Židov
kojima se odlikuje rad posljednjih mjeseci: sve veći dio prihoda Keren Hajesoda ne stavlja se samo u budžetskim predlozima, već se doista troši za produktivnokonstruktivne radove, a ne samo za stvaranje općih narodnih vrednota. Izdaci Keren Hajesoda za odgoj i javno zdravstvo znatno su sniženi prema prijašnjim godinama. Dok je Keren Hajesod prije mjesečno potrošio 8500 funti za odgojni budžet, iznaša njegov sadašnji! mjesečni doprinos za ovu budžetnu stavku samo 5000 funti. Isto vrijedi i glede doprinašanja Keren Hajesoda za sanitarnu službu i Hadasa organizaciju, koja je odgovorna za suzbijanje malarije. Prije je Keren Hajesod u tu svrhu utrošio mjesečno 8500 funti, sad jedva 2000 funti. Razlog tome nije možda taj, što Keren Hajesod ne bi bio svijestan vanredne važnosti, koja pripada nacijbnalnom odgoju, hebrejskoj kulturi i zdravstvenom stanju naših halucim. Keren Hajesod kao veliki narodni fond izgradnje, ostaje i nadialje odgovoran za ove grane rada. Uspjelo mu je sad privući nove krugove, a djelomice i jišuv, koji doprinašaju za ove elementarne potrebe svake zdrave kolonizacije. Rad tim nije štetovao, naprotiv moglo se što više na početku ove godine odgojno djelo i proširiti. Kerenu je time omogućeno da u obilnijoj mjeri udovolji potrebama poljoprivredne i gradske kolonizacije. Time u savezu stoji i drugja karakteristična činjenica, da je naime Keren Hajesodu u prošloj i ovoj godini uspjelo, da kolonistima stavi na raspolaganje poljoprivredni budžet tako, da su pravovremeno na početku sezone mogli obaviti sve kupnje i predradnje i tako spriječiti krize, koje su u prošlim godinama ugrožavale cijeli poljoprivredni rad. Time je podjedno i omogućeno, da se ove godine moglo pristupiti postavljanju budžeta konsolidacije za naše poljoprivredne kolonije, i da će tokom ove budžetske godine četiri kolonije dobiti isplaćen potpuni svoj budžet, te će one odsad bez daljnje subvencije i zajmova sa strane
Keren Majesoda moći samostalno egzistirati. Isti povoljni razvoj možemo ustanoviti i na području gradske kolonizacije. Preuzimanjem polovice dioničke glavnice i daljnjim zajmovima postavljen je Sole! Bone na zdravu podlogu, a isto tako postavit će se i omogućit će se potpuna samostalnost General Mortgage Bank oi Palestine, koja je do sada bila tvorevina Keren Hajesoda, a prodajom njezinih založnica dobivat će se novi kapital za gradsku kolonizaciju. K tome dolazi uslijed povoljnog položaja obnovnog djela i činjenica, da se taj rad ne priječi kao u prošlim godinama velikim zaostacima, a naročito zaostacima na plaćama učitelja i činovnika. Ovaj nedostatak nijle samo gospodarski naškodio našim učiteljima i činovnicima, već i trgov. i obrtničkom staležu, koji su ovisni o svojoj mušteriji. Pored toga je taj položaj rdjavo djelovao t na opće raspoloženje u zemlji. Umjesto toga sad je u zemlji zavladala neka sigurnost, koja daje osjećaj napretka u radu. K tome dolazi još i porast imigracije. Ako usporedimo imigraciju ove godine od januara do septembra, tad vidimo neprestani porast broja imigranata. Brojke glase: januar 429; februar 462; mart 622; april 991; maj 966; juni 1795; juli 1772; august 2764; septembar 2750. Mjesec oktobar, mjesec visokih blagdana, u kojemu Židovi obično ne putuju, đonio je opadanje broja imigranata, ali ipak je to broj. koji je još uvijek visok prema prijašnjim godinama. Ali već mjesec novembar donio je opet 2000 imigranata. Ove brojke još su od veće važnosti, ako ih usporedimo s brojem Židova, koji su se u tim mjesecima uselili u Ameriku. Prema oficijelnoj statistici Sjedinjenih Država uselilo se u aprilu 1924. 983 Židova, u maju 1663, u junu 1197, u julu 477, u augustu 464, a u septembru opet 464. Isto tako malen bio je i broj Židova, koji su se uselili u Kanadu, u maju 427. a junu 280, u julu 664, u augustu 729 i u septembru 704. Iz tih brojeva jasno se vidi velika važnost, koju ima Palestina kao imi-
gracijona zemlja. Već je više puta istaknuto, da se zadnjih mjeseci znatno povećala takozvana naravna imigracija u Palestinu, da sve više dolaze osobe, koje se ne useljuju samo iz nacijonalnoga idealizma, već koje moraju iz sadašnjih obitavališta iseliti iz ekonomskih ili političkih razloga, a kojima je sad jedino otvorena Palestina. Nova struja imigracije dolazi prije svega u gradove. Ona postavlja Keren Hajesodu dvostruk problem; kao veliki narodni fond za izgradnju ne će Keren Hajesod samo da kolonizira Palestinu, već i da ondje stvori jednovitu hebrejsku kulturu. Nužno je stoga, da se novi useljenici, a naročito njihova djeca, odgoje u pravome duhu. To iziskuje povećanje školskog i kulturnog djela. Da se udovolji potrebi povećane imigracije, otvoreno je ove godine u Jafi 10 novih razreda i u Hajfi 2 nova razreda. Osim toga ovorene su nove škole u nekim novim kolonijama i na nekim važnim mjestima. Otvorena je hebrejska škola u Bet Šaananu u Emek Jesreelu, isto tako u Ruhami, te u novoj gradskoj četvrti Neve Šaanan kod Hajfe i u trim novim naseobinama i to u Hitinu, novoj mizrahističkoj koloniji na liberijskom jezeru, u Qideonu i Bne Braku kod Petah Tikve. Time su povišeni godišnji izdaci za 3500 funti. S druge strane možemo sa zadovoljstvom ustanoviti, da je općina od Tel Aviva u ovoj godini svoj godišnji doprinos školskom budžetu od 1200 funti povisila na 3500 funti, a židovska općina u Jafi u tu svrhu votirala za ovu godinu iznos od 1200 funti; isto tako da i Petah Tikva prvi put doprinaša iznos od 300 funti. To je povoljan razvoj, koji zasvjedočava konsolidiranje cijelog našeg obnovnog djela. Isto tako je ove godine narasao broj škola i učenika. Ove godine imade 128 škola sa 450 učitelja i 12.200 učenika. Prošle godine bilo je 122 škola sa-438 učitelja i 11.524 učenika. Cijelo odgojno djelo okrunjeno je otvorenjem tehničke visoke • škole u Hajfi i
Iz života Karaita
Piše
Ruben Fahn.
111. Karaitski svatovi. U Haliču upoznao sam mladoga teologa, koji je u Beču učio i proveo svoje ferije u svome rodnome gradu. Bio je dobar poznavalac karaitskoga života, koji je promatrao od rane mladosti. »Imadete sreću«, reče. »moći ćete danas na večer pribivati karaitskim svatovima.« »Pa zar je to tako rijetki dogodjaj? , upitah. Prolaze nekad i godine, dok se obavlja jedino vjenčanje u Karaitskoj ulici«, odgovori on. »Premalen je izbor. Izbor zaručnika i zaručnice druge vjere, smatra se velikom sramotom. Zato ima ikod Kara!ta mnogo starih djevojaka i momaka. Osim toga karaitske žene nisu lijepe, pa se često dogadja. da Karaiti žive u divljem braku sa nekaraitskim ženama. Djeca iz ovih brakova naravno nisu Karaiti. Rastava braka vrlo je teška i go-
tovo se nikad ne provadja. Sve to doprinaša mnogo ( propadanju karaitske sekte. Na večer bilo je vrlo živahno u Karaitskoj ulici. U svečanim odijelima naganjaju se djeca po ulici. Vidio sam i jednoga siromašnoga dječaka, s crvenim fesom na glavi, sigurno su fesove nosile starije generacije. Mlade djevojke kupuju u dućanima vrpce i rukavice, žene kupuju čarape, a mladi ljudi ogrlice. U počast dana nose krznene kape. U kući nevjeste ‘čine se sve priprave za »Toj« (svadbu), »Litvike« (svadbeno odijelo) su gotove i pokazuju se svakome. Majka nevjeste pokazuje svakome lijepi sag. što ga je kupila kćeri. U ulici, koja je inače mirna i mrtva, danas je živahan promet. Svagdje se vide vesela lica. Sve se veseli osnutku nove porodice. U blizini sinagoge zapaža se živahan pokret. Muževi i žene, Židovi i hrišćani. pozvani gosti i nezaposleni gledaoci sve se to gura na ulazu hrama i. čeka na dolazak zaručnika i zaručnice. Gotovo je ponoć, a svadbene svečanosti još nisu započele. Karaiti čekaju
dok odu strani gledaoci. Sad čekaju samo još odrasli ljudi, koje ne mrzi da ovdje stoje i četkaju, samo da budu svjedoci ovoga rijetkoga dogodjaja. Konačno došao je jedan Karaita, otključao vrata sinagoge i zapalio svijeće u svijećnjacima. Sve je nagrnulo u sinagogu i traži mjesto, s kojega će bolje vidjeti. Dva Karaita podigli su »Hupu«. Konačno došao je iščekivani čas. Žene u svilenim odijelima, s gorućim svijećama u rukama, došle su u sinagogu. Sad su stigli i mladenci. Nevjesta obućena je u bijelo svileno odijelo s bijelom dugom koprenom, mladoženja u crnom fraku i bijeloj kravati. Pri ulazu u sinagogu klekne mladi par, a zatim se digne i stupa pod hupu. Haham ih dočeka hebrejskom pjesmom: »jesamah hahatan vehakala . a zatim sva općina zapjeva. Haham čita razne hebrejske molitve, a općina tiho mrmlja pojedine izreke. Za recitcvanja pospe haham glave mladenaca pepelom i zobi. (Pepelom u znak žalosti radi razorenja hrama, a zobi kao simbolom plodnosti.)
2
•ŽIDOV«
BROJ 4