Židov
uembra do marta urede privremeni tečajevi za graditeljstvo i srodne struke. Već su učinjene prve priprave za otvorenje instituta. Već prije sastava novoga kuratorija je u prošloj godini sredstvima Keren Hajesoda nakon napuštanja instituta po vojnim oblastima započeto popravkom i renovacijorn instituta. Zadnjih mjeseca nabavljeni su razni instrumenti. Mnoge je' stvari tehnikum dobio kao dar od prijatelja zavoda, Kuratorij se nada. da če prijatelji tehnikama podupirati institut mnogim darovima in natura. Upravu instituta vodi kuratorij i lokalni odbor u Palestini. Kuratoriju pripadaju gg. sir Alfred Mond, dr. Weizmann, dr. .1. Halpern, dr. B. Feiwel, dr. M. Eder, I. Cowen, i dr. Solovejčik kao zastupnici cionističke Egzekutive., D’ Avigdor Ooldsmid, predsjednik Anglo Je\vish Association i član upravnog vijeća J. C. A. pukovnik Solomon, prijašnji upravitelj trgovačko- industrijskog odsjeka palestinske vlade i Artur Blok. Kuratorij raspisao je u vezi s otvorenjem instituta natječaj za ravnatelja tehnikurna. Natjecatelji moraju imati sveučilišnu diplomu ili diplome visoke tehničke škole, te iskustva na polju tehničkog odgoja i organizacije. Preduvjet namještenju je znanje jevrejskoga jezika. Ponude ima da se uprave tajniku kuratorija 77, Great Russell Street. London W. C. 1.
Konstituiranje Rabinskog Saveza kraljevine SHS
Pripravni odbor sazvao je za Zagreb konstituirajući! skupštinu rabinskog saveza kralj. SHS na 16. i 17. oktobra. Osnutak ovog saveza, o ciljevima kojeg smo izvijestili već prilikom predkonference u Vinkovcima, važno je obratište u vjerskom i duševnom životu jugoslavenskih Jevreja. Ime i važnost, što su ih rabini u povijesti jevrejstva zadobili, došli su i kod rabina naše mlade države do izražaja, te je tako u rabinskom savezu nastalo novo orudje i novo žarište djelatnosti. Cijelo se zasjedanje vodilo u tome tonu i smjeru. Bez sjaja i ceremonija započela i za-
vršila je ova konferencija. Nije bila svečana, no tim je više bila ispunjena otmjenošću i ozbiljnošću. Kad su rabini posjedali za ona tri zelena stola, koji su u rabinskoj kancelariji bili postavljeni, nesvijesno ine je obladala jeza. Bilo mi je, kao da sam uočio neki dublji jaz, koji je nastao izmedju Jevreja ove zemlje i njihovih rabina. Promatrajući požutjele folijante na zidu i učena rabinska lica kod stolova činilo mi se, kao da se ispunila talmudska riječ: nauk Božji zavukao se u kut. dak je duh Njegov s jevrejskim narodom pošao u galut... Senior naših rabina nadrabin gosp. dr. H. Ja k o b i otvorio je konferenciju. Konstatirao je, da konferencija može stvarati pravovaljane zaključke. Konferenciji pribivalo je 23 rabina iz sviju provincija; dok su ostali poslali pismeno svoj pozdrav i pristanak na zaključke. Duhovitim i čuvstvenim riječima pozdravio je nadrabin g. dr. H. Jakobi konferenciju, spomenuo je svoju djelatnost i nastojanja oko njenog ostvarenja, istaknuo je važnost zadaće rabina, o žrtvama, što ih doprinaša. o slogi i prijateljstvu, koje u njemu vladaju, te završio molitvom za kralja i domovinu.U ime »Saveza jev'rejskih vcroispovednih o p § t i na« pozdravio je konferencu srdačnim riječima g. dr. Hugo Kon, potpredsjednik Saveza jevr. veroispovjednih općina. Stvarnim i umnim izvodima istakao je gosp. dr. Kon važnost zadaće ove konferencije, kao i neiscrpivu snagu tradicija, koje su sačuvane u rabinstvu. Nakon što je prikazao položaj .levreja u Jugos!aviji. # kako s političkog, tako i s kulturnog stajališta, govorio je o slozi unutar jevrejstva, za koju u današnje doba svaki vjeran i pošten Jevrej mora istupiti. Nakon što su pročitani mnogobrojni pozdravi, napose od rabina, koji konferenciji nisu mogli prisustvovati, prešlo se na izbore. Za predsjedatelje konference budu izabrani beogradski nadrabin g. dr. A 1 k a 1 a j. te osječki rabin g. dr. U n g a r, a tajnicima beogradski rabin Schlang i zernunaki nadrabin dr. Urbach. U duhovitom, a po formi savršenom jevrejskom govoru prikazao je dr. F i-
s c h e r iz Daruvara ciljeve rabinskog saveza. Vrijeme, u kojem živimo, rekao je med ju inim, kategorički zahtjeva od nas, da saberemo svu našu duševnu i vjersku snagu. Skrajnje je vrijeme, da stvorimo čvršće osnove za vjerski život ovdašnjih Jevreja. Najjače orudje posjedujemo, a to je jevrejska znanost, koju sjedinjenim snagama moramo osnovati i proširiti. Najveći neprijatelj jevrejske religijoznosti je neznanje na tom području, a mi moramo nastojati, da ga svladamo. Zbog toga će najvažnije zadaće našeg saveza biti širenje jevrejskeg jezika, sastavljanje dobrih udžbenika i oživljenje vjerskog života. Razlaganja dra. Fischcra bila su uz veliko odobravanje saslušana. Nakon toga nastala je odulja debata o pitanju, bili se savez osnovao ili ne. Nadrabin dr. A1 kalaj (Beograd) otvorio je diskusiju .te je stvarno i jasno zagovarao osnutak saveza. (1. nadrabin S c h vy e ig e r (Senta) govorio je o odnošaju izine* dju ortodoksa i neologa. te je izrazio svoju bojazan, da se osnivanjem novih općina ugrožava potrebita sloga u Jevrejstvu. 0. dr. Keller (Požega) u osnivanju ovih općina ne vidi nikakove opasnosti, jer slogu zajamčuju jači faktori i organizacije. K ovom pitanju govore još gg. dr. U n g ar (Osijek), dr. Fischer (Daruvar) i dr. D i a m a n t (Vukovar). Nakon ove debate jednoglasno bude zaključen osnutak saveza. Zatim se prešlo na sastav pravila, kod kojeg je došlo do žive izmjene misli. Iz historičkih i znanstvenih razloga žalimo, što ova diskusija nije stenografski unešena u protokol. Vijećanje ove dvadesetitrojice rabina sjeća nas na talmudski broj članova malog sinhedriona. Vijećanja kretala su se na isključivo visokom nivou, te su pružala iscrpivu sliku današnjeg jevrejskog naziranja na svijet i obilovala je lijepim primjerima učenosti i oštroumnosti. Diskusija se pričinjala kao krasan mozaik talmuda i rnidraša, povijesti i liturgije, filozofije i gramatike, religije i nacijonalizrna tako da je duševni užitak üblažio stvarnost debate. Pošto savez imade isključivo moralnu i intelektualnu zadaću, to će mu sjedište biti u mjestu momenta-
Pisma iz Palestine. Treće pismo. III.
A. D. Gordon:
Još jasnije je to kod socijalnih struja. Upravo u onim krugovima, u kojima se nastoji oko preuredjenja čitavoga društvenoga života, obazire se vrlo malo na nacionalnu dušu. ako je se ne negira uopće. U najboljemu joj slučaju dopuštaju pravo da stvara u duševnim sferama života, moglo bi se pače reći u sferama fantazije, jer je vrlo slabo djelovanje onoga, što se obično nazivlje duševnim na život. No u živome životu, u stvaranju svakodnevnoga i trajnoga života mora da postoje veće i jače sile. U jednu ruku da radi ovdje životna volja svakoga pojedinca, njegova borba za život, a u drugu ruku socijalni odnosi, borba pojedinih klasa za njihov dio kod ekonomskih dobara. Traži li se dakle viši život za općenitost, za cijelo
čovječanstvo mora da je prvi preduvjet, da se popravi socijalna strana života, socijalni poredak, a drugi, da se popravi individualna strana života, individualna odgoja. Drugi obraćaju red. A nacijonalna strana, strana, po kojoj su svi pojedinci povezeni čvrstim vezom i ujedinjeni u živ i stvarajući organizam, u živu naciju, strana, po kojoj je nacija s drugim narodima povezana, po kojoj je sjedinjena s živom, beskrajnom prirodom i kroz to cijelim čovječanstvom. toj strani ne dostaje znanstvenoga osnova, pa prema tome visi u zraku, ako već nije pusta fantazija. Na taj način preostaje nacijonalna strana živom životnom silom za one dijelove naroda, što su od veće česti neobrazovani, obični, fanatični, i za one krugove, što cijelu svoju snagu imaju od nacijonalizma, pa su stoga interesovani. te nacijonalni osjećaj bude egoističkiji. suroviji, neobuzdaniji. i svi se oni brinu na svoj način za tu stranu. Zabavljaju narodnu dušu sitničavim nacijonainim interesima, pa je
tako odgajaju u najnižim sferama nacijonalnoga života. Općenito ostaje nacijonalizarn neka vrsta kulta, što je upravo protivan idealu nacije, što vidi svoju veličinu u nastojanju oko velikoga života sa svim nacijama. Tako biva po visokom idealizmu i znanstvenom socijalizmu nacija, čovjek ugušen. U isto vrijeme, kad se na primjer traži putove za estetski osjećaj, te se ga na nov način oživi i održi na visini novoga misaonoga svijeta, u isto se vrijeme pušta nacijonalni osjećaj, dušu naroda da raste svojim pradubokim korijenjem u kakovom klijalu, a možda u kakvom tamnom podrumu, daleko od živoga života, daleko iza novih horizonata, što se otkrivaju za ljudsku spoznaju. Gotovo bismo mogli reći. da život nije u današnje vrijeme zato tako suh.tako tvrd. ili kako se veli. tako surovo materijalistički, jer ljudi vjeruju u ovu ili onu materijalističku nauku, jer je razum danas toliko mudar, mudriji od svoga izvora, mudriji od čo-
2
»Z I D O V*
BROJ 44.