Židov

Nastaju ekonomska trvenja izrnedju žitelja grada i sela, koja tako dugo traju, dok se za suvišak gradskog proletarijata ne nasmogne zemlja, da se njome bavi. Zemlja pako biva svaikim danom skuplja, po najjednostavnijem ekonomskom zakonu o odnosu izmedju potražbe i ponude. Kad će dakle ta karika kriza da se prelomi? Onda, kad će graditelji, jevrejske domaje biti toliko ojačani svojom radnom zajednicom, koja će u se primiti gradskog i seoskog producenta i konzumenta, da će . samo tim moći da uplivišu na daljnji razvoj Palestine. Palestina mora da je centralna radna zajednica celog jevrejskog naroda. To je prvi spoznao jevrejski radnik i on je još u teška, turska vremena počeo svojim radom u tom smislu. Da nadoknadi ono, što jevrejski narod nije mogao da izvrši u prognanstvu, kad je stajao pred svojom propasti.

Jona Avni.

gla da nešto poduzme, što bi nas prije ili poslije dovelo dio dobroga rezultata. No zlo je kod nas, da svatko samo za svoju »ćelijicu«. radi, nju najboljom cijeni, i misli, te ne bi ništa moglo da bude bolje, nego da svi osjećaju, »hvataju i rade, kao on. A nitko ne će da osjeća, da ovdje nema krivnje, nego samo tragike. I sad dolazi pitanje, kako da ipak postignemo, te dobijemo jednu narodnu volju, radimo jedan narodni rad. Što to pitanje znači, zna svaki Židov, koji se pita i pod tim pitanjima trpi, no sad mislim, pita mnogo takovih, što prije pikad to nijesu činili. Rat nam je posve drugačije otvorio oci. On nam je tako dobro pokazao, što znači biti narod bez doma, što znači übiti brata, raniti ga, uništiti ga a bez krivnje, bez interesa, bez nade, bez smisla. Pa ako nakon ove posljednje akcije ne razumijemo i ne uvidimo, te mora, da nešto uradimo, onda ne znam, što će se s nama dogoditi. A i rat nam je pokazao, da moramo nešto uraditi. Govori se o nekom židovskom kongresu, o nekom zastupstvu na mirovnoj konferenciji, samo ako nam dopuste. Nešto će se uraditi. Sve je to , dobro pa zašto i ne. No više, dublji razlog nego ovakov »pa zašto i ne< ne- :

mamo. Vrijeme je da razumijemo, da na ovafcovoj konferenci, na kojoj se radi o interesima velikih država, govori pravednost jezikom topova, a onaj koji nema toga oruđa pravednosti može da ostane kod kuće. To ne treba da znači, te moramo da šutimo. No moramo znati, što nam treba raditi, i ne smijemo, da si uobražavamo, da smo od toga nešto ispravnoga očekivali. I predobro znamo, što imamo sa svih strana da očekujemo. Ne može škoditi, da se još jedan put o tome uvjerimo, no koristiti može samo kao sredstvo, da učvrstimo naše staro uvjerenje, te možemo da se samo od nas samih nečemu nadamo. Glavna naša zadaća mora da uvijek bude; da oslobodimo našu dušu njene rastrganosti, pa da je dovedemo jedinstvu. A to je kod nas najteže. O tome moramo mnogo, mnogo misliti. Posve jasno nam to postaje tek, kad se više udubimo u stvar kad opazimo, da nam treba, te riješimo naoko tako jednostavno, jasno pitanje, kao što je liječenje naših rastrganih duša. obilaženje, po velikom i nesigurnom putu. Jer tko je kriv, da u našemu životu, što je kako sam rekao, upleten u strani život, pitanje našega narodnoga jedin-

stva moramo da razvijamo iz pitanja života i vrijednosti jedne nacije uopće? I tu možemo opet da učimo od rata. Moramo da vidimo, što veli, nesamo nama, nego čovjeku uopće. Moramo da razmislimo, nesamo o tome, što upravo nama veli, nego da iz vlastite inicijative mislimo o njemu. Jer u sadašnjem historijskom času, nacijonalno pitanje, u svom najširem i najdubljem obujmu, po svome svečo vječnom, da kozmičkom značenju stoji pred cijelim kulturnim svijetom. Stavlja li, kako se veli, život, pitanja, onda je ovdje, mislim, stavio onako pitanje, kako ga samo život može staviti, i ne onako, kako bi ga uvijek mogao postaviti, nego kako ga samo u časovima kad su sve žice do »krajnosti napete, i kad mora da dodje konac. No dok će živi narodi možda moći da idu putem kojim su do sad išli, a da ne saslušaju osobito ono što se ovdje može da ™je, mi moramo da bezuvjetno čujemo i razumijemo, jer nam se radi o životu. No ovo pitanje traži posebno pismo. Med juto prijatelji moji, živite zdravo i srećno! Palestina.

A. D. Gordon.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Specifikacija prihoda glavnoga ureda Keren Hajesoda u Londonu u mjesecu augustu. Prema donjoj tabeli primio je glavni ured Keren Hajesoda u mjesecu augustu nešto preko 31. tisuće Funti. Opet su Sjedinjene Države Amerike na prvom mjestu, dok je čilensko židovstvo zbog neumnoga rada gospodina Lojb Jaffea zauzelo drugo mjesto. Ead za Keren Hajesod nije u augustu, mjesecu kongresa, imao dovoljan uspjeli. No opravdana je nada, da će se iza velikih blagdana iznova početi pojačanom energijom.

Židovski radnici Amerike za izgradnju Palestine. Židovska profesionalna udruženja u Americi sazvala su konferencu, koja treba da se posavjetuje o tome da pošalje izaslanstvo u Palestinu, da prouči tamošnje prilike. Ta je odluka izazvala u židovskim krugovima veliko zadovoljstvo, jer pokazuje, da su radnici, koji su dosad bili samo stručno, a nikako nacionalno organizrani sada pripravni, da saradjuju kod obnove Palestine. Predstavnik krojačkih obrtnika je izjavio, da se ne samo kao Židov nego kao i radnik veseli, da ih je palestinsko radništvo pozvalo. To je prvi puta. da je organizovano palestinsko radništvo pozvalo svoje drugove iz drugih zemalja, da upoznađu novi život u Palestini, a on se nada, da će sazvana konferenca primiti poziv i time pojačati veze židovskih radnika Palestine i Amerike. Još su se mnogi drugi predstavnici pojedinih struka slično izjavili, naglasivši da je zadaća židovskih radnika, da pomognu radništvu u Palestini. Natan Strauss daje 20.000 dolara za Palestinu. Poznati filantrop Natan Strauss

dao je ponovno 30.000 dolara ža Palestina. ' U svom pismu Chieff Justice Brandeissu : veli: Prošle sam nedjelje razgovarao svojim sinom o izgradnji Palestine, ikoje pod Vašim vodstvom Palestine Developement Council, tako uspješno provodi. Htio bili da svoj maleni udio kod toga djela doprinijeti, i veoma žalim, da sad ne mogu više dati. Prilazem 10.000 dolara, koje možete po vašoj volji, kako vam se najbolje čini, izdati«. Mr. Strauss javlja u istom pismu, dai je istu sumu poslao Hadasi, i to specijalno za mljekarstvo u Palestini. Saziv židovskog amerikanskoga kongresa u Newyork. Židovski amerkkanski kongres održat će se na nagovor Izraela Zangu ila u Newyorku, a ne kako je prije javljeno u Bostonu. Zangvvil obrazlaže svoj prijedlog time, da je grad s najvećim židovskim pučanstvom najspretniji za održanje židovskoga kongresa. Priredjivačvki odbor započeo je već s radovima za kongres, koji će započeti 14. oktobra. Fašističko-antiscmitski planovi prevrata u Rumunjskoj. Materijal koji je do sada otkrit tereti uvelike neke vrlo istaknute ličnosti rumunjskoga javnoga života. Po vijestima, koje su do sad objelodanjene, rumunjski fašizam u svojim počecima nije bio antisemitski, nego tek, kad mu je profesor Cuza sa svojim pristašama pristupio, došlo je do savezništva izmedju fašističkih i antisemitskih grupa. Fašizam je imao ispočetka u pojedinim krajevima posve različite oznake; gdjegdje antisemitske, gdjegdje iredentističke. No u svim svojim nijansama htio je kao svagdje da postigne vojničku diktaturu. Po službenim izjavama izlazi, da su novac dobivali dijelom od njemačkih C-organizacija, a dijelom od budimpeštanske centrale Madžara, što se bude. Ministarski se je savjet bavio tim pitanjem, pa je zaključio, da najstrože progoni krivce. »Uj KeleP javlja, po planovima tih revoltera, koji su u mnogim krajevima osobito u Marmarosz Szigedu, htjeli da pri-

4

»ŽIDOV*

BROJ 40

1. Sjedinjene Države Amerike 25,950.12. 2 2, Ohile 1,000.—. —■ 3, Poljska 607. 4.4. Cehoslovačka 480. 7. 8 5. Engleska 410.—.—

6. Austrija 397. 6. 4 7. Italija 282.—. 5 8. Rumunjska 263. 3. 2 9. Litavska 200.—.IO, Letska 170. 6.10 11. Jugoslavija 170.—.12. Maroko 151.12.11 13. Istočna Galicija 115.15. 8 14. Besarabija 100.—.15. Alžir r 88. 9. 3 16. Estonska 83. 4. 1 17. Transilvajiija 41.11. 6 18. Ruska kolonija u Danzigu 33.10.19. Danska 31. 7.10 20. Francuska 12. 7.10 21. Bukovina 11.16. 6 22. Danzig 6.11. 9 23. Ostale zemlje 541. 6.11 Svega Funti 31,157.14. 6 Keren Hageula 120.16. 7 Svega Funti 31,278.11 1