Židov

bilo kojem drugom gradu zemlje. Većina ovih dozvola otpada naravno na kuće za jednu familiju, no ipak je i broj dozvola za veće gradnje priHćan. Uilijcd velike privatne inicijative spala je gradnja javnih objekata sasvim u pozadinu. Javne gradnje zastupa samo jedno djelo, koje s ponosom možemo nazvati jevrejskim, a to j« zgrada tehnike, koja je vlasništvo Cijonistićke organizacije, a gradi se na tlu Narodnog Fonda. Zgradu je osnovao berlinski arhitekt Baerwald, a može se smatrati najljepšom u Haifi. Još ima jedna važna gradnja, koju je takodjeti poduzela jevrejska inicijativa, a to je izgradnja jednog velikog bloka kraj morska obale, koji bi imao sadržavali trgovačke zgrade, hotel, kino ilđ. Bio je ispisan natječaj, pa je jury ovih dana prvu nagradu dosudio nekolicini njemačkojevrejskih umjetnika. Last not least zauzimlje u privatnim poduzećima i industrija sve veću vainost. Do nedavno je još industrija postojala samo u formi malog obrta, tek u zadnje vrijeme poprimila je odlučniji značaj. U trgovini Haifd jevrejski elemenat doduše nešto zaostaje, no zato isključivo dominira na industrijalnom području. Na prvom mjestu stoji mlin društva »Societe des Grands Moulins de Palestine«, koji je najveće poduzeće ove vrsti u zemlji. Isprva mu je bio dnevni kapacitet 50 tona, no zbog sve veće potražnje trebalo je mlin znatno proširiti Jako da danas posjeduje kapacitet od 75 tona. 1 u gradjevnom je pogledu ovaj mlin značajan: on nam pretstavlja prvu zgradu u Palestini, koja sasvim izvedena armiranim betonom. U engleskom je posjedu tvornica leda, koja je uredila prvu kladionicu u zemlji, a pripada »Palestine Pure Ice« kompaniji. Doskora će biti dovršena tvornica ulja i masti društva »Shemen«. Ovdje treba napomenuti i veliku tvornicu za dobivanje soli, pošto još leži u uplivnom području Haife. Od manjih poduzeća, koja se nalaze dijelom u rukama Jevreja, a dijelom u rukama Arapa, valja spomenuti kamenolome, koji prolzvadjaju prvorazredno vapno i gradjevni kamen, nadalje tvornicu cementne robe, stolarije, strojarske radionice, razne tvornice sapuna itd, U stadiju osnivanja nalazi se jedna ciglana, nadalje prva tvornica cementa, koju osniva »Portlmd Cement Company Nesher«. Ova će tvornica biti smještena u Jadžuru, koji leži u neposrednoj blizini nove kolonije Narodnog Fonda. Evo primjera kako nesamilosna tehnika narušava dapaće i čedni mir Jadžurske kolonije. Time smo zaokružili pogled, kojeg dajemo, da prikažcmo, u koliko je Halfa skopčana s razvitkom tehnike u njoj. No ovaj bi pregled bio nepotpun, kad mu ne bismo htjeli pridružiti jednu osobitu instituciju idealne naravi, koja je osobito nama cijonistlma k srcu prirasla. Po vanjštini smo već opisali tehniku, treba da »ada nešto kažemo i o njenoj unutarnjoj važnosti. Kako otvorenje skoro pretstoji, bit će to prvo tehničko učilište u zemlji. U njem će se izobrazit? one sile, koje su potrebne za izgradnju zemlje. Naša skica, koja nam zapravo prikazuje prilike jednog jedinog grada, ipak nam može poslužiti kao ilustracija o skupu zadaća, što ih razvoj Palesjine kao 1 cijelog orijenla stavlja na tehniku i industriju. Da se za ove zadaće odgoje ljudi, koji će biti stručno kao i teoretski spremni u svojoj struci, koji će dovoljno poznavati prilike u zemlji, koji će ujedno biti nesebični i savjesni u izvriivanju svojih dužnosti, svrha je ovog zavoda. Otvorenjem tehnike bit će učinjen prvi korak, da se jcvrejsko-naciona Ini odgoj digne na viši nivo. Dobro je znamenje, da cvaj prvi početak nastoji provesti ujedinjenje duševnog i tjelesnog odgoja, dai nastoji spojili idealne i realne interese. Nezavisno od njegove uzgojne zadaće, pozvana je tehnika, da stupi i u službu prakse. Ona će sve svoje institute kao radionice, laboratorije, zbirke, biblioteku itd. staviti na raspolaganje svim onima, koji u industrij i obrtu rad« na probitku zemlje, te će tako plodonosan djelovati i na samu praksu. Postat će tako duševno-gospodarski centar sviju tehničkih radova Erea Izraela, i znatno će doprinijeti tome, da se Halfa uzmogne nazvati centrutn palestinske industrije i tehnike.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Palestinski mandat. Generalni tajnik Savetsa naroda saopćio 'je zvani čsio High Commissionem Palestine Sir He rbe r t Šarane lu, da je palestinski mandat stupi« dne 29. septembra o. g, na snagu. I 2 britske državne konferencije. Govor ministra kolonija o Palestini. U Engleskoj zasjeda upravo konferencija ministara predsjednika brdskih dominiona. Prema vijestima engleskih novina održao je ministar kolonija Duke of Devonshire pred konferencijom, slijedeći ukspozej o Palestini: »Što se tiče Palestine, to se je položaj od govora Mr. Churchilla u junu 1921. znatno poboljšao. Posadu smo znatno reducirati, a uporedo s time smanjili su se i izdaci. Momcntaui troškovi, što ili ima britska drž. blagajna obzirem na Palestinu. iznašaju 2,240.000 £ za god. 1922./23. Za god. 1923./24. predlažemo 1,500.000 £, a preuzimljemo i brigu, da do godine 1924.125. troškove snizimo na 1,000.000 £. Za kasnije ne možemo ništa izvjesnog reći, ali se nadamo, da ćemo moći nastaviti s redukcijom, dok nam ne uspije izdatke smanjiti na neznatnu veličinu. Da li ćemo u tome uspjeti, ovisi o ekonomskom razvitku zemlje, a ovaj pako o političkoj stabilnosti. Želio bili, da Vam mogu izvjestiti, da je kroz zadnje dvije godine u političkom položaju zemlje nastupilo poboljšanje, što bi u nekom smislu bilo i ispravno. Od nemira u Jafi u proljeću 1921., nije bilo nikaikovog uznemirenja javne sigurnosti. Imamo sada u Palestini sigurnu žandarmeriju. u koju se smijemo pouzdati, da će svakom nepriličnom položaju biti dorasla. Poznato vam je, da naša palestinska politika bazira na Balfourovoj deklaraciji od 1917., kojom smo preuzeli obvezu, da sagradimo narodnu domaju za Jevreje uz uvjet, da će gradjanska i religijozna prava urođjencg pučanstva biti respektirana. Učinili smo, što smo mogli, da udovoljimo oba dijela deklaracije. Objelodanili smo novu izjavu o našoj politici u junu 1922., koja je u nekojim pitanjima izašla Arapima ususret. Ta je nova politika osnovala zakonodavno vijeće, čiji su članovi djelomice bili birani. Izbori su bili početkom ove godine, no pošto sn se Arapi sustegli od glasovanja, bilo je premalo ljudi izabrano, tako da smo morali cijeli projekt suspendirati. No ne smijemo nikako uzeti, da su politički nemiri stvar prošlosti. Još nije uspjelo, da se nadje riješenje arapsko-jevrejskih protivština, te će biti potrebno, da i nadalje savjesno izvršujemo našu dužnost, o čemu valjda nitko ne sumnja. Ova sadanja nemimost bezuvjetno je neugodna. pa moramo nastojati, da je što prije stišamo. Stvar će zadržati našu najhudniju pažljivost. Moguće je od potrebe, da još nekoliko riječi reknem o Transjordaniji. 1 ako ovo područje spada pod palestinski mandat, ne možemo na njeg primijeniti cionističku politiku. U glavnome se je eksperl-

menat dobro prokušao, premda položaj ne smijemo još bez bojazni promatrati«. Arapsku Agenj“y. Kako »Daily E.viprpsfc« javlja, pozvao je sir Herbert Samuel arapsJko ličnoblti 11. ov. da .im saopći svoje JUomjere u stvari arapskih prava u Palestini. Ti prijedlozi idu onamo, da bi Arapi imali da dobe Arapska Agency po uzoru Jewnsb Agency. Saziv eJjonistićkog Akedjonog Odbora. CljoTiistićka Egzekmtlvta saopćava: Odnosno prodloga za stvaranje, arapskog Ageney-a u Palestini upravio je siir Herbert Samuel na palestinske Arape i cijoniistidku Egzekutivu svoja saopćenja. U ovima se ističe, da bi nova uredba imala da stupi satno otnd« na snagu, alko bi engleska vlada dolbdla pristanak obiju stnunjfijka za taj pnojjeikat. Cijjfmistička Kgizekutiva namjerava sazvati AJkcijbnl Odbor, koji će prema ovom pitanju zauzeti stanovište. Otklon arapske Egzekutive. Kako J. 0. B. iz Jeruzdima javlja, otklonjen je na sjednici arapske Egzekutive predlog Hedbert Samuela zA izgradi iju Arapske Agency. Louls Lipskl o zadaćama egzekutive. Louis Lipski, vodja američkih cijonista, dao je prilikom svog povratka u Ameriku izvjestitelju cijonističkog lista »Jidišes Volk« zanimljive izjave o situaciji, koja je nakon kongresa nastala u pokretu i o zadaćama nove egzekutive. O kongresu rekao je Lipsky, da su najvažniji zaključci bili oni o Jevcish Agency i 0 novoj egzekutivi. Misao o proširenju Jevvish Agencya bila je gotovo kod sviju delegata vrlo popularna i bilo joj je iskazano mnogo razumijevanja. Na pitanje, koje će mjere poduzeti egzekutiva, da provede zaključke kongresa, odgovorio je Lipsky slijedeće: »Nadam se, da će već u skoroj budućnosti ovo pitanje poprimiti konkretne forme. Dr. Weizmann ima sa strane izvjesnih ličnosti izjave, da bi velike jevrej.rAe organizacije Amerike rado sudjelovale u pokretu. Bit će stoga naša briga, da što prije u Americi dovedemo pitanje Jevvish Agencya do pozitivnog rezultata. Ako stvar ovdje uspije, onda dolazi na red Engleska«, Na pitanje, da li je uspjelo provesti ona kov u jedinstvenost egzekutive, kakovu su zahtijevali američki Jevreji, odgovorio je Lipsky, da je to potpuno uspjelo. Sadanja je egzekutiva homogena, jedinstvena korporacija. Jasno je. da se ljudi, koji su preuzeli kakovu funkciju, sasvim slažu s politikom dra. VVeizmanna, a pogotovo, jer ju je i sam kongres akceptlrao. O podijeli resora unutar egzekutive saopćio je Lipsky, da politički departman vode Weiztnann i Sokolov, finanslje Josip Covven, đr. Solovejčik zastupa Keren Hajesod, a on sam vodi organizacioni departman. Kraj toga će on sudjelovati i kod političkih pregovora, da pred engleskim organima zastupa mišljenje američkih cijonista. Organizacija je jedna od najvažnijih zadaća egzekutive, izjavio je Lipaky. Potpuno je loše, ako se ova zadaća ograniči samo na korespodenciju sa zemaljskim organizacijama o prodaji šekela 1 sličnom. Potrebno je, da se organizaciji dade neki

BEOJ 43.

»ŽIDOV«

5