Židov

aaduvanja i iskrivljavanja nije nikakav dokaz ili ispravak dosta jnk. Ne čudimo se stoga, da je djonlzam postao glavnim ciljem napadaja. Cijonizam je najmarkantnija pojava židovskoga života. Kako ga ue bi antisemitizam klevetao i pogrdjivao? Da zavist i uenavist nije već prije došla do izražaja, ima svoj uzrok u tome, da židovska narodna domaja prije nije bila zalivatijivi objckat te se činila jekom jednog mitosa. Ali kad se počeo taj pojam pretvarati n plastičniji oblik, kad je postao realnošću, mijenjao se čitav način postupanja s tim pitanjem te su došla na mjesto velikog gledišta humanosti, povijesti, narodne pravednosti, sitna, tobožnja praktična, ali u temlju ipak nepraktična i kratkovidna razmišljanja, koja su uništila vid. Tako se dogodilo, da je bila svje.tsko-istorijska Balfourova deklaracija uvučena u izbornu kampanju te da je u nekim krugovima imao visoki moralni autoritet ove internacijonalne odluke svoju veliku muku da se opire snazi oportunističke lozinke. Prosto se prisilo uz veliko, momentanouz vječno, te ga sa sobom povuklo u blato. AH mi ne sumnjamo ni jedan čas u pravednost engleskog naroda i engleske štampe usprkos prolaznih bludnja i nesporazuma. Mi sebi kažemo, da moramo i ovu etapu proći. Stajat će još dakako teških borbi i moramo imati jasan pogled na opasnosti što vrebaju. Bez borbe nema pobjede. Novo političko uredjenje, narodna domaja židovskog naroda u Palestini mora sebi izvojštiti mjesto i pravo na opstanak bludnjama i radom. Našu svijest vrlo je zadovoljilo, da su se u zadnje vrijeme pojavili u velikoj štampi Engleske moćni glasovi za našu pravednu stvar. Osjećamo se uzvišenim i oduševljenim radi izjave lord Milnera i radi članka, što je. L lo y d O e o r g e nedavno objelodanio u štampi. Oni su glasnim Hječima opomemdi. S umirenjem smo primili izjavu engleske vlade, đa su skršeni svi pokušaji, koji su bili upravljeni protiv mandata i protiv prava osiguranih po mandatu. Nadamo se, da će nastojanju mandatara uspjeti odstranjenje poteškoća i da time ostane potpuno i nesmetano očuvan blagoslov uspješne kolonizacije zemlji našeg naroda. Ozbiljnom i poštenom voljom pristupiti ćemo teškim zadaćama, koje su nam u tom smjeru zadane, u duhu pravednosti ali uvijek sjećajući se dužnosti, pune odgovornosti koju nam nalažu interesi narodne domaje židovskog naroda. Naše direktive mogu se formulirati u četiri tačke: Izvršenje naših prava osiguranih u mandatu, obazrivat susretljivost prema nežinov. stanovištu zemlje, moralni upliv po uzornom kulturnom dje krvanju, promicanje intelektualnog zbliženja. Naravno, da mi sebi stavimo teške zadaće, ali one nisu neriješive. Najbolji je savjet, treći: primjerno, oprezno, kulturno djelovanje; jer je to na koncu konaca temelj Čitave naše budućnosti. Ali mi ne dajemo manje važnosti zbliženju nežidovskim krugovima u zemlji. Protivnici, koji su se protiv nas orgartfzovali, nastavljaju svoju agitaciju protiv nas. Njihovo dosadašnje ' držanje dokazuje nam, da oni ne misle da se pokoravaju nbizbježivoj političkoj nuždi.

Ove ničim neispunjive opreke dijele nas od stajališta ovih protivnika. Nama važi mandat,pođijeljen vladi Velike Britanije, priznajom narodne domaje, kao nepokolebivi politički pravni poredak, na kojem se može dopustiti jedna izgradnja, koja odgovara napredujućim potrebama, ali nikada ukidanje jednog načela. Ne stavljamo se na stajalište, da medjunarodni ugovori imadu vječiti opstanak, ali je bez sumnje jasno: Ako se statuira u interesu mira i civilizacije i s obzirom na historijske tradicije i načela narodnog prava jedan* pravni poredak, i ako se velike sile svečano obvezuju za uzdržavanje i potpomaganje, onda se mora opiranje protiv takove ustanove smatrati teškim remećenjem ugovora i pokušajem potkapanja temelja prava u svijesti pučanstva. Puni ljubavi prema narodima istoka, kojima će izgradnja Palestine donijeti samo spas i blagoslov, mi smo se potrudili da na temelju mandata izgradimo harmonički zajednički rad sa zastupnicima Arapa u Palestini. Nije naša krivnja, ako je taj pokus ostao bež uspjeha. Ali usprkos sviju razočaranja mi smo mnijenja, da će se naći riješenje, ne u atmosferi političkih ffaza, nego u radionama i tvornicama, svuda, gdje će se vršiti produktivni rad. Novi će zdrav duh iz Palestine strujiti kroz Istok. Slavni kongrese! Naš pregled pokazuje nam cilj,, koji treba da postignemo i pokazuje nam put, kojim možemo to postići. Dao nam je da vidimo jasno zadaće, koje moramo prema Palestini izvršiti. Cilj, što ga moramo postići, je isti za kojim smo vazda išli. Novoizgradnja Palestine, mirno, pomirljivo izjednačenje nacijonalnih opreka, združenje svih sila za zajednički uspješni rad. Ovaj se cilj može postići na pravom putu. Sada mdramo da riješimo veliki radni pensum. Izgradnja Jewish Agencija i problem privlačenja necijonističkih zastupnika obuzet će našu pažnju. Ovo je pitanje već davno u centrumu cijonističkog nastojala. Zatim govori Sokolov detaljno o radnom pensumu kongresa i izjavljuje: Ništa ne može priječiti opstanak i kontinuitet naše organizacije, uzdržanje njezinih prava i autoriteta, njezine motorične snage i neophodnog uvjeta našeg .uspjeha. Ne smijemo zaboraviti da židovske organizacije moraju pod svakim uvjetom imati jednu zajedničku platformu te da se današnje stanje ne smije tako izroditi, da bi jedno nastojanje na zajednički rad postalo nemogućim. Ima stvari, koje su važnije, nego raspoloženja i novinska kampanja. Govornik završava sa željom, da bude 13, kongres barmiova-kongresom. (Burno odobravanje i pljesak). Predsjedatelj pročitao je zatim slijedeću poslanicu palestinskog nadkomesara, sir Herbert Samuefa kongresu: Članovima cijonističkog kongresa! Šaljem Vam svoje pozdrave i najbolje želje! Pomoć, koju je pružala razvitku Palestine zadnjih dvanaest mjeseci naročito Amerika, ali ne u maloj mjeri i drugi, jako je unapredila razvitak židovske narodne domaje i zemlje uopće.

Ipak je daljnji napor neophodno potreban. U pouzdanju prema Vašoj tako velikoj radnoj snazi vjerujem, da će Vaš rad biti krunisan uspjehom na dobrobit vaskolikog židovskog naroda i svib dijelova stanovnika Palestine. v Herbert Šarnush Češki je ministar vanjskih poslova dr. Eduard Beneš poslao slijedeće pismo u engleskom jeziku: Prag, 25. jula. Dragi gospodin Sokolov! Potvrdjujem veseljem primitak Vašeg prijaznog pisma od 13. jula, u kojem šte me počastili pozivom na učešće kod otvorenja cijenističkog kongresa Meni je zbilja izvanredno žao, da ću biti radi ličnih stvari spriječen, da prisustvujem Vašoj konferenciji i rado se služim prilikom, da šaljem kongresu svoje pozdrave i najbolje želje za uspjeh njegovih vijećanja. Primite, dragi gospodine Sokolove, izraz mog osobitog veleštovanja. Predsjednik Masaryk upravio je kongresu pismo, u kojem žali, da se ne može odazvati pozivu k otvorenju te šalje svoje najbolje želje vijećanju. Jerusolimski haham-baši colonel Meir pozdravlja kogres uz burno odobravanja'. Rabin luseibneh pozdravlja kongres u ime židovskog svjetskog kongresa, koji će se po njegovom čvrstom uvjerenju ostvariti. U ime palestinskog Vaad-leuni i ja govori dr. Jakob Tho n, u ime čehoslovačke zemaljske organizacije jevrejški i češki dr. Beufelsen (Moravska Oštrava) u ime mjesne organizacije Karlove Vari kupališni liječnik dr. Walter Kolmer. Po nalogu češke vlade pozdravlja kongres šef kotarske uprave ministarski savjetnik dr. F r i e d 1 e r u češkom, francuskom i njemačkom jeziku, a gradski zastupnik dr. S i tn o n u ime grada K a rI ove Var y Josef Coven održao je zatim spomenslovo Maksu Nordau-u: Ni jedan kongres nije potpun bez Maksa Nordaua, a legitimacija, da njega slavimo, postoji baš u tome, da nitko ne bi bio dostojan, da govori nakon Maksa Nordaua na ovoj tribini. Na ovaj govor, koji je kongres stojeći salušao, nadovezao je govornik ri ječi toplog spomena dru. Aleksandru Marmoreku. Nakon toga izabran je jednoglasno Nalnim Sokolov predsjdenikom kongresa. 4

»ŽIDOV«

BROJ 33.

A IM ii jREHvr'-Diaiifl francuska oinooica - najbolji koća! lijek ia Bjega Kose, sati, nki, proti reutMttno Cijena male boce Din. 6 gradnje „ „ 16 »I n » w Gmr, mtupitri u JujulirtH DUGOPHftRmfICOfI D. D. (Diono-odio) Prilaz 12 - ZAGREB -Td.9-31 NUfMct 4-j*i ni i nadi MM« - C«n)t» u bmrtlrtiU MtMl.rti