Židov

Braiufcisova g/upa prema cijonisiićkoj Organizaciji. Prigodom posjete zastupnika ove grupe, g. Rosenblooma. u Berilnu, održala se u Ujedinjenom berlinskom odbora za cijonisličku reorganizaciju dogovor, pa je tom prilikom g. Rosenbloom izjavio, da nije isključena mogućnost, da će Brandeisova grupa udovoljiti nastojanjima oko ujedinjenja te grupe sa z/vaničnom cijon isiičkcrn organizacijom. Nadalje je izjavio, da je posve neispravan nazor, te bi se Brandeisova grupa inleresovala samo za gospodarske radove u Palestini i da su mu posve strani cslali veliki problemi palestinskog rada, najpače politički i kulturni. Orijeniska konferencija u Lozanii. Čini se, da pitanje Palestine u opće ne će biti pretresano u Lozarvi. Ako je uza sve to predsjednik cijonističke egzekutive Nahum Soko-1o v otputovao u Lozanu, to je zbog toga, što valja uvijek bili pripravan na iznenadjenja, najpače kod pregovora s Turcima. Važna je vijest »United Telegrapha«, prema kojoj se iz mirovnih uvjeta saveznika može razabrati, da englesko-franceski program sadržaje samo nebitne koncesije turskoj. Uvjeti sadržaju za nas važnu tačku, koja glasi: Mandati nad Mezopotamijom, Sirijom i Palestinom ostaju na snazi. Vijesti iz turskog izvora su protuslovne. Prema »Observeru« izjavio je zastupnik angorske vlade Aziz-beg, da Palestina i Mezopotamija leže izvan granica ustanovljenih na temelju utanačenja s Franceskom. Nasuprot glavni delegat angorske vlade u Lozeni Izmetpaša izjavljuje, da će Turci tražiti ispunjenje zahtjeva zaključenih u »Narodnom danu« u Angori, a ovi sadržaju i zahtjev, da arapski krajevi, koji su prije pripadali Turskoj, dobiju svoje samoopredjeljenje. S time se saglašava vijest, da Turci za Siriju, Palestinu i Mezopotamiju traže referendum (opće glasovanje). Proces protiv 800 cijeplisla u Sovjetskoj Rusiji. Tečajem decembra naredjeno je u Sovjetskoj Rusiji sudske rasprave protiv 800 cijonista, tuženih zbog cijonističkcg djelovanja. Veliki cijonistićki miting u Parizu. Pod ausp cijama Lige »Pour les droits des Hommes održan je 14. novembra u Parizu veliki cijonistićki miting, na kom je sudjelovalo oko 2000 osoba, medju ovima mnogo nežidova. Predsjedao je istaknuti francuski liberalni političar Henri Ouernut. Govore su održali poznati židovski odvjetnik Ferdinand Corcos, koji se je prije kratkog vremena vratio iz Palestine, prof. Vikler Basch, podpredsjednik lige i poznati prijatelj cijonizma medju kršćanima, dr. Ferd.nand ti e r o 1 d, poslanik Leon B I u n i senator de Monz i e. II jednoj rezoluciji, koja je jednoglasno primljena, izraženo je zadovoljstvo što je Francuska voljna, da se drži Belfourove deklaracije. Predavanje o cijonizmu. U pariškom zavodu za socijalne znanosti održaće se u tekućoj periodi šludija niz predavanja o cijonizmu. kako bi se pristašama i protivnicima pružila mogućnost, da u toku log ciklusa predavanja objasne svoje stajalište. Za predavanja su se javili medju ostalim: Prof. Weizmann, Sokolov, prof. Basch, prof. G;ge, senator de Monzie. Iz Palestine

Novto* palestinsko pjoduzeće. Ujedinjeni berlinski odbor za cijonističkM reorganizaciju javlja, održala se uslijed njegova poticaja konferencija, u' kojoj se raspravljalo o pla-

nu jednog novog gospodarskog poduzeća u Palestini. Osim članova spomenutoga odbora brk su učesnici te konferencije i zastupnik američke Brandeisove Skupine Rosenbloom. zastupnik »Binjan Haareca« dr. Kollenscher, nadalje zastupnici Wclfsohnova društva, Opće židovske kolomzadjone organizacije, Pripcmoćnog odbora za Palestine, zaslupnik palestinskog odbora »Agmdas-Jisroela« dr. Oppenheifuer pouzdanik barona Edmunda Roihschilda Jacgues Chapiro (Pariš) zastupnici velikih firma u Berlinu i Hamburgu. Židovski liiečrMici ( u Palestini. Prema statistici provedenoj do junu ove godine Živu u Palestini svega 173 židovska liječnika, od kojih je 72 u službi rnedicinsko-higijenske organizacije »Madasa«, a 71 njih vrše privatnu praksu. Osim toga zauzima 19 liječnika javna mjesta u kolonijama, a samo 6 njih je u vladinoj službi. 60 rjojvih kuća u Peiah Tikvi. Tečajem minule židovske godine sagradjeno je u Petah Tikvi 60 novih kuća, a 50 popravljeno. Gradski zajam za Teit-Aviv. U pogledu zajma, što ga je odlučila gradska uprava u Tel Vvivu odobrenjem palestinske vlade, ugovorio je studija Rosenblatt, član palestinske cijontstičke egzekutive s New-Yorškom bankom Tlarvev Piske Sons, da ona daje laj zajam od 75.000 funti u Americi na siipskripciju i preuzima moralnu garanciju za ove obligaciije sa 6 '/•% ukamaćenja. Mizrahi-kcilclnija u Palestini. Organizacija mladih rnizrahi »Harmizrahi hacair« podtizela je prve korake za osnutak nove kolonije »Hahfar haibri« u blizini Jeruzatima, pa je u tu svrhu već kupila 1000 dunuma zemlje btizu Givat-Saul. Mi.špal-halšatom u Palestini. Mišpal hašalom (mirovni sud) u )afi održao je glavnu skupštinu. Iz izvještaja se razabire, da je tečajem god. 5682. raspravljeno svega 714 slučajeva, a presudjeno 465 - slučajeva, nagodjeno 109 slučajeva. Posjet sir Herberta Samuela ti Emek Jesreelu. High Commissioner povratio se iz Emek Jesreela, te se vrlo povoljno izrazio o vanređnom napretku, koji je postignut naseljivanjem tamošnjih Židova. Nova židovska četvrt u Tiberijasu. U prisutnosti High Comisionera posvetio se na 26. novembra jedan novi židovski dio grada, koji je njemu u čast prozvan Samuel-četvrt. »Maarec« ponovno izlazi. Iza prekida, koji je trajao samo nekoliko dana, opet je počeo izlazili jeruzalimski dnevnik »Haarec« i to ovaj puta na kooperativnoj podlozi i novinara i slagara. Kao urednik potpisuje dr. Oliicksohn, prijašnji urednik »Haolam-a«. Palestinski proizvodi na izložbi Saveza Naroda. Engleska Liga Saveza Naroda, koja stoji pod protektoratom kralja, priredila je u Hyde-parku izložbu ručnih radova svih naroda, koji su u Savezu Naroda zastupani. I ako Palestina još nije u-Savezu Naroda zastupana, bilo je palestinskim proizvodima ustupljeno posebno mjesto. Tamo izložene čipke i umjetnine Bezalela pobudile su na izložbi opću pažnju. Mnogobrojni Amerikanci posjećuju Palestinu. Ovih se dana uputilo preko stotinu amerikanskih židovskih porodica u Palestinu, da tamo kupe zemljišta, na kojima će graditi kuće. Sada se u Americi organizniu grupe, -koje će zajedno posjetiti Palestinu, da tamo nabave zemljišta. Palestinski import i eksport. U Julu je palestinski import iznosio 389.955 funti t. j. 47.437 funti više nego u julu 1921.; eksport 81.832 funti, dakle 30.630 funti više

nego u julu 1921. Prema junu 1922. vidimo kod importa opadanje od 26.263 funti, naprotiv kod eksporta korespondentni prirast. Palestinsko radno tržište u septembru. Stanje radnog tržišta ostalo je u septembru nepromijenjeno. Početkom mjesecu bilo je samo 350 neizučenih radnika, koji nijesu našli posla. Dva nova industrijalac poduzeća zaposlila su sada relativno mnogo radništva, Palestine Salt Companv u Atlitu 265, Rutcnbergovo poduzeće roje je već započelo radnjama na električnim centralama’ u Jafi, 200. Oba poduzeća namjestila su Arape i Židove. Izbori u palestinski Legislativ Gonucil. Po objavama palestinske vlade biti će izbori u zakonodavnom vijeću (Legislativ Conucil) tokom mjeseca januara.

Iz Jugoslavije

Agitacijono putovanje. Tajnik S. C. J. dr. Alfred S i n y e r povratio sc nakon tri tjedna sa agilacijonog puta, te ćemo u narednom broju donijeti opširniji izvještaj o tome. Članovima Š. R. O. S. Ž. O. U. Upozoravaju sc svi članovi Š. R. O. S./ Ž. O. U., da će se dne 24. decembra o. g. u Brodu na S. obdržavati konferencija Š. R. O. Pozivaju se svi članovi, da bezuvjetno na konferenciju dodju, jer se imaju pretresti vrlo važna aktuelna pitanja. Svaki član ima odmah pismeno najaviti svoj dolazak Radnom odboru u Zagreb i društvu »Maks Nordau«, p. a. Margita Hoffmann (kancelarija dra. Spieglera), Brod na S. Radni odbor S. Ž. O. 11.I 1 . »Židovi i srpsko novinstvo u Vojvodini«. Pod tim napišem piše naš odlični prijatelj dr. Julije D o h a n y •u broju od 24. novembra »Judi'sches Volksblatta« (Novisad): »Mi Židovi Vojvodine pednašamo nemoćni i nijemi pogrde ovdašnjeg novinstva, koje se od vremena na vrijeme opetuje. Slabi, neorganizovani, podnašamo bez riječi objasne prejgetne, izgone iu hrpama židovskih porodica iz njihovih domova, kao grupa ljudi, koji se ne poznaju izmedju se, ne poznaju svoga broja ni svoje snage, od kojih s toga niko nema što da očekuje ni čega da se boji. Jer nemamo nigdje muževa, koji bi za nas govorili riječi, što ih jedna nezakonito potlačivana grupa gradjana mora kod takih prilika po 'svojim predstavnicima tako glasno i taka često, dok ne prodru u srca tjudi i dok ne probude njihove savjesti. Dok se ne nadje bar jedan od povremenih vlastodržaca, jedan od vodećih duhova, koji će neovisno od političke trgovine ponijeti naše riječi dalje, u mase naše nežidovske okoline ... U licemjernoj atmosferi poslovnoga šovensfva, koje u istinu pravi dobre poslove, moramo mi Zidovi Vojvodine da tražimo sredstva i puteve, da uzdržimo bar u gradovima, u kojima smo izotovani, organizaciju, koja će nam dati mogućnost, da i mi kažerho svoju kod izvršavanja lokalnih ovlaštenja. Budu li nas budući općinski izbori, a možda domaći i parlamentarni, zatekli raspale, gdje tapamo od vrata do vrata, tad će se na sramotu naše samosvijesti još godinama nastaviti drama, koja nikoga više ne gane, a koja je u gdjekojim gradovima Vojvodine poslala stalnom ustanovom uprave: drama izgona Židova, nasilja«.

BROJ 51—52.

»Ž I D O V«