Židov
Iz cijonističkog svijeta
Odgoda sjednice Akcijonoga Odbora. Sjednica cijonističkog Akcijonog Odbora, koja je bila sazvana za 25. i 26. decembra, odgodit će se za početak januara. Jedan od razloga je okolnost, što predsjednik organizacije dr. Weizmann sad boravi u Palestini, gdje će ostati do konca mjeseca, pa ne može stići prije početka januara u London. Pošto je Weizmann izrazio želju, da bezuvjetno prisustvuje konferenciji, odgodit će se za početak januara. Papa i Palestina. Kako iz Rima doznaje »Vossische Zeitung«, najavio je Papa Pio XI. u konsistoriju, koji je održan 11. o. mj. ponovno zahtjev Valikana na uredjenje palestinskog pitanja i branio je katoličko pravo prema Papi Benediktu, koji je to pravo izjednačio s pravima ostalih hrišćana i tražio priznanje prvenstva katoličke crkve prema nevjernicima, Židovima, ali i svim drugim vjernicima. Službena talijanska brzojavna agentura »Stefani« u svome izvještaju ništa ne donosi o ovoj polemici protiv Pape Benedikta i izvješćuje samo. da se Papa u svome govoru u tajnom konsistoriju medju ostalim lakao palestinskog pitanja i podsjetio na govor Benedikta u konsistoriju od 13. juna 1921., u kojem je Papa Benedikt prosvjedovao i predložio, da se kod riješenja pitanja Svetih Mjesta očuvaju prava katolika i svih hrišćana. Već je nekoliko puta s mjerodavne sirane izjavljeno, da se sa židovske odnosno cionističke strane nema ništa protiv uvaženja katoličkih želja kod uredjenja pitanja Svetih Mjesta. Djelovanje Palestinskog ureda u Beču. Vijesrr.k o djelovanju bečkog Paleslinskog ureda, koji je predložen na nedavno održanom sastanku austrijske organizacije, donaša medju ostalim slijedeće: Organizatorski i tehnički aparat bečkog Palestinskog ureda obuhvaća uključivši one činovnike, koji su nužni za djelo socijalne skrbi momentano 20 ljudi osim upravitelja. Od 1. januara biti će činovnički aparat umanjen za 6 činovnika, budući da će se emigracija sa Istoka provadjati u većoj mjeri kroz Rumunjsku. Od 1. januara 1920. do 30. prosinca 1922. pasiralo je Beč'na putu u Palestinu odnosno iz Beča otputovalo u Palestinu i tom prilikom upotrebili bečki Palestinski ured, više nego 12000 ljudi. 6946 ih je imalo već engleski vizum, a bečki Palestinski ured im je pr,bavio talijanski vizum za propulovanje. Engleski vizum za useljivanje priskrbio je ured 3222, od toga bilo je 2420 muških, a 732 ženskih, od ovih bilo je 2610 neoženjenih i' 182 porodice sa ukupno 612 glava. Po državnoj pripadnosti otpada na Poljsku 1937, na Palestinu (veći dio na povratku) 574, na Rusiju i Ukrajinu 241, Austriju 137, Ugarsku 104, Cehoslovačku 196, Rumflhjsku 69, ostale države 64. Po dosadašnjim -zvanjima bilo ih je: težaka i poljskih radnika 940, obrtnika (kvalificirani radnici) 863, trgovaca i industrijalaca 428, slobodna zvanja 475, bez zvanja (domaćice i djeca) 481. Medju onima, koji su u rujnu 1922. u Erec Jizrael otposlani bilo je 180 djece iz Ukrajine, kojima su roditelji prigodom pogroma poginuli. Budući da su od 15. januara pooštreni propisi za useljivanje u Palestinu to je broj emigranata sve više padao, tako da se zadnjih mjeseca poprečno samo 400—500 njih uselilo, a prije ovih propisa otprilike 1000. Nasuprot tome je broj onih, koji u Beču već više mjeseci čekaju da se usele u Palestinu vrlo narasao. Medju ovima imade mnogo dobro stručno izobraženih halucim i halucot. U 3 do-
ma za halucim, kojima nakon što je ukinut odbor zd palestin. emigrante, upravlja Pal. ured, primljeno je od 30. rujna ove godine 2386 muških i 1901 ženskih osoba. Poprečno iznosi dnevni broj haluca 250. Materijal, sredstva za socijalnu skrb mora Palestinski ured vlastitim akcijama da nabavi. Keren Hajesod u Virginiji. Na konferenciji Keren Hajesoda, koja je održana u Norfolku, zaključeno je. da se povede kampanja za narnaknuće od 100.000 dolara. Drži se, da će se ta svela skupiti u roku od nekoliko mjeseci. Austrijski asimilanti za izgradnju Palestine. Na zadnjoj skupštini »Israelilische Union« raspravljalo se o pitanju' izgradnje Palestine. Bečki gradski zastupnik dr. Schwartz-Hiller naglasio je potrebu, da svi Zidovi kod izgradnje Palestine'aktivno sudjeluju, da se na laj način istočnoevropskim istovjercinui, koji trpe, pribavi čtorn. I austrijske »Rncj Dnit-lože« posvećuju u zadnje vrijeme osobitu pažnju iž.gradnji i naseljivanju Palestine, a naročito Keren Hajesodu. Očekuje se, da će novi upravitelj austrijskog Keren Hajesoda dr. Sofer osnovati neutralni odbor Keren Hajesoda, u kojem će biti zastupane sve židovske stranke. Zemaljska konferencija »Hitehduta« u istočnoj Galiciji. Hitahdut je sazvao za 24., 25. i 26. decembra u Lavov zemaljsMi konferenciju. na kojoj ima da učestvuje kao zastupnik centralnog biroa dr. Alrosorov. U svrhu, da bi se program zasjedanja konferencije .temeljito pripravio, sazvane su prije ove konferencije okružne konferencije i to u Stanislavov za 26. novembra, te za Lavov, Slryj, Parnopol i Zločov za 3. decembra. Novi poljski cijonistički dnevnik. »Nowin\ Ccdzienne«,'organ varšavskih cijonista, koji je počeo izlaziti za vrijeme izbora, obustavio je daljnje izlaženje. Redakcija i svi saradnici stupili su u dosadanji folkistički list »Nasz Kuryer«, iz kojega su istupili dosadašnji urednici Hirschhorn i Wolkowicz, koji su tako pobijali blok manjina. »Nasz Kuryer« može se prema tomu od sada smatrati cijonističkim listom, koji izlazi na poljskom jeziku. Glavni je urednik dr. Berkelhammer. Konferencija amerikanskih mizrahista. Cleveland. (J. C. B.) U drugoj polovici mjeseca novembra održala se u Clevelandu 9. godišnja konferencija američkih mizrahista, kojoj su pribivali 200 delegata. Rabin Berlin otvorio je konferenciju te je u svom pozdravnom govoru naročito istaknuo ulogu mizrahija u sadašnjoj cijonističkoj politici. Govornik je nagasio potrebu, da se podupire privatna inicijativa u Americi i zagovarao je saziv svjetskog propalestinskog kongresa i nastojanje da se ujedine svi ortodoksni elementi u cijonizmu. Prema izvještaju generalnog tajnika dra. J o c hm a nn a broji mizrahij u Americi preko 250 mjesnih grupa sa 15.000 članova. Nakon apela rabina L e \v intha I a zaključilo se, da se u Palestini osnuje jedan strogo ortodoksni grad. U tu svrhu sakupljeno je na samoj konferenciji 100.000 dolara.
Iz Palestine
židovski posjed u Palestini. Prema nedavno načinjenoj statistici iznosi zemljište, koje je u židovskim rukama 775.000 dunama. Od toga se nalazi u Judeji 180.000, u Samariji 170.000, u Galileji 535.000, a u Transjordaniji 00.000 dunama. Od tog zemljišta je već polovica kolonizirana.
Dom za palestinski nadrabinat. Ernst Frank I,šurjak Vrhovnog komesara, koji sad boravi u Palestini, posjetio je nedrabina Jakova Maira, da ga izvjestj o rezultatu akcije za gradnju doma za palestinski nadrabinal. Pošto do sad raje uspjelo sabrati potrebni novac, stavio je Franklin tu svotu kao zaj ni na raspolaganje uz jamstvo aškenaske i sefardske općine, da će one, ne namakne li se potrebita svota, u roku od 20 godina u obrocima otplatili taj dug. Odmah, nakon što će obje općine preuzeli jamstvo, doznačili će se nadrabnatu zajam i započeli gradnjom vlastitog doma za židovski nadrabinat. Mesijanski cijoniste na putu u Palestinu. Moskva (). C. B.) 217 članova kršćanske sekte »'Mesijanskih crjonisla«, koji' su primili jevrejsku vjeru, dobili su sada, pošto su čekali godinu dana na rusko-poljskoj granici, dozvolu ukrajinske vlade, da putuju u Poljsku u tu svrhu da se edaile upute u Palestinu. Ta je sekta nastala prije nekoliko godina i sastoji se u glavnome od ukrajinskih i bjeloruskih seljaka. Broj židovskih radnika u Palestini, židovska radnička organizacija u Palestini vršila je brojanje židovskih radnika. Prema toj statistici broj je ukupnog židovskog radništva 16 hiljada 54. Od toga nalaze se 4597 radnika u Jćruzalimu, 3757 u Tet-Avivu, 1308 u Jafi, 1831 u Hsjfi, 365 n Tiberijasu, 452 u Petah-Tikva, 253 n Rišon te Cijonu, 140 n Hederi, 140 u Siheron-Jakob ild. Gradnja nove tvornice cementa kraj Hajfe. Ovih dana sklopljena je definitivno kupnja zemljišta od 3000 dnnama zemlje po Palestine Developement Companv kao dio jedne veće kupnje. Ovo zemljište kupljeno je za tvornicu cementa »Nešer« (Orao), te je na njegovo ime registrirano. Društvo će pored fabrike-sagraditi na tom zemljištu radničke kuće za jedno 200 rdanika. židovska narodna biblioteka u Jeruzalimu. Prema zadnjem brojanju od 1. novembra nalazi se sad u Židovskoj Narodnoj Biblioteci u Jeruzalimu 57.508 svezaka. Od toga ima 43343 razna djela u 47308 svezaka i 10.000 duplikata. Hebrejski odjel ima 20.364 djela, Judaića 625, literarnih, djela 3511, medicinskih, 2444 i povjesnih 1726. S razmjerno malo imade matematičkih i prirodoznanstvenih djela. Cijonistički izdaci u Palestini u godini 1921. 22. Prema statistici izdala je Palestinska cijonislioka Egzekutiva za razdoblje 1921./22. ove iznose; Odgojni odsjek 75222.472 egipatskih funti, poljoprivredni odsjek 71577.092, i 1452.107 te 101466.787, imigracijoni deparfemeni 59920.392 i 5934.511, Hadasa 85457.323. odjelak za nabavke 1218.459 i 11318.811, pokusne stanice 9064.844, rad 32058.471, zajmovi 2490.208 i 97679.994, sveučilišna biblioteka 1466.250, tehnikum 9005.520. posebni izdaci 12753.215, dugovi 1586.573, trgovina i industrija 1240.880, otpisani zajmovi 123.063, nepokriti zajmovi 34.880, upravni troškovi 24.213.927 egipatskih funti ukupno 602848.967 egipatskih funli.
BROJ 54
»žffK)V«
5