Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

IZVJEŠĆE O XIII. CIJONISTIČKOM KONGRESU

H. SJEDNICA. Predsjednik Sokolov otvara sjed niču. Listu, koju dr. Chajes kao predsjednik A. C-a predlaže, prima se aklamacijom, pa su izabrani za potpredsjed nike gospoda: B e n C vi, dr. šmarja L e v i n Li p s k i, M o t z ik i n, K a p 1 a n a Poljska treba da još jednoga zastupnika u predsjedništvo designira. Za bilježnike su izabrani: dr. Brodetzki, dr. R u fe i s e n, R u d e t z k i ing. Landau. dr. Oltickssohn, Neufeld i Hosia C a r p. Iza toga drži Sokolov spomen-slovc predsjedniku Udruženih Država Hardingu, a iza njega govori, kao zastupnik američke delegacije Mr. Rotteuberg. Sokolov spominje u oduljem govoru ljude, koji su od posljednje godišnje konference umrli, a najprije Maksa N o r d a u a, ikoga nazivlje ljubimcem naroda. U ime kongresnog suda, koji po statutu najprije kao verifikacijom sud fungira, drži senator dr. R i n g e 1, koji je na mjesto dra. Bodenheimera izabran predsjednikom kongresnog suda, izvještaj o verifikaciji izbora. U cijelome je verificirano 288 mandata, od toga otpadaju -na pojedine organizacije: Amerika 11. Argentina 2, Austrija 13, Besarabija 2, Brazilija 1, Bukovina 3, Bugarska 3, Kanada 6, Chile 1, Cehoslovacka 4. Danzig 1. Egipat 1, Engleska 7, Estland l, Francuska 1, Istočna Galicija 11, Zapadna Galicija 7, Njemačka (s Hitahdutom) 13, Ruski Menkaz u Njemačkoj I, Grčka 2, Nizozemska 1, Italija 1. Jugoslavija 3, Letonska 2, Litva-Kuvno 3, Vilna 3, Mezopotamija l, Palestina 2. Poljska ,39, Rumunjska 8. Sibirija zajedno sa Sangajem, Sidneyein i Auklandom 1. Južna Afrika 6, Transilvanija 5. Melbuurne 1. Perzija 1. Order uf Ancient Maccabeans 3. Od posebnih saveza dobio je Mizrachi 70 mandata, Poalecijon 9, Hitahdut 33. Ceire Cijon 9. K lomu dolaze 42 virilista, te, kongres svega skupa broji 334 glasa. Osam je mandata poništeno. Prodsj. Sokolov javlja, da je kongres uzeo na znanje izvještaj kongresnog suda, pa mu čestita na radu. Prije prolaza na dnevni red podjeljuje Sokolov riječ Jeanu Fiseheru, da održi spomcu-slo'•'o Ale.ksandru Marmoreku. J. Fi«thcr crta Marmoreka. kao svoga najbolje* prijatelja. Velt. da je bio izuzeta!:, od

Boga nadareni duh. Njegovoj dobroti i prijateljstvu nije bilo premca. Bio je tip židovskoga karaktera. Iza toga držao je U s i š k i n, predsjednik palest. egzekutive, referat, koji je trajao čitav sat, o radu i napredkn u Palestini. Unatoč loših prilika i različitih zapreka možemo da konstatujemo lijepe uspjehe u zemlji. Ne samo cijonisti, nego i druge su institucije radile. Barun Edmond de Rothschild je kroz Jevvish Assotiation (ICA), i američki Joint uzeo udjela kod osnutka Hipotckarne banke i ostalih kreditnih instituta, a Albance Israelite Universellc kod školstva. 1 u tim je školama obukovni jezik jevrejski, a njihova tendenca se sve više našoj približuje. UsiŠßm spominje zatim novoosnovana poduzeća po privatnoj inicijativi, a osobito veliku tvornicu silikata u Tel-Avivu, Orands Moulins de Palestine u Hajfi i tvornicu nožica. Unatoč slabosti cijonističke organizacije je ono, što je ona stvorila, barem tako znatno, kao rad privatne inicijative. Ona je dala u prvome redu ljude. Spominje zatim 6 institucija naše organizacije u Palest.: Keren Kajemet, Anglo Palestine Companv i Palestine I and Developement Company, koje su još prije prošloga .kongresa egzistirale, i novoosnovane institucije Kercn Hajesod, Hipotekarnu banku i Radničku banku, pa navodi pojedina data. No najglavnije su ljudi. Ograničenje imigracije mora da zaboravimo, jer ne stvaraju financije ljude, nego ljudi financije. Crta napretke kod kulturnoga rada (tehnika u Hajfi, narodna biblioteka i Hadusa) i svršava: Zemlja, ljudi i kultura. To su tri tačke, na kojima moramo da izgradimo zemlju. Onda če se Palestina pretvoriti u Erec Jisrael. U 13 sati je zaključena sjednica. Utorak poslije podne. U 13 i pol sata otvara predsjednik M o t z k i n sjednicu i obznanjuje pismo luliusa Siniona, čiji ćc se tačniji sadržaj saopćiti kod debate. Oosp. Simon javlja, da iz važnih ličnih razloga ne može da sudjeljuje na kongresu. Cla?i Egzekutive dr. Lichtheim drži referat Cijonistički pokret i organizacija, koji treba samo da služi kao uvod u debatu, jer je tačni izvještaj dan u pravo vrijeme. Lichtheim govori u položaju ci-

jonističke organizacije, o radu što ga je organizacijom departman cijonističke organizacije u posljednje dvije godine vršio, i konačno o rješenju organizatornih problema, što ih kongres trebi riješiti, i veli medju ostalim: Morali bismo da imademo u vidu, da smo prije rata imali oko 100 tisuća šekalirn, a sad da imamo 5—6-erostruko, a prihod od 13 —14.000 funti, što je kroz to ušao, ne smijemo da omaiov.ižuiemo. osobito ako uvažimo predratne brojke i valutarne neprilike. Prije je budžet zajedno s palestinskim iznosio 10.000 funta godišnje, a sad šaljemo mjesečno 30.000 funti u Palestinu. Od organizacionih poslova izradjen je u ovoj periodi statut organizacije i u svim jezicima objelodanjen, isto tako i pravilnik za kongres. Akcioni Komite i Godišnju Konferencu, te izborni zakon za kongres. Govornik spominje izdavanje bulletina na jevrejskom, engleskom i njemačkom jeziku i izlaženje »Haolama . Cinkulara je razaslano preko 100. Cnw>vništvo je n Londonu reducirano. Prelazi na odnos Koren Hajesoda i Cijonističke Organizacije. Veli. da je mišljenje, da se vodstvo ne prenese u Palestinu sad prevladalo, jer vrijeme političkoga rada još uvijek nije prošlo. Umjesto Financijskoga i Gospodarskoga Savjeta treba da se stvori Gospodarski Resor Egzekutive cvent. kao Vrhovna Računarska Komora. Treba da se stvori jedinstveni šekel i svagdje provede proporcionalno izborno pravo. Referat H a.) pe r n O radu gospodarskih institucija. 1 tu postoji štampani izvještaj, pa će samo da skicira rad Financijalnog i Gospodarskog resora. O Hipotckarhoj banci, o kojoj je već Usiškin govorio, veli, da su uspjesi bili s početka zato maleni, jer je trebalo stvo,riti ne samo hipotekarnu banku, nego i hipotekarno pravo, jer do onda palestinska uprava nije uopće taj pojam poznavala, kao što će biti kod mnogih ekonomJških uredjaja, što još treba da uvedemo. Još treba da stvorimo novu Inđustrijalnn banku ili da reformiramo Anglo-Palestine Company. Zbog te stvari već se vođe u Americi pregovori. I radnička se banka lijepo razvila. Elektrifikacija zemlje vrlo lijepo napreduje. Drugi je veliki problem, problem luke. koji će po svoj prilici tno-

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVCA*.

GOD. Vil

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB rLiCA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 17. augutU 1923. - 5. đula 5683.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: QOD. 60 D, POLUOOD. 30 D. CETVRTOOD. 15 D. POJEDINI BROJ J.50 D.

BROJ 34