Židov
količinu iz općine najurenih i u dokolici svojoj organizuju (vrlo loše) svoje prijatelje. Imaju i program! Takav je, kakav jedino mogu producirati dokolica i ljudi, koji se židovstvom bave jedino iz ambicije i besposlice. Treba sve porušiti: židovsku školu, hebrejsko bogoslužje, sabat, ukratko, valja uništiti sve što je židovsko. Jedino valja sačuvati predsjedničku stolicu i općinsku vijećnicu. Ta jedino se o tome i radi. Predsjedništvo općine, općinska reprezentacija, pored sve njihove rasklimane veze sa židovstvom, pobudjuje ipak njihov interes. Juriš na te pozicije jedina je svrha njihove jalove organizacije. Poznajemo zagrebačko židovstvo, ono voli sve što je židovsko kao i mi, zato ni čas ne sumnjamo, da ga ne će nikada zadovoljiti ovakav negativni program. Pouzdanjem idemo u susret izborima.
Nahalal.
Piše
Adolf PoUak.
Izgleda, da nam za čudo, što se pred našim očima u Palestini zbiva, man;ka pravo razumijevanje. Zar su nas otupile godine nevolje, ili je pako ostvarenje velikih ideala postalo nešto svakidanjeg? Što je Teodor Herzl poput drugog Mcjsije samo iz daleka vidio, doživljavamo u naše doba. Njegov smjeli san pretvara sc u zbilju, »Altnculand« nastaje. U svoiem romanu prikazuje Herzl »Hajfu u godini 1923.« i »cvatuću zemlju oko nje. Roman nije ostao bajkom, jer to nismo htjeli! Tko danas Palestinom putuje, o tom se može uvjeriti na bezbroj primjera. Hvala sfethom sluča u mogao sara "Palestinu ove godine po prvi puta pohoditi. Od mnogih nezaboravnih dojmova, što sam ih za vrijeme mog boravka ondje primio, najjače je na mene djelovala Hajia od god. 1923, te cvatuća zemlja, što sam je vidio za putovan a u Tibcrias. Kad sam se nakon dovršenog putovama ponovno latio »Altneulanđa«, te tamo čitao opis, što ga daje sanjar Herzl o ovom prekrasnom dijelu naše zemlje, kako si je on zamišljao Hajfu u 1923. godini. Spoznao sam tada, da sc * Altnculand« zbilja stvara, i da c nas providnost usrećila, da kod ovog*stvaranja možemo učestvovati. Što je Herzl svojim proročanskim okom vidio, danas je još u zametku. No samo oni, koji sve crno vide, mogu da poriču, da se sve iz dana u dan u velikoj mjeri razvija i napreduje. Ha fa, taj grad budućnosti primjer je zato. Širi i pruža se u svim smjerovima, a mnogo toga sc u zadnjim godinama novog stvorilo. Nadajmo se, da čč biti skoro izgradjena luka, te će tako Ha fa u skoro vrijeme postati gospodarski centar prvog reda i izlazište ove cvatuće zemlje. Mnogo toga možemo vidjeti, što nas učvršćuje u našoj nadi za budućnost, počam od obale Sredozemnog mora na kojoj lezi Hajfa pa sve do jezera Kineret, gdje tiberianski raj sa svoim ljekovitim vrelima čeka na jevrejsku poduzetnost. Pri'c svega su to nove naseobine u Emek Izraelu, koje su u zadnje dvije godine na zemljištu Narodnog Fonda nastale. Svakome, tko vidi ova važna uporišta naše kolonizacije u sjevernoj Palestini, zakucat će srce od radosti kad vidi, kako sigurnim radom osvajamo komad po komad ove plodne zem-
Te, te je opet pretvaramo u ono, što je u njenoj slavnoj prošlosti bila, u žitnicu Palestine. Prva naseobina na putu iz Hajfe u Tiberias je Na h a 1 a 1. Ova naseobina postala je u jevrejskom svijetu glasovita. Svatko govori danas s ponosom 1 ganućem o Nahalalu, Hoću ovdje opet da upozorim na »Altneuland«, gđe se kod opisa jednog sličnog putovanja opisuje uzorna naseobina »Neuđorfc. Nahalal još nije ovakova kolonija, no imadc sve preduvjete u sebi, da to postane. Elita jevrejskog radništva sjedinlcna je u Nahalalu, a ono, što je xi jedva dvije godine stvoreno, zaslužuje najveće priznanje. Što su sve naši iskušani pijoniri u kratko vrijeme na onom močvarnom tlu stvorili! Tlo je potpuno sanirano, što ima izvrstno zdravstveno stanje naseljenika za posljedicu. Ove godine nije bilo gotovo nijednog slučaja malarije spram vanređno velikog postottka u prošloj godini. Kako to djeluje na arapske susjede, nije teško ustanoviti, ako se pogleda ostatke onih mnogobrojnih arapskih sela, što su izumrla ušli ed malarije. Izvori, koji su prije toga bili uzrokom groznice, jer su stvarali močvare, opskrbljuju danas u obilnoj mjeri Nahalal vođom, i to tako izdašno, da se stručnjaci bave mišlju, kako da zgodnom povođn<om petrosfruče prirode tla. Obrađjena zemljišta obuhvatat će u narednoj godini četverostruku površinu ovogodišnjeg obradjeneg tla. Djevojačka farma, u Nahalalu pod vodstvom gdje Hana Meisel Schochat osnovana, od vedrog jc značenja. Ovdje se pfavi pokus s najvrednijim elementima. Pokus mnogo če doprinijeti riješenju problema, kako da se žena odgoji za gospodarstvo. Nahalal leži u prekrasnom položaju. Na oniskom humku diže se naseobina. Geni lalni osnivač građjevne osnove razumio jc, da odabere najpovoljnije zemljište, ne samo s obzirom na ljepotu, već i na mogućnost iskorišćivanja. Pogled na Nahalal s nazaretske visoravni doista je prekrasan. Ovi zbijeni podaci o Nahalalu ne mogu da iscrpivo prikažu npgovu važnost i zamašitost. Nahalal znači više nego bilo ko a naseobina u Erec Izraelu. Vjerujem, da tako osjeća ci’cli jišuv u zemlji, pače i oni, koji u Mošav Ovđimu (seljačkom naseljivanju u malom) ne vidi posljednju i na bolju formu kolonizacije. Moguće, da jc Nahalal jedna od onih stanica, iz kojih će biti sagrađjcno »novo društvo«, kako to Herzl na kraju svog »Allneulanda« kaže, društvo koje će pokazati novu formu zajedničkog života. Odgovori, što ih majstor u svom romanu daje na pitanje, čemu sve to, dade se napose ovdie primijeniti, Iz nevolje nastala je u narodu ona volja, koja je stvorila materijalne, duševne i moralne snage, što su bile potrebite za izgradnju ovakovog djela. K pionirima nahalaskim ne smijemo samo übrojiti sve radnike i koloniste, već i tehničare i inženjere, koji su upotrijebili sve svoje znanje i iskustvo, da prirodne snage upotrijebe za dobro sviju, da sagrade kanale, ceste i kuće 1 da prema najmodernijem stanju tehnike ispitaju i iskušaju obradbu tla. Iz bratskog povjerenja nahalalskog nije samo nastalo samopouzdane, kojim su ispunjeni koloniste, već i duh snošljivosti, koji prelazi pač« i
njihovu zajednicu. Dokazuje to dobar odnošaj s arapskim susjedima. Na tlu nahalalskom, koje pripada jevrejskom narodu, cvate ponovno cvioćci rastu plodovi; novo zdravo pokoljenje nastaje ondje. Prvo, što sam opazio onog sunčanog jutra, kad sam prispio u Nahalal, bila je grupa vesele djece, koja je sa svoiom učiteljicom pošla u prirodu. Ova se slika najjače učvrstila u mom sjedanju. Djeca nahalalska, koja svojom igrom i veselim glasovima ispunjavaju koloniju, olakšavaju svojim očevima pijonirima nahalalskim teško breme asdašnjosti. U njima leži snaga, nada i budućnost zemlje. Keren Hajesod.
Specifikacija dohodaka Keren Hajesoda u novembru prema izvještaju glavnog biroa u Londonu.
Ukupna svota, što je unišla do 30. novembra 1923., iznaša L 1,128.676. —. 9 Keren Hajesod drive u Bostonu. 100.000 dolara-drive, koji se u Bostonu provadjao, zaključen je. Broj obveznika K. H., koji su predobljeni za đrlvea, premašio je svako očekivanje. Uplate u gotovom pretstavijaju rekord. Izražena je želja, da se organizacija stvorena zbog ddvea i dalje Izgradi, da unapredi interes, koji je u bostonskih Jevreja probudjen. Put dra, Aleksandra Ooldsteina u Južna Afriku. Sokolov ostaje još u Londonu. Dr. Aleksander Ooldstein otputovao je 28. decembra u Južnu Afriku, da ondje na devetom kongresu cijonista Južne 'frike zastupa Keren Hajesod I egzekutivu cijonlst. organizacije. Tom će prilikom i suradjivatl kod kampanje za K. H. Prije svog putovanja, zadržao se dr. Ooldstein nekoliko tjedana u Palestini, da se uvjeri
2
»Ž I D O V«
BROJ 2.
1. Sjedinjene Države L 22,378. 6, 3 2. Južna Afrika 1,525.—.3. Argentina 725.—.4. Besarabija 670.—.5. Litavska 632.—. 2 6. Engleska 571. 2. 6 7. Jugoslavija 507.13. 5 8. Brazllija 505.— 9. Belgija ■ 497.18.11 10. Poljska 494.14.10 11. Cehoskn-ačka 342.11. 7 12. Austrija 265.17. 6 13. Švajcarska 132.18.10 14. Estlandija 111. 2. 4 15. Bukovina 91. 4. 5 16. Letlandlja 82.—. 8 17. Francuska 76. 6. 4 18. Tunis 51.12. 3 19. Bugarska 42. 2.11 20. Ist. Galicija 36.15. 9 21. Nizozemska 32. 6. 6 22. Danzig 27.10. 2 23. Švedska 22.11.10 24. Transilvanija 22.10.25. Danska 19. 4.11 26. Grčka 13.—.27. Ostale zemlje i pojedinačni prinosi 1,648.16. 9 31,520. 8.10 28. Fond dragulja organizacije jevr. žena 243. 6.29. Keren Hageula-Fond 1,490. 1.11 1,733. 7.11 33,253.16. 9