Židov
5 druge je strane iznos za upravne troškove Transjordanije od 50.000 funti narasao na 150.000 funti, jer lokalni prihodi nc dostaju za uzdržavanje sigurnosti. O cijenama u Palestini. Poznati su konačni indeksni brojevi za god. 1922. i za januar 1923. Prosječne su cijene bile u god. 1922. za 50% niže od cijena u god. 1920., a za 25% od cijena u god. 1921. Padanje cijena bilo je jedinstveno u čitavoj zemlji, a najjače u maju. Opći indeks za januar pokazuje pad od 2.1% prema cijenama u decembru 1922. Broj promjena cijena bio je u ovom mjesecu veći nego obično; od 58 vrsti robe, što su u indeksu uzete u obzir, ostale su tek 6 nepromijenjene. Izvoz je žita bio slab zbog slabe potražnje, tek se u nekoliko slučajeva mogla da konstatira prodja i slabo opadanje cijena ječmu, pšenici, brašnu i riži. Cijene su jajima, mesu i mliječnim produktima popustile za 5,8, resp. 10%, no to je redovita pojava u ovo doba godine. Cijene će i dalje da padaju. Uvezeno je prilično mnogo luka i krompira iz Egipta i Francuske; to je djelovalo na opadanje cijena živežnim namirnicama i voću, tek jeo vakav pad cijena izjednačen povišenjem cijena sezamu i grahu. Šećer i sušeno voće ostali su gotovo stalni dok naprotiv veoma padaju cijene vinu zbog konkurencije talijanskih i francuskih vina u zemlji i izvan nje. Nešto je popustila kava, dok su se cijene mandulama nakon popuštanja u prošloj godini opet nešto popravile. Tabela pokazuje indeks cijena u trgovini na malo, koje su god. 1922. pale tek za 11.8%.
Pad za 2.3% nastao je zbog redovitog popuštanja cijena jajima, mesu i siru u ovo doba godine, pa zbog obilnog importa brašna, riže, krompira i luka. Kruh i pšenica ostali su nepromijenjeni, a nešto su u trgovini na malo porasle cijene mesu, ribama i drvenom ugljenu. Gradnja radničkog doma u Hajfi. Između radnika Hajfe i naseobine >Hadar Hakarmel« potpisan je ugovor radi predaje jednoga mjesta u četvrti Jehiel komiku radnika u svrhu izgradnje velikog radničkog doma. Cijena je mjestu 523 funti šterlinga plativih u 17 godišnjih obroka. Nacrt za gradnju izradio je ing. A- Berlin iz Tel-Aviva, a gradnjom počet do se 1. maja. Useljivanje u Palestinu. 17. marta stiSlo je nekoliko lađa u Hajfu, koje su dovele nove emigrante u Palestinu i to; •Galicija« 106 emigranata iz Carigrada, •Bucuresti« 325 iz Oalaca, i »Triente 2 12 Trsta; osim toga putovali su »Adriatioom« grupa od 20 bogatih Židova iz Amer*fce, koja će se iskrcati na drugome mjestu. Tvornica špirita u Hederi. Čehoslo'■ ačka kvuca s gosp. Epsteinom na čelu o? uiva u koloniji Hederi pecaru špirita. G~. Drechsler pošao je u inozemstvo, da : '2bavi nužne strojeve.
Iz Jugoslavije PROPOVIJED O IZBORNOM REDU.
G. dr. Schwarz postigao je sa svojom propovijedi na osmi dan Pesaha ono, što inače svojim propovijedima ne postizava: napetu pažnju slušalaca. Pa bilo je i zašto. Govorio je o potrebi gradnje mrtvačnice (cedek badin domu) i ne znamo kako, ne znamo zašto našao je vezu izmeđju te turobne maskirske teme i kritike rada sadašnjeg predstojništva zagrebačke židovske općine, a naročito osnove izbornoga reda. Ustanovio je, da je u predstojništvo preotelo maha mrtvilo, da članovi ne dolaze na sjednice i da iz te svoje nemoći traži izlaza u novim izborima. Osnovu izbornog reda smatra on sa visine propovijedaonice nepodesnom i nevaljanom, jer dokida kurijski sustav, jer uvadja proporcijsko izborno pravo, i jer suviše daje prilike mladjima da udju u općinu i na kraju, jer se i ženama daje izvjesno izborno pravo. Polazeći on, poznati čuvar tradicijonalnosti u židovstvu i duševna glava općine, kako se sam naziva, sa stajališta čuvanja tradicija zamjera on novom izbornom redu, da ovako dolaze do uticaja elementi, koji su materijalno najslabiji, a ne oni, koji što imaju, pa nose teret općine; nadalje, da su baš stariji oni, koji čuvaju tradiciju, i na kraju, da općina izraelska sastoji od muških, a bez žena. Proporc da pogoduje partijskom grupiranju, a onemogućuje baš najdostojnijima da udju u predstojništvo. Mislimo, da smo samo üblaženo reproducirali razlaganje g. dra. Schwarza. Koliko taj govor vrijedja sadašnje predstojništvo, mi u to ne ulazimo. Ne želimo čak da budemo trubom općeg negodovanja općinara bez razlike stajališta, ogorčenja, koje od predstojništva traži s pravom, da se u tom slučaju pokaže odlučno, te da spriječi da se blago izrazimo rdjavu upotrebu propovijedaonice i da dozove g. rabinu u pamet dužnost obazrivosti prema mjestu i takta prema vlastitome zvanju. Ovako njegova propovijed ponešto podsjeća na »Hetzkaplane« i vapi za »Kanzelparagraphom«. Tek toliko bismo imali da kažemo, da je isti taj g. dr. Schwarz pred nekoliko mjeseci sa istoga mjesta našao lijepih riječi za svježi duh, koji provejava sadašnje -predstojništvo- Mjeseci su od tad prošli, a rabinsko pitanje od tad još uvijek nije riješeno. Kojeg li mrtvila. I zbog toga predstojništvo traži izlaz u novim izborima. Ima ih, koji misle da je ta propovijed odlično opravdanje za mlohavost u tome pogledu. G. dr. Scliwarz, koji se u prisuću sijedoga nadrabina sa malo takta ali to više preuzetnosti samodopadno naziva nekom duhovnom glavom općine, imao je prilike, da svoje opaske stavi na drugome mjestu. On je volio da zaskoči predstojništvo i općinare, nabacio se braničem prošlih režima, onih, kad su vladali imućni i oprobani čuvari židovske tradicije. Ni jesu li postala nervozna kod tih riječi gospoda, na koje je g. rabin jednim okom zaškiljio, bilo je to zato, jer velik dio njih, vjeran oprobanim svojim tradicijama, nije bio u sinagozi. Izgleda nam ipak, a s time hoćemo da završimo tu nemilu temu, da se ovaj puta g. dr. Schwarz vara, ne samo u svojim
nazorima, već i u svojim pred osjećanjima u pogledu izlaza budućih izbora. Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni se Odbor na svojoj sjednici od 11. nakon rješenja administrativnih agenda bavio pitanjem Saveznoga Vijeća te ustanovio dnevni red Saveznoga Vijeća, koji će se objelodaniti zajedno sa raspisom izbora. Zaključeno je, da se već prije Saveznog Vijeća objelodane tajnički izvještaj, zatim izvješća Keren Kajemeta i Keren Hajesoda tako, da ih delegati mogu proučiti već prije Saveznoga Vijeća. Iza toga bavio se Radni Odbor pitanjem predloga o osnutku jugoslavenske kolonije, a naročito pitanjem namaknuća potrebitih sredstava. Iz izvještaja upravitelja ovogodišnje šekelske akcije razabrao je Radni Odbor, da mnoge mjesne organizacije kod provađanja šekelske akcije ne posvećuju dosta pažnje übiranju prinosa za zemaljski Savez pa je zaključio, da se obrati pozivom na sve naše povjerenike, da iskoriste kratko vrijeme i da što više prinosa sakupe za Savez, da se osigura budžet Saveza. POVJERENICIMA KEREN KAJEMETA. U prošlom broju Židova objelodanili smo poziv direktorija Keren Kajemet Lejisraela za provedenje Geuiat haarec akcije, kojom se imaju namaknuti sredstva za kupnju od 20.000 dunama zemljišta i pozvali Vas, da ovu akciju provedete u vrijeme između Pesaha i Šavuota. Direktorij Keren Kajemet Lejisraela javlja nam sad, da bi mi imali namaknuti sredstva za kupnju od 500 dunama. Molimo stoga sve povjerenike, da smjesta pristupe provođenju ove akcije. Iskoristite svaku zgodu i tražite od svakoga Židova, da doprinese svoj obol za Geuiat haarec, a naročito budite na pomoći židovskoj omladini, koja će na Lag baomer provesti veliku sabirnu akciju za Geuiat haarec. Već sad molimo, da u svim mjestima pripravite za šavout cvijetni dan, a ako je moguće i koju priredbu u korist ove akcije i da sklonete svakoga, ko će biti pozvan k Tori, da daruje za Keren Kajemet. Očekujemo, da ćete se najpripravnije odazvati ovome našemu pozivu i s najvećim marom pristupiti provedenju ove akcije za povećanje židovskoga posjeda u Erec Jisraelu. Samo o Vašoj revnosti zavisi uspjeh ove akcije, pa se stoga nadamo, da rezultat Geuiat haarec akcije ne će zaostati za lijepim uspjehom dosadašnjih naših akcija. Uprava Keren Kajemet Lejisraela za Jugoslaviju. SVIM POVJERENICIMA MJESNIH ORGANIZACIJA! U smislu zaključka Radnog Odbora ima se šekelska akcija dovršiti do 26. aprila i Savezu priposlati obračun, šekelske blokove, blokove prinosa za Savez cijonista Jugoslavije, te übrani novac, da Radni Odbor uzmogne pravodobno raspisati izbore, livom zgodom ponovno apelujemo na sve naše povjerenike, da prigodom sakupljanja šekela übiru »-mjesta i prinose za zemaljski savez. Mnogi surnišljenic nijesu do sad uđovo'j ii toj dužnosti • p.< '/rokujii lime Savezu velikih poteškoća, jer Savez ne će biti u stanju đa udovolji svojim financijal-
BROJ 15.
»ŽIDOV«
5
o « « N « T3 _ -Q .2 SS “si s°> Prosječno u g. 1922. Flastera 753 = i la |S 83-2«/, Manje nego i u mjesecu prije toga za „ u januaru 1922. 853 100-2»„ „ u decem. 1922. 758 88-9 V, 0'4% „ u januaru 1923. 732 85'8»/„ 3-r/, « u februaru 1923. 712 83-5 •/., 2-3»',