Židov

Leszinski objelodanio je odlomke iz svog djela o problemu naravne seobe jevr. naroda. Na osnovi komparativne statistike nastoji da prikaže, u kojem je odnošaju radjanje, udaja i mortalitet u Jevreja spram ostalih naroda Evrope. Dr, Segal nastavlja svoju studiju o Jevrejima u Njemačkoj. Prol. Brutzkus obradjuje utjecaj rata i revolucije na jevrejsko ratarstvo u bivšoj Rusiji. Dolazi do zaključka, da se u posljednjim godinama želja u jevrejskom narodu za zemljom znatno uvećala. God, 1922. obradjivalo je zemlju 4604 jevr. obitelji. Poprečno je na svaku obitelj došlo 4,8 desjatina zemlje. Ova želja za zemljom osobito se razvila u odeskoj i herzonskoj guberniji, Jevrejski posjed zemlje je spram posjeda ruskih seljaka čedan. L. Koralnik dao je vrlo poučan članak o ukrajinskim Jevrejima, God. 1920. stanovalo je u Ukrajini 1,772.400 Jevreja, t. j. 6,8 po sto čitavog pučanstva. Ukrajinski Jevreji iznašaju 64,4 po sto od broja Jevreja cijele sovjetske Rusije. Najgušće su nastanjeni u gubernijama kievskoj, odeskoj i nikolajevskoj. U gradovima ih stanuje 78,9 po sto, u trgovištima 12,1 po sto, a u selima samo 9 po sto. U 48 gradova, u kojima su se desili pogromi, spao je broj Jevreja od god. 1897. za 25,4 po sto. A. M e n e s prikazuje u svojoj studiji jevrejski život u srednjem vijeku, dok dr. B e c k e r obradjuje pitanje ženidbe između raznih vjera. U svom sastavku o »Krštenju i istupu iz Jevrejstva u Prusiji* došao je na evangeličku vjeru. U samom Berlinu pokrstilo se od 1902. do 1918. 2513 Jevreja. Veći dio ovih krštenika pripada činovničkim i akademskim zvanjima. B. Muns objelodanio je studiju o jevr. školstvu u Poljskoj, U Poljskoj bilo-bi 101 jevr. pučkih škola s 13.140 učenika, 34 dječjih vrtova s 133 C, . *, I. Minzin javlja rezultate brojanja pučanstva u Galiciji god. 1921. Ukupni broj jevr. pučanstva iznaša 589.000, od tih se 351.000 izjavilo nacionalnim Jevrejima. Jevreji iznašaju 14.5 po sto sveukupnog pučanstva zemlje. Iz Koralnikovog interesantnog sastavka uzimljemo ove brojeve o »Jevrejima u stručnim organizacijama i sovjetskim organima Bijele Rusije«. Broj Jevreja u stručnim organizacijama iznašao je god. 1922. 18.980 t. j. od ukupnog broja oi ganizovanih 31,4 po sto. U komunističkoj partiji bilo ih je 866 spram ukupnog broja od 2876. U bjeloruskim komesarijatima bilo je od 6614 činovnika 203 jevreja. (30 po sto). Ova kronika donaša još interesantne statistike o jevr. pučanstvu u Danskoj, Švajcarskoj, Finskoj, Novoj elandiji, Mezopotamiji itd. Dalje je interesantan materijal o jevrejskoj zdravstvenoj statistici. Ovaj svezak daje nam neiscrpivi materijal za jevr. statistiku i demografiju u zadnjim godinama. Poželjno bi bilo, kad bi i slijedeći broj doskora izašao. Nemiri na austrijskim visokim školama. Na svim visokim školama u Beču i Grazu došlo je ovih ,dana do velikih nemira. Antisemitsko djaštvo provaljuje u dvorane povikom »Židovi van«. Oboružani štapovima nastoje da istisnu židovske djake i da naročito onemogućuju židovskim profesorima držanje predavanja.

Akademske oblasti nijesu kadre da u dovoljnoj mjeri zaštite slobodu židovskih djaka. Odbor židovskih djaka na sveučilištu u Beču predao je rektoru memorandum u kojem najedlučnie prosvjeduje protiv kršenja mira i reda na sveučilištu. U memorandumu ističu, da židovski djaci imadu na sveučilištima samo jedan interes; da mogu nesmetano baviti se naukom i znanstvenim radom. Židovsko djaštvo je uvjereno, da. samo stroga kazna rušitelja mira, može da zajamčuje nesmetani rad visokih škola. Konačno izrazuje uvjerenje, da će rektorat podupirati onaj dio djaštva, koji je željan da radi. Državni tajnik Rumunjske protiv dosadanje vladine politike spram nacionalnih manjina. Kako nam iz Kološvara javljaju, boravio je ondje ovih dana državni tajnik za narodne manjine g. T a rt a rese u, da u ime vlade na licu mjesta ispita pritužbe narodnih manjina. Zastupnicima štampe manjina izjavio je, da se vlada u njenoj politici spram narodnih manjina drži isključivo principa liberalnosti i prijateljsko« povjerenja. Državni je tajnik primao pojedince zastupnike narodnih manjina. Delegati kološvarske reformirane jevr. vjeroispovjedne općine bili su primljeni zajedno sa izaslanicima jevrej. nacionalnog društva. Delegati općine iznijeli su neke želje ove općine, dok ie govornik jevr. nacionalnog društva u duljem govoru prikazao cilj i razvitak jevr. narodnog saveza, ktjji nastoji da ujedini sve nacionalne Jevreje bez obzira na njihove vjerske nazore. Zadaća je saveza, da sudjeluje kod izgradnje Palestine u jevr. narodnu domaju, da ostvari jevr. narodni život unutar Jevreja Erdelja i Banata u tolikoj mjeri, koliko je to kraj potpunog izvršenja gradjanskih dužnosti moguće. Iz tog razloga umoljava savez državnog tajnika, da uznastoji, e bi vlada kod sviju pitanja, koji diraju i u jevr. interese, zatražila informacije od saveza* Nadrabin dr. E i s i e r. upozorio je državnog tajnika, da neodgovorni elementi već kroz dulje vremena bune narod protiv Jevreja. U tom je smislu kao predsjednik rabinskog saveza već nekoliko puta vladi upravio predstavke, pa umoljava drž. tajnika, da se ove predstavke Što prije riješe. U svom odgovoru izjavio je državni tajnik Taratarescu, da ie s velikim zanimanjem saslušao razlaganje o ciljevima jevr. narodnog saveza; izrazio je svoje zadovoljstvo nad lojalnim držanjem toga saveza, i uvjeravao je, da će vlada svaku pritužbu i svaki prijedlog sa strane saveza rado saslušati, a ako joj bude moguće i ispuniti. Sto se tiče antisemitskog pokreta, izjavio je. da ga vlada osudjuje i da će ga svim svojim autoritetom zapriječiti. Ova zabluda karakteristično je znamenje općene bolesti, u kojoj se Evropa danas nalazi. Ona se ne pojavljuje samo u Rumunjskoj. Vlada će i u buduće sa svom strogošću postupati proti ovih huškača. Jevreji neka budu uvjereni, da će ove žalosne pojave u Rumunjskoj, kraj brzog progresa konsolidacije, doskora nestati. Talijansko sveučilište za inostrane židovske djake. Talijansko ministarstvo prosvjete izjavilo se je pripravnim, da oslobodi od svih pristojba inozemne djake kojima se iz političkih razloga n njihovoj domovini ne omogućuje studij, što više ona tim inozemekna stavlja u izgled i stipendij. Prema vijestima raznih listova ministarstvo prosvjete odredilo je oveći iznos za dobrotvorne institucije. Zastupnici židovske konferencije za pripomoć obratili su se na talijansko židovstvo molbom da osnuje razne dobrotvorne institucije, naročito menze, pa je povedena sabirna akcija u svim židovskim općinama, da se stvori velik fond za podupiranje židovskih djaka. Za sad inskribirano je 60 židovskih djaka na talijanskim sveučilištima. a doskora će se taj broj znatno povećati pridolaskom nove grupe. Intervencija poljske vlade radi izgona Jevreja iz Miinchena. U ime jevrejskog kluba interpelirao je u sejmu zastupnik R e i c h glede sta-

novršta poljske vlade spram izgona Jevreja poljskih državljana po njemačkim vlastima. Ministar S e y d a odgovorio je, da je poljska vlada u Berlinu i Miinchenu zauzela energičan stav; ako odgovor ne će udovoljavati, upotrijebit će poljska vlada identične mjere spram Nijemaca, koji žive u Poljskoj. Krvavi antisemitski izgredi na univerzitetu u Jassyu. Na medicinskom fakultetu jassyjskog univerziteta zbili su se teški izgredi. Antisemitski studenti provalili su u anatomsku dvoranu, te su toljagama i noževima napali jevrejske studente, koji su tamo secirali jednu jevrejsk u Iješinu. Mnogi sujevrejski studenti teško ranjeni. Mir je tekar nastao, kad su vojska i policija stupili u akciju. Jedan je hakenkrajclerski student uapšen, jer je toljagom napao policijskog komesara. Akademski senat universiteta u Jassyu protiv antisemitskih studenata. Kao odgovor na zahtijeve antisemitskih studenata zaključio je senat jassyjskog universiteta slijedeće: 1. Senatu ne pristoji pravo, da intervenira radi studenata, koji su uapšeni zbog pogrom isti ćk o g komplota. 2. Statut univerziteta preinačuje se u tom smislu, da će ofsele senatu biti moguće u svako vrijeme upotrijebiti najstrože mjere. 3. Zahtjev, da se otstrane jevrejski nastavnici, jednoglasno se odbija. 4. Zahtjevu, da se u anatomskom institutu priprave i jevrejske Iješine, udovoljava se. Pomoćna akcija za Jevreje u Njemačkoj. Bečka bogoslovna općina preuzimlje vodstvo. Da se zapriječi nesuvislost pomoćne akcije za njemačke" Jevreje. održan je u Beču sastanak sviju velikih jevrejsk ih društava. Predsjedao je predsjednik ievr. bogoštovne općine u Beču, g. profesor dr. Pick. Na tom se sastanku zaključilo, da bečka bogoštovna općina u ovoj akciji preuzme vodstvo. Agende vodi centrala j e v r. socijalne s k r bi, NVien I. Seitenstettengasse 2. Onamo se imadu upravit i svi upiti.

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Planovi dra. VVeizmanna za Ameriku. 24. novembra imao bi se dr. W e i z m a nn ukrcati za Ameriku. Kako je dr. Weizmann izjavio jednom novinaru, bavit će se ovaj puta samo pitanjem proširenja Jewisli Agency. Namjerava, da se tf tom pitanju sporazumi sa svim istaknutim ličnostima američkog jevrejstva, kao i s vodjama raznih jevr.organizacija. Na 9. decembra sudjelovati će kod velike Keren liajesod konferencije u Ne\v-Yorku, od koje očekuje veliki uspjeh. Kod kampanje, koja će poslije toga slijediti, ne će sudjelovati. To čini zbog toga. što je uvjeren, da će se rad za K. H. nadalje nastaviti u dosadanjem opsegu. U govoru, kojeg bi imao na 9. decembra držati u Ne\v-Yorku, opširno će prikazati svoj plan o Jevvish Agency. Dr. Rupp i n, koji prati dra. Weizrnanna, u prvom redu će se pozabaviti pitanjem Investment Banke, koja bi se imala osnovati preko američkih Jevreja. Dr. Katzenelsohn umro. Ovih dana umro je u Libavi .poznati cijonist dr. Nissou Katzenelsohn. Kod osnivanja modernog cijonizma stajao je Katzenelsohn u prvim redovima. Pripadao je u krug intimnih prijatelja H e r z I a i W o 1 fs o h na. a bio je jedan od osnivača i dugogodišnji direktor Je\vish Colonial Trusta u Londonu. Preko njegovih veza uspio je Herzlu put u Rusiju, kao i njegove audijencije s Plehveom i VVitteom. Bio je zastupnik u prvoj ruskoj dumi. a nakon njenog raspusta bio je zbog supotpisa historičkog viborškog manifesta kažnjen tromjesečnim zatvorom.

4

»2 I D O V«

BROJ 48.