosta-

je tek mali dio Zidova izvan Cijonističke Organizacije. Za ovo neznatno proširenje sigurno se ne isplati trud i rad oko priprave kongresa, koji bi u velikoj mjeri apsorbirao cijonističke sile, a ipak ne bi ništa drugo bio do li prošireni cijonistički kongres, tek, što ne bi imao one snage, što je ima cijonistički kongres. Pripravni radovi za ovakav kongres kao i propaganda imali bi za posljedicu, da bi samo oštetili cijonistički rad. Propalestinski kongres sigurno nije puf, koji vodi ostvarenju cilja. On bi mogao da nas odvede stramputicama. Intenzivni rad u vlastitim redovima i živa propaganda u necijonističkim krugovima osigurat će nam potrebna sredstva, jer će svaki Židov, koji je voljan podupirati obnovni rad, doprinjeti svoj obal, ako njemu lično pristupimo. Cijonistička će Organizacija na taj način ojačati i povećat će pouzdanje u vlastitim redovima. Ona za sebe ne traži monopol za obnovni rad, ali ne može i ne smije, već radi prestiža i u interesu stvari, da prepusti drugim neodgovornim elementima, vodstvo.

Dr. Alfred Singer.

Dokumenat velike praktičke važnosti

Piše

dr. J. Lejbović.

Ne čekasmo dugo na odluku Saveza Naroda. Dva mjeseca, nakon što je Savez Naroda na svojem 19. zasijedanju u julu ove god. ratificirao engleski Mandal nad Palestinom, objavio je veoma važni dokumenat, koji je za faktičko realizovanje židovskog narodnog doma od najveće važnosti i koji jasno osvjetljuje ulogu Saveza Naroda pri tom realizovanju. Taj dokumenat je upitni arak, kojega je Liga Naroda izradila za svakog mandatara, u našem slučaju za Englesku, te gdje taj upitni arak znači bazu budućeg svakogodišnjeg raporta o postignutim uspjesima u kraju, koji je dan mandatoru na upravu u našem slučaju u Palestini. Židovska narodna domaja, iako je mladog datuma, može ipak da se osloni na čitav red dokumenata. Mi nemamo još države, ali posjedujemo dosta lijepi državni arhiv, u kojemu je sadržana Dalfourova deklaracija, razne deklaracije ostalih velikih sila, tičuće se naše narodne domaje, zaključke u San Remu, engleski nacrt mandata za Palestinu, manifeste Sir Herbert Samuela, rasprave i zaključke parlamenta engleskog i američkog, govore Churchill-a, bijelu knjigu Coloniai Office-a, palestinski ustav i last not least po Ligi Naroda konačno ratifikovanje palestinskog mandata. Ne. obazirući se na svu silu tih nabrojenih dokumenata, dužnost nam je osobito se pozabaviti gore napomenutim upitnim arkom Saveza Najoda. Ne ćemo pretjerati, ako ustvrdimo, da je ovaj doku-

GOD. VI.

Poštarina plaćena ■ gotovom.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA DRO] 31 HI. KAT RUKOPISI SE NE VRAĆAHU.

ZAGREB, 13 oktobra 1922. - 21. tišri-a 5683.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, ČETVRTGOĐ K 60, POJEDINI BROJ K 6.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 45.