Židov
se vratila iz Palestine, gdie je proučavala političke i ekonomske uvjete zemlje, izjavila je, da je tim studijama posvetila dnevno 12 sati. Sve govori u korist židovske narodne domaje. Ne zavisi to o tome. da li će engleska vlada ispuniti svoja obećania ili da li će ušutiti slaba arapska opozicija, već jedino i samo o tome, da li će Židovi sami u dovoljnoj mjeri podupirati provedenje ovoga plana. Domaja treba u ioš većoj mjeri moralnu no financijalnu potporu. Plenarna skupština Vaad Leumia. 23. i 24.ijara održala se u Jeruzolimu 8. sjednica Vaad Leumia. U s i š k i n referirao je o položaju i izjavio medju ostalim, da vilesti o promjeni u političkom statusu, koje su se u zadnje vrjeme širile, nemaju nikakvoga službenog osnova. I novi civilni komesar, sir Clayton, izjavio je opetovano, da će voditi politiku u smislu Bijele Knjige i u sporazumu, s vrhovnim komesarom. K a 1 v a r y s k i izviestio je u ime odjela za arapske stvari i naglašuje, da medjusobni sporazum izrncdju Arapa i Židova napreduje. Koloncl Kiseli referirao je o političkome položaju i odlučno poriče ispravnost viiesti, da bi Palestina imala doći pod vlast emir Abdule. Brdska vlada nastoji, da udovolji narodne zahtjeve Arapa, a da pri tome ne oštećuje naša nastojanja u Palestini, ali sve nas situacija siti, da spozoamn potrebu zblizenia s našim arapskim susjednim. Kolo nel Ki;ch zatim govori o putovima fia šega sporazuma i mogućnost, zaj milakog rada obih naroda Pored političkog zbliženja moramo tražiti zbliženje i u socijalnom i gospodarskom pog'edu. Tiskarstvo u Palestini. Uslijed neprestanog poskupljenja materijala i plaća nije se hebrejsko tiskarstvo razvilo u onoj mjeri, kako se to očekivalo, naprotiv nije u posljednje doba uopće štampana ni jedna hebrejska knjiga u Palestini, pošto Palestina u glavnom radi visokih cijena papira ne može da konkurira sa inozemstvom, a poglavito s Njemačkom. U zadnje se vrijeme ali to donekle Promjenilo. u prvom redu radi toga, što je sada u Palestini sve mnogo jeftinije tako da se računa na ponovno cvjetanje ovoga obrta. Od prvih ponovno u Palestini izašlih djela mora se spomeuti prvi dio Switova djela »Ouliverova putovanja« prevedeno od M. Milbašana u izdanju Tarbut. Drugo su djelo pisma Ahad Haama, koja će izaći u četiri djela, a štampati će se u Tel Avivskoj tiskari tako, da će za 6 tjedana biti gotova. Konferencija liječnika u Palestini. Na konferenciji židovskih liječnika, koja je održana h Pesah-sodmici u Tel-Avivu, zaključeno je medju ostalim, da se od Hadase zahtjeva, da ograniči svoje djelovanje u oolnicama isključivo na siromahe, a da od drugih primi neku odštetu, ždravstveno i medicinsko djelovanje neka u glavnom služi narodnoj, a ne filantropskoj stvari, te da se protegne na zdravstveno stanje nove imigracije, školske djece i kolonista u novim naseobinama. Jedino Vaad Habriut, zdravstveni departsment cijonističke Egzekutive, neka upravlja čitav medicinski rad. Smanjivanje nezaposlenost) u JafL Kako Komercial Bulletin? opaženn ie tokom mjeseca travnja smanjivanje ne-
zaposlenosti u Jafi. Skupni broj ljudi bez regularnog zaposlenja ne premašuje 600. Ovo poboljšanje nastalo je uslijed oživljavanja gradjevne djelatnosti u Tel-Avivu, kao i uslijed taracanja, kanaliziranja ulica po općini Tel-Aviva. 1 ako gradjevna djelatnost ove godine ne će doseći onu prošle godine, to će ipak biti podignut lijep novih kuća. po već potvrdjenim planovima. Uslijed svega toga će i ovi sad još nezaposleni radnici u slijedećim mjesecima naći zarade. Amerikanske Bue Brit lože za podupiranje palestinske grjadjevne djelatnosti. Amerikanski Ordre Bne Brit zaključio je ua svojoj konvenciji u Menfisu od 2-1. aprila, da unapredi gradnju kuća u Palestini pomoću jeruzalemske podružnice lože i da za sad daje potporu od 25.000 dolara. U jednoj rezoluciji je zaključeno da se apelira na razne grupe, da daruju za unapredjenje gradjevne dje hitnosti u Pidestina. Tu akciju podupire velik broj članova Bne Brit loža i vodja Bne Brita. ( toj rezoluciji veli se nadalje da je ta akcija u skladu s dojakošnjim stajalištem Bne Brita, da podupiru židovske naseobine, a da se pri tome Ordre kao takov ne veže na cijonistički , princip. I Jeruzolimu se održala godišnja skupština Bne Britskih loža u Palestini, koje broje 400 članova, prihvatila je rezoluciju, prema kojoj je cilj Bne Brita u Erec Jisraelu da predobije sve Bne Brit lože svijeta za obnovno djelo u Palestini. Palestinska loža namjerava, da lože u Palestini, Egiptu i Siriji sjedini u jednu organizaciju sa sjedištem u Jeruzolimu. SITNE VIJESTI Fotrošak duhana. U godini 1922. uvezeno je u Palestinu cigareta za 201.587 funti, a nije izvezeno ni cijeli 1%. Ukupni uvoz cigareta, duhana i duhanskih produkata nadmašio je izvoz za 246.043 funti. Već ove brojke, ne obaziruć se na stvaranje novih radnih prilika i drugih momenata, dovoljno dokazuju, koju važnost treba posvetiti sadjenju duhana u Palestini. Upravitelj poljoprivrednog ureda objelodanjuje instrukcije za sadjenje duhana, u kojima se uvodno veli: Pokušaji, koji su zadnje godine poduzeti, pokazali, su. da Palestina ima dobro zemljište za sadjenje turskog duhana. Postoji mogućnost, da se produciraju dobri kvaliteti, koji stoje na istom stepenu kao i turske i grčke vrsti duhana. Predpostavka je, da se ne radi po zastarjelim metodama i da se uvaže i provode rezultati pokušaja i upute za poljoprivredu. U s e 1 j i v a n j e. U mjesecu februaru 1923. došlo je u Palestinu 831 useljenika. Od tih bilo je 810 Židova, 12 muslimana i 9 hrišćana. Odbijeno je 24 useljenika, jer nisu udovoljili odredbama glede useljivanja u Palestinu. Gradjevna djelatnost. U godini 1922. bila je vrlo živahna gradjevna djelatnost. Nastao je cijeli niz novih naseobina u svim krajevima zemlje. Ovom intenzivnom gradjevnom djelatnošću vezan jo velik kapital, što je s jedne strane od prednosti, jer ove svote moraju kao jedan dio nepokretnog imetkb ostati u zemlji. S druge su strane ove investicije kapitala glavni uzrok nestašici no-
vaca. koja sc u zadnje vrijeme osjeća u ekonomskom životu zemlje. Nemamo još brojaka, koje bi nam predočile vrijednost podignutih gradjevina. Troškovi gradnje za jednu modernu sobu iznašaju oko 250 funti. 1922. godine podjeljeno je gradjevnih dozvola: Jeruzolim 350 (966 soba), .lafa 310, Tcl Aviv 420, Hajfa 726, (uključivo popravaka, nadogradnja i pregradnja.), Tiberias 95, Safed 83, Oaza 241. (poglavito popravci, nadogradnje i pregrađuje), Berševa )25. Ukupno podjeljeno je svega sa strane općina 2937 gradjevnih dozvola. Eksport naranča u martu 1923. Eksport naranča iz Palestine iznosio je u martu 377.882 sanduka u vrijednosti od 104.310 engl. funti. Naranče su otpravljene i to u Englesku 241.781 sanduka, u Egipat 135.297. Tursku 634, u Jeda 70 a u Siriju 100. Tvornica cigareta Ešna. Tvornica cigareta Ešna kupila je od tvrtke Ariel u Jeruzolimu stroicve i započela produkcijom u Tcl-Avivu. Sve vrsti cigareta prave se isključivo od palestinskog duhana. Ešna, koja je osnovana po g. kovinu iz Amerike povoljno se razvija.
Iz Jugoslavije
Izborni red za XIII. cijonistički kongres za S. c. J. Na temelju izbornoga reda, što ga je izdala Egzekutiva svjetske cijonističke organizacije za XIII. cijonistički kongres, izdaje glavna izborna komisija ove odredbe; § 1. Kogod je uplatio šekel ima s navršenom 18. godinom aktivno, a s navršenom 24. pasivno izborno pravo za kongres. § 2. S. c. J. sačinjava jedan izborni kotar. Svaka je mjesna organizacija biralište. Gdje nema mjesnih organizacija, može birač osobno birati kod najbliže mjesne organizacije, ili pismeno, priposlavši glasovnicu glavnoj izbornoj komisiji S. c. J. u Zagrebu. § 3. Izbori imaju se obaviti 14. na večer ili 15. jula 1923. § 4. Predloži za izborne listine imaju se priposlati glavnoj izbornoj komisiji S. c. J. najkasnje do 1. jula 1923. § 5. Svaki predlog izborne listine mora biti potpisan od najmanje 30 izbornika. Nijedan izbornik ne smije potpisati više od jednoga pređloga. Potpiše li više predloga. ne vrijedi mu potpis ni na kojem predlogu. Svaki kandidat mora potpisati predlog u znak, da je sporazuman s kandidaturom ili sam najaviti glavnoj izbornoj komisiji svoju kandidaturu. § 6. Svaka listina treba da sadržaje dvostruko toliko kandidata, koliko S. c. J. imal pravo da bira. Kandidata treba navesti potpunim imenom i prezimenom uz naznaku mjesta boravka. § 7. Pravodobno prispjeli predloži dobit će redne brojeve, te će se s tim rednim brojevima objelodaniti u »Židovu §' 8. Mjesna organizacija imenuje predsjednika izbornoga povjerenstva. § 9. Izbor je tajan. Svaki izbornik mora osobno doći na biralište, gdje će reći predsjedniku izbornoga povjerenstva ime i stan i primiti glasovnicu. koju nakon ispunjenja sam baca u žaru.
BROJ 23—24
ŽID O V
15