Židov

pima i natjecanjima postigle zamašne rezultate. Pored cisto cijonističkog rada bavili smo se i opće židovskim radom, naročito pitanjem saziva općeg židovskog svjetskog kongresa te njegove zadaće. U toj stvari razvila se u našem novinstvu živahna debata, a Razini je Odbor u opsežnom izvještaju razložio svoje stajalište Egzekutivi i dao zatražene informacije. Savezno Vijeće sigurno će prema ovom pitanju, koje je od tolike važnosti po budući razvoj obnovnog djela i sastava Jewish Agencya zauzeti svoj stav, pa uslijed toga ne ćemo ovdje da Prejudiciramo odluci Saveznog Vijeća. U području unutarnje politike Savez kao takav nije htio da pokreće akcije. Ovu pasivnost spočitavalo se, držimo s uepravom, vodstvu organizacije. U jednu ruku predstavništvo našega Saveza bilo je sebi svijesno, da su zadaci čisto cijonističke naravi toliko zamašni i toliko iziskuju napora svih sila, da ne dopuštaju cijepanje energija. Ta i onako u cionističkom pogledu nije učinjeno ni iz daleka ono. što je valjalo uraditi. U drugu ruku predstavništvo je Saveza mišljenja, da kraj bitnih razmimoilaženja, koja postoje, jedva može. da se postigne jednovito gledanje za sve židovstvo Jugoslavije, da se stvori jedan jednovit jevrejski nacionalni politički front. Dok organske predpostavke nisu stvorene, predstavništvo bi Saveza po našemu mišljenju slabilo prestiž cHonizma, kad bi se izvrglo riziku pokretanja akcija, za koje ne postoji vjerojatnost cjelovitoga uspjeha, već u najboljem slučaju možda uzanih provincijskih uspjeha. A mi smo imali u vidu, da smo duhovno najsnažnija organizacija židovstva, koja ima da okupi u jednovitom jevrejskom gledanju na svijet sve Židove. Gdje se nadala prilika, predstavnici su organizacije, no ne angažirajući pri tome organizaciju, pokretali političke akcije, često s lijepim moralnim uspjehom. Pokret oko političkog oktrpljanja Židova u Vojvodini pokazuje u svome slabome uspjenu nerazvijenost političke svijesti naših Židova. U posljednje se vrijeme zamjećuje življe gibanje asimilacijonoga židovstva u nas kao i drugdje. Ono se, za sad tek ograničeno, lokalno, organizovalo. Smjer mu je ekstremno ažidovski po tipu Naumanna u Njemačkoj, koji je i samim nenacionalnim Židovima u Njemačkoj bio zazoran. Mi u tom pokretu asimilanata ne vidimo nikakove opasnosti za cijonizam. Ako imamo tu protiv čega da se borimo, onda su to niske metode borbe, koja ne Preza ni pred demmcijanstvom uz jednovremeno krično isticanje jednog *Pbcrpatriotizma«, nametnutog i komičnog, jer ne umije da se u haosu plemenskih borbi naših partija opredijeli. U toliko je taj ćudoredno i estetski neprijatni pojav koristan, što pospješuje lučenje, po kome će sc vidno odvojiti od židovstva sve, što je izgubilo i onako vezu s njime. Za sad mi smo smatrali za potrebno, da zabilježimo i iznesemo nedostojne ispade tih antisemita. Vidjet će se. hoće li trebati jači istup. Uvjereni smo. da se tok bivanja ne da zaustaviti ovakim atavizmima helotskog mentaliteta i da će pobjedonosno prodiranje cijonizma u napredak učiniti

jalovim svaki tuki pokušaj vraćanja židovstva u beskičmeno asimilansivo. Željeli bismo, da bi opomena organizovanim cijonistima, koja se nameće iz toga sporadičnog okupljanjiv asimilajnata, bila jača no što jest! U nestašici raznih socijalnih i humanitarnih institucija morali smo se baviti i galutskim zadacima pružajući pomoć bijednim i oskudnim bjeguncima i prolaznicima, Savez pomagao je ove ljude zborom i tvorom, i nastojao je, da svakome nadje radne mogućnosti. Isto tako je Saviz iniciirao i provađjao akciju za ukrajinsku siročad, koju je provela gospodja dr. B u c h m i 1, kako bi uspjeh ove akcije bio što povoljniji.

Završujući ovaj izvještaj mislimo, da će Savezno Vijeće imati dužnost, da opredijeli naše držanje prema postulatima židovstva obnove i da diktuje radne dužnosti Saveza i njegovih članova. U tome u glavnom ne će biti mnogo novo da se kaže. U sarajevskim rezolucijama sadržan je zaokružen program rada, koji ima da se prilagodi iskustvima i dogadjajima, koji su iza toga došli. Savezno Vijeće u Novome Sadu, već po mjestu, u kome se održaje. ima simbolsko značenje: treba da budne polaznom tačkoni u Tri pravca: u tečenju svedj novih cijonista, u naponu svih energija i maksimuma požrtvovnosti, te u intenziviranju u pravcu duhovnog izgradjivania židovskoga čovjeka. Ako je danas više nego ikad Palestina dominantna u centru cijonističkih naprezanju i čežnje, pa ako prema tome za Židove u galutu prije svega važi apel na materijalnu požrtvovnost, ne će se smjeti smetnuti s uma, da Palestina za nas nije filantropski problem, nego Problem obnove i da prema tome mora da postoji uzajamno vršenje' učinka izmedju Palestine i galutu, izmedju galuta i Palestine. Želeći narodnu domaju zbog sveukupnosti židovstva i želeći je za to u jednome obliku, u kome treba da budu oličeni najviši nacijski kulturni i socijalni ideali, mi treba da u odnosu prema ciljevima svojih ideala udesimo i napone svojih požrtvovnosti. 1 baš za to jednako je važno, da se izgradi naš vlastiti Savez kao dio cijonističkog, to će reći pijonirskog Saveza sveukupnog židovstva, u širini i u dubini. Trebat će jedno, da se spozna odlična važnost mjesnih organizacija i da ta spoznaja dodje do izražaja, ne tek u rezolucijama, nego i u provedbi. Tek najbolji su zvani, da te ćelije naše organizacije vode. Predstavništvo organizacije treba da zna, da se bezuslovno i potpuno može pouzdati u aktivnost i autodisciplinu mjesnih organizacija. One puko treba, svaka pojedina. da uzmu na sc svoj dio zadataka i da ili vrše onako, kako cjeloviti karakteri vrše dužnosti, kojima su se dobrovoljno podvrgli. Kad to bude, naš će Savez moći da bude po mjeri požrtvovnosti, a s vreme norn i po dubini svijesti, medju prvim federacijama cijonističke organizacije. U našem židovstvu ima predpostava za to. Bude li tako, onda će moći da sc izvrši naš kulturni program, a nastojanja našega omlađinstva oko sopstvene izgradnje jevrejske ličnosti u svakome pojedincu naći će pouzdan oslonac u izgra-

djenoj organizaciji. Jevrcjski će jezik pcbjedonosno moći da se širi najpačc u omladini. Gimnastika i sport kao sredstvo k cilju očeličavanja židovskoga čovjeka i njegova karaktera, okupljat će u snažan savez svu mladež. Osjećanje židovskog zajedinstva bivat će sve jače. A kad bude sve to. kad svaki pojedinac bude istinski potpuna i cjelovita jedinica prožeta cijonstičkom svijesti, ondai će naš Savez uzeti novi zamah. Onda će i Keren Hajesod i Keren Kajemet moći da utvrde te smo medju prvima izvršili punu mjeru svojih dužnosti. Onda ne će naši pijoniri u Palestini biti ojadjeni nad galutom, koja prezrivo malo daje prema ogromnoj mjeri najetskije požrtvovnosti njihove, kojoj u (storiji čovječanstva jedva ima premca. Vaša će, gospodje i gospođa delegati, biti zadaća i dužnost, da Savezno Vijeće u Novome bude izražaj volje u razloženirn pravcima.

KOREFERAT ZA SRBIJU

Pozvat sam, da ispunim jednu dužnost, da dam izvještaj o radu u Srbiji. To je prilično teško izvesti, jer ma da sam poznavaoc i učesnik toga rada, ipak uvidjam, da mi oskudevaju znatne činjenice i detajli, koji bi mogli doprineti da dam potpuno jasnu sliku. Ipak vm traditi da to izvedena u granicama svoga saznanja i moći. Prilike, pod kojima se razvija ćelokupno jevrejstvo pod utiskom obnovnog rada u Palestini, posle priznaju iste kao jevrejske domovine, nesumnjivo je, da su morale naići na izvestan odjek i u našoj sredini, u sredini, u kojoj se opšti cijonistički rad prati sa simpatijom, a razvija se uvek monotono, bez jačeg refleksa i sa površnošću, kojom se odlikuje u tom pogledu. U ovom znaku otpočinje da se razvija opšti cijonistički rad i da, u Beogradu i u svim mjestima unutrašnjosti Srbije stare i nove, pojedinci, koji za to imadn najviše smisla i delnjn na izvodjenje svoga teškog zadatka. Jedno se mora konstatovati, da glavni razlog jačem poletu i većem uspješnom radu leži u tome, što oskudevamo u organzaci jama, koje obuhvaćaju sve grane jevrejsko-kulturnog razvitka i što podcijeni u raznim društvenim jedinicama ne dajemo zajednički najvažnije što smo dužni dati t. j. opšte cionističkom radu. Od tuda izlazi, da taj najvažniji rad vrše pojedinci od čije dobre volje i moralnog shvatanja zavisi, da li je koje mesto odgovorilo ili nije svojim dužnostima. Prirodno je onda, da postignuti rezultati ne pokazuju uspjehe s obzirom na to što u njemu ta sredina ne učestvuje reprezentativno, već pojedinci kao takovi svojim ličnim radom i svojim ličnim uticajem doprinose maksimum onoga što oni dati mogu, a minimum onoga, što sredina, u kojoj deluju, može dati. TJ Beogradu taj rad ma da se donekle sistematizira ipak daleko je od toga, da pokaže potpun razvitak, na koji će se verojatno još duže vremena čekati, Jevvrejsfco nacijonalno društvo formalno postoji, ali ono ne dejstvnje. Mesna cijonistička organizacija, kuratorij Keren Hajesođa i povjereništvo Koren Kajemetr. jesu faktori, koji doprinose izves-

BROJ 19—20..

»2 1 Đ O V<

3