Židov

dat, izvadak iz Bijele Knjige engleske vlade o njenoj palestinskoj politici a palestinski ustav, rime je uklonjen već dugo osjećam nedostatak točnoga sastava dokumentarnih temelja cvjoirstičke politike posljednjih godina. Vrijednost knjige povećale izvrstan uvod u kojemu je kratak pregled povijesti poetičkoga cijontzma i ocjena dokumenata, što su ovdje izneseni. Tako je ova brošura zgodan izvor političkih dokumenata pa će dobro doći u sva koj diskusiji o cijomstckim pitanjima. Dom za židovske emigrante u Trstu. U Trstu je posvećen novi dom za židovske emigrante, što onuda proputuju. Dom ima prostor za spavanje sa 120 krevda. kuhinju, sebu za jelo za 1000 osoba i sanitetsku sobu. Kod posvete su hrli prisutni medju ostalima prefekt j načelnik Trsta, konzuli Engleske, Njemačke » Poljske. Tržište kože u Palestini. Palestina je dobro trti Ste za kožu i kožnatu robu. i ma da je sirovinama dobro opskrbljena, moru ipak da veću čest koža i krzna izveze, jer nema dovoljno kožarnka r tvornica koža, to mora prerađjenu kožu za cipele i drugu robu uvoziti. Taj import iznosi godišnje oko 1150.000 furtli Najveća je potražnja za robom srednjih* jeftinih cijena, 'U godini 1921. bilo je najviše robe iz Engleske, Francuske, Amerike, a osobito jeftina egipatska produkcija, koja je domaćoj veoma konkurirala. Egpatska je roba Ma, oko 50% jeftinija, pa je unatoč loše kvaistde našla mnogo prodje, te je import iz Egipta veći nego iz svih drugih zemalja ujedno. U godini 1922. nudjala je i Njemačka svoju robu pa je zbog niskoga kursa marke, i zbog poduzetnoga duha njezinih trgovaca, vrlo ojačala svoj »import. Sada se nalazi, što se tiče kožnate robe na 4. mjestu, a što se tiče potreba za opdarstvo, kao čavla, orudja i sličnoga na prvome mjestu. Prvi parobrod sagradjen u Palestinu Kako javtja »jikfischc Rundschau« pušien je u more prvi u Palestini sagradjen parobrod cd 20 iona. Taj parobrod na dva vijka s 80 konjskih 3ila ima mjesta za 100 osoba, i prevaljuje 15 nelja po satu, a služi za prevoz osoba od <&ale do sidrišta velikih brodova. Parobrodarski promet na Kineretskorn jezeru. Promet na Kinerečskcm jezeru vrše 3 motorna čamca sa ukupno 22 tone i jedna željezna Jadja od 12 tona, koje dnevno prevoze putnike (» robu na lintp Tiberias-Semah i natrag. Prema potrebi staju na drugim mjeshma kao na pr. Tabgha, Tcl-Kun, Migđat vtd. Osim toga *na na jezeru 44 jedrenjaka, koji stuže u ribarske svrhe. U godini 1922. uveden jeć pro™vat autom izmeđju Tiberrasa i Semaha, koji bolnici v»še vele od putovanja iadjom. Zato je borasao promet robom. U godim 1922. puto vak> je ladjom 27.945 putnika, a robe je transbortjrano 2543 tona.

Iz Jugoslavije

k sjednice Radnoga Odbora. Radni se na svojo sjednici od 14. o. mi. bav;o fi2o*n organizatornih pitanja, le je stvoren zadjučak, da će tajnik Saveza poći 20. na puovanje u Vojvodinu. Zatim je tajnik čzvjeslio ' svome putu u Bjelovar. Stvoren je nadalje ’aktjućak. da će se posjetiti sva mjesta, u ko*n'a ie zapeo cijonbtički rad, a naročito seakcija. SVIM MJESNIM ORGANIZACIJAMA. Radni odboi' zaključio je predložiti saz.v >9veznoga Vijeća za 27. i 28. maja ove <Jo-

dare. pa je sloga potrebno, da se šio prije svagdje provede i završi šekolska akcija, đa uzmognemo na temelju iste ustanoviti broj delegata za pojedine mjesne organizacije. Tom zgodom ponovno upozorujemo, da jedan dio mjesnih organizacija pored sviju naših poziva •nije obračunao prošlogodišnje šekele. Ne udovolje li pojedine organizacije iti povjerenici ovome pozivu, b : t ćemo prisiljeni da objelodanimo njihova imena i da ih zadužimo za nepovraćene šekele, jer Egzekutiva u Londonu i nas za svaki nepovraćeni šekel zadužuje. Povjerenik za šekelsku akciju: David S p i t z e r v. r. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA. Ponovno mol mo sve povjerenike, da nam smjesta pripošalju sve sabrane prinose za Keren Kajemel radi pravodobnog objelodanjenja četvrtgodišnje statistike. Pcdjedno saopćujemo svim povjerenicima, da je Savez židovskih omladinskih udruženja stvorio zaključak, da se omladina imade staviti u službu Keren Kajemeta i. podupirali rad naših povjerenika. Omladini naređjeno je, da na Pesah blagdanu i Lag baomeru provede sabirnu akciju, pa molimo sve povjerenike, đa omladinu u lom nastojanju podupire. Tom pr'likom izrazujemo želju, da nas naši povjerenici redovno izvješćuju o radu u njihovom mjestu. Uprava Keren Kajemeta za Jugoslaviju. Hrvati i Srbi židovske konfesije objavljuju u dnevnicima, da stoje na stanovištu, da čine nerazdruživ dio ovoga naroda j ove naše domovine. Kao takovi oni upozoruju svoje članove ii istomišljenike, da ne nasjedaju pozivima nekih židovskih nacionalnih (cijonKsHč-1 vih) listova i agitatora, koji pozivaju na sustezanje od glasovanja i od sudjelovanja kod narednih izbora za skupštinu. Oni osudjuju takovu pcKričku bezbojnost, kao i svaku pasivnost u pogledu izvršenja narodnih i političkih dužnosti. Odbor udruženja -Narodri' Rad«, koji tu klasičnu poslanicu svojim vjernicima šalje u svijet, ima kanda malo povjerenja u ž devskokonfesijsku hrvatsku i srpsku svijest svojih članova, kad smatra potrebnim da ih opominje, neka ne nasjedaju židovsko-nedjonalnim pozivima. Oni: će svakako karakter svojih članova najbolje poznavali. Izgleda, da odbor »■Narodnog Rada« smatra najuspješnijim sredstvom za postizavanje svojih ciljeva oko opredjeljivanja svojih članova lažna podm'rta-* nja. Ako taj odbor govori u množini o listovima i agitatorima, koji da propaguju apstinenciju kod 'izbora, onda se mora predpostavdi, da je te židovsko-nacijske listove Stao. Ako li ih je čitao, onda svijesno tvrdi neistinu. U Jugoslavi ji! izlaze 4 židovsko-nacijonalna Lista. Od ov’h »Židov« u Zagrebu i »Židovska Svijest« u Sarajevu zauzimaju jasno stajalište, da Židovi treba da uzmu učešća u izborima i to kudikamo opredjeljenje no gospoda oko »Narodnog Rada«, koji prepuštaju svakom svome članu, da glasa prema svome političkom uvjerenju, dok naojcnalni listovi traže izrijekom, da se glasa za one samo stranke koje afirmiraju državno jedinstvo, i koje nijesu nj hegemonrstičke ni separatističke. Razumije se, da uz to nacijski Židovi traže. đa Židov ne glasa za stranke ili za ljude, koje Lito činom bilo demagogijom dokumentiraju svoj antisemitizam. Jedino je »judisches Voiksblall (Novi Sad) odnosno odbor Narodn;h Židova u Vojvodini izdao za vojvođjanske Židove parolu '»borne apstinencije, ali samo za Židove u Vojvodin. Držimo, da oni za to imaju puno razloga i da su pri tome bili vo-

djeni obzirima svoga židovskoga dostojanstva, dakle onoga, što se od odbora »‘Narodnoga Rada« ne predpostavlja. Cilj je ovakovih deklaracija uvijek pred izbore suv : še proziran, a da bi ga tek trebalo razotkrivati. Tko se služi svijesno neistinama, da podvali protivnicima e da sebe to jače istakne patriotom, taj se sam tiso prava, da se njegove deklaracije shvate drugačije no dodvoravanjem. Atavizmi asimilacijcne berbojnosli iz predratnih vremena ri protiv volje »narodnih radenika« izbijaju. Osvećenje doma OHanukat abajH) društva »Oneg Sabat« i »Gomilu! Nasadim« u Beo gradu. Na dan 4. marta u 9 i pol časova prije podne obavljen je na svečan način osvećenje novo podignutog doma pomenulog društva, na čijem je četu uvaženi beogradski trgovac g. Nistm B. A r on, kome je u zajednici sa ostalim zauzimljivim članovima Uprave pošto za rukom, da srećno savladaju sve teškoće i ispune svoju zamisao podižući ovu velebnu palatu, što služi kao primjer pregaoštva. Ovu svečanost počastio je svojim prisustvom ministar vjera g. Ljuba Jovanovać, predstavnici beogradske opčine, obaju jevr. općina i ovdašnjih korporacija, priličan broj uglednih sugradjana Srba, kao i velikik broj jevrejske publike obejega spola. Retigijozni akt osvećcnja izvršio je glavni rabiner dr. tsak Alkalay uz asistenciju ostalog svešienstva i zbora Srpskog Jevrejskog pjevačkog društva. Po lom je glavni rabiner dr. lsak Alkalav održao govor u kome je opisao značaj rada ovoga društva no kulturnom religijoznom i humanitarnom polju, kor upravo ima sada u novoj zgradi da nastavi svoju djelatnost sa još većm poletom. Vini star vjera g. Ljuba Jovanović pohvalno govori o patriotskom radu našega duhovnog vodje glavnoga rabin era g. dra. tsaka Alkala\a za vreine prošlih kao r jevr. opštinc, koje su i pre ratova po svojoj slozi i radu bili primjer svima općinama. u državi. Žcti. da se Jevreji i nadalje posvete kuli'urrom, religioznom i humanom radu i u tom dodju do savršenstva. Klicanjem Njeg. Vel. Kralju, Kralj-ci i kraljevskoj vladi s svekolikom narodu Srba. Hrvata i Slovenaca zaključena je ova svečanost. Kor Srpsko jevrejskog pcvačkog društva otpjevao je Hatikvu i državnu himnu. Istoga dana po podne bilo je narodno veselje, a u veće banket. Sutra dan bio je banket sa istim jelima kao Ć prošloga dana za sirotinju. Varaždinska bogoslovna općina za Keren Kajemet. Kako nam iz Varaždina javljaju, volirco je odbor varaždnskek bogoslovne općine u svem redovitom budžetu ;1000 dinara za Jaar Jugoslavije. Napomenuti valja, đa preložila većina članova nijesu cijoniste. Neka ova odluko bogoštovne opaine u Varaždinu buJe primjerom i ostalim općinama, koje se do sad još nisu sjetile Keren Kajemeta. Pitrimska zabava u Novom Sada. »ProPalestina« sekcija gospodaj židovskog narodnog društva u Novom Sadu .priredla je dne 3. marta veliku zabavu u korist Nordauovog vrtnog grada. Večer je u svakom pogledu nada sve dobro uspjela. Poletnim govorom Oskara Neumanna otvorena je priredba. Zatim je prikazana živa slika iz povjesti Estere (gdj ea Roza Ungar) a iza toga deklamirala je s puno razumijevanja gdja S. Pollak pjesme židovskoga sadržaja. Dr. Handter govorio je o dužnostima židovske žene, te je njegov govor na svakoga ostavio dubok dojam. S mnogo čuvstva pjevala je gdjica ibi Mig židovsku pjesmu »Eli, Eli«, a zatim te du-

broml

»Ž 1 D O V<

5