Židov

Predsjednik: Numerus ciausus uvede« je nakanom, i prol Barsony stajao je samo na lakonskom temelju, kad je govorio o toj instituciji. Priznajem da ima i takovih, kojima se ta ustanova ne dopada. Sloboda kritike nije spriječena, ali .ta kritika ne smije (prelaziti granice dopuštenoga i izroditi se u invektive za one, koji HdTugaoje misle. Na zahtjev branitelja pročitan je govor rektora, kojim se oprašta od sveučilišne omladine. On veli, da je njegov nasljednik u rektorskoj -časti isto tako fanatičan hrišćanin i Madžar kao i on, te će sigurno pravo staj i št'e Madžara i -hrišćanstva u ovoj zemlji svom energijom zastupati. Djaštvu stavlja na srce, da vazda ima u vidu potrebu inst-ltucje numerus claususa i da se za nju pod svira okolnostima bor] i dušom 1 tijelom. Jer ova zemlja pripada hlišćanima i Madžar ma, a ne strancima, koji slučajno ovdje stanuju. Ponovno otvorenje proširene Rothschildov* bolnice u Beču. U nedjelju, dne 18. o. mj. nakon restauracije i proširenja u prisustvu brojnih gost ju svečanim načinom ponovo je otvorena Rothšchildova bolnica, koju uz velike žrtve uzdržava bečka židovska općina. U zastupstvu obitelji osnivača bolnice došao je barun Alfons Roths c h i i d, grad Beč zastupao je gradski nadfizsik dr. Bohm i sveučilišni profesor Tandler, ministarstvo za socijalnu skrb odjelni predstojnik 'dr. H e 11 y. Profesor dr. Prck, s kojim je došao nad rabin dr. iHajes, gradski zastupnik dr. Flaschkes, kao i cjelokupno predstojništvo, pozdravio je kao predsjednik općine prisutne. Gradjevni savjetnik KempKer, kao pročelnik bolničke kom sije, naglasio je veliki' materijalni problem uzdržavanja bolnice, koja je ponos, alt i velika briga bečke općine. Institut, čiju su slavu širili medicinski kapaciteti kao Oscr i Zuckenkandel, uz velike je troškove pregradjena prema modernim zahtjevima u nadi, da če židovsko pučanstvo Beča i cijeja židovska javnost pomoći, da se institucija u duhu židovske dobrotvornostj 1 nadalje uzdrži. Odjelni predstojnik dr. H ei y rekao je me•dju inim; Zavod je danas -bezuvjetno potreban insrrumenat ne samo za njegu bolesnika, već i za znanost. Iza toga razgledali su gosti bolnicu. Bolnica imade sada,236 kreveta prema 165 u prošloj godini. Svojim novim ambulatorijkna ii odjelima odgovara sada zavod svim zahtjevima jednog dobrog instituta. Restauracija li novogradnje stajale su 3 milijarda kruna. A isto tako visok jest doprinos bogoštovne općine za troškove uzdržavanja bolnice. Izgredi na agrikultumoj visokoj školi n LjnbljanL Prije kratkoga vremena došlo je na poljoprivrednoj visokoj školi u Ljubjani do izgreda protiv židovskih djaka te škole. Kao što doznajemo, ti djaci do danas nisu pušteni u školu. Poljoprivredne škole u Vanšavj i Krakova, na koje su se obratili djaci iz Ljubljane, uskratile su im primitak. Sve intervencije kod djaka ostalo su bezuspješne, pa židovski djacj moraju prekidati svoj studij. Tajni dokumenat o Palestini, U knjizi: »Dioba azijadsfce Turske prema tajnim dokumentima b všeg ureda za inostrana djela« što ga je izdao pučki komesariat u sovjetskoj Rusiji nalazi se, kako »Rasvjet« javlja, interesantan dokumenat, čiji naslov glasi; »Pismo britskog poslanstva u Petrogradu, ruskom ministru inostranih djela, S. T). Sasonovu« od 13. marta 1916. U tom pismu se veli: »Sir Edward Qrey poslao je brzojav, kojim javlja, da je nedavno vladi Nj. Vel. engleskog Kralja javljeno o kolonizaciji Zidova u Palestini. Premda, kao što je poznato, mnogi Židovi stoje postrance prema ideji cijonizma, ipak bi najveći i najuplivniji dio židovstva u svim zemljama svijeta srdačno pozdravio utanačenje glede Palestine, koje bi udovoljilo nastojanjima Židova. Ovo bi podjedno dovelo do preokreta u prilog ententinih sila u židovskom elementu Istoka, u Sjedanlenkr Državama i drugim mjestima i to baš onih ciemenata, koji su u ovom času neprijateljski raspoloženi prema silama entente«. Brltska vlada obratila se je na ugledne eng eske Židove raznih smjera s molbom, da se o tom pitanju očituju. U pismu citira se umjereni jedan odgovor iz pera asimilanta Lucijena VVolit. Pismu g'asi; »Ako bi uslijed rata Palestina došla u sferu {francuskih ili . engleskih interesa, sigurno francuska d engleska vlada ne će promašiti da uvažaju historijske interese židovstva u cijeloj zemlji.

Obje vlade dal će židovskom .pučanstvu ista politička prava kao i drugim stanovnicima zemlje, vjersku t gradjansku slobodu, one samoupravne pri vile*'Je u kolonijama i gradovima, koji će biti nužni i razborite pogodnosti za kolonizaciju 5 imigraciju«. »Britska je ove zahtjeve smatrala preumjerentna«. Jedini je cilj vlade Nj. (Vel., da nadje jedno utanačenje koje će biti u dovoljnoj mjeri zatnamIjivo za većinu Židova i koje će olakšati stvaranje jednog utanačenja, što će osigurati Židovski posjed. Vlada drži, da bi ovakovo utanačenjo mnogo više djelovalo na židovstvo, naročito, kad bi projekat dao Židovima dopuštenje, koje bi im, kad će njihovi kolonisti biti tako jaki,da će moći takmičiti se s Arapima, dati upravu unutarnjih prilika toga područja (osim Jerusolima i Svetih Mjesta). Vlada Njegovog. Vel. otklanja, da konačno odluči o stilizaciji toga pitanja. Kako god tome bilo, vladi je poznato, da bi internacijonalnj protektorat naišao na potporu najuplivnijih židovskih krugova. Sir Edward Gray preporuča gosp. Buchananu, da zamoli rusku vladu, da bi i ona zauzela ozbiljno stajalište u tom .pitanju, 4 da mu smjesta javi rusko stajalište«. Jevrejsko školstvo u Poljskoj. U Poljskoj postoje pod nadzorom Tarbut-organizac je, koja radi u zajednici s cijonističkom radničkom partijom fiitahdut, ove škole- 123 osnovnih škola sa 15.883 učenika. 37 Frobel-škola sa 940 učenika, M gimnazija sa 3640 učenika, 3 stručne škole, 200 večernjih kurzeva sa 20.000 učenika; u Vilmi postoji jedan učiteljski seminar sa 143 učenika i učenica, u Varšavi jedan seminar za učiteljice u dječjim vrtovima sa 52 učenice i jedan kurs za usavršenje. U školama Tarlbuta radj 106 učitelja. Broj djaka übrojivši ovamo i posjetnike večernjih kuirseva iznosi 31.507, a broj razreda Iznosi 383. Istočna Galicija nije uračunata u ove brojke.

Iz cijonističkog svijeta

Triumfalan put JSokolova kroz Ruraunjsku. Javljaju iz Cernovica, da je g. Sokolov prispio onamo 14. januara. Sve se židovske organizacije u Bukovini skupiše, da ga pozdrave. Sokolovu bijaše priredjen graudijozan doček. Židovskim pučanstvom vlada vanredno oduševljenje. Konferenciji Keren Hajesoda, koja se održala u prisustvu Sokolova, prisustvovahu 150 delegata. Auspicije za iduću kampanju Keren Hajesoda veoma su povoljne. I u Galacu dočekaše Sokolova veoma svečano. Na željezničkoj stanici pozdravila ga je masa od' pet tisuća ljudi. Na velikom mitingu, koji se održao 8. januara u dokraja punoj dvorani Centranog teatra, govorio je Sokolov o prilikama u cijonizmu i o izgradnji Palestine. Iz Cernovica odlazi Sokolov u Kluj, jer su transsilvanski Židovi zatražili, da ih predsjednik Cijonisticke Egzekutive mora svakako svojim posjetom da počasti. Čitav put Sokolova kroz Rumunjsku naliči triumfu. Čini se, da će iduća akcija za Keren Hajesod uroditi dobrim rezultatima. • Lord Cedl o palestinska! politici Lord Cec i 1 of Chetwood je nedavno za svoga boravka -u Sjedinjenim Državama upravio jedan dopis na člana palestinske cionističke egzekutive Kolonela K 1 s h a, u kojem ga uvjerava, da će i nadalje raditi za Palestinu. Cecfl pše: Vaše je mišljenje ispravno, da se još uvijek osjećam vezanim s cijoiristićkMn pokretom. Razlozi tome su Balfourova deklaracija, veza cijotiitema s radom Lige Naroda. Vaizda su me ideje, na kojima se temelji taj pokret, oduševile. Veseli me da čujem, da je uspj<. h cionističkog rada u Palestini velik i da su židovski imigranti dokazali svoje sposobnosti u kultiviranju zemljišta i drugim radnim granama. Želim iz sveg srca pokretu uspjeh, te sam zahvalan, što ste mi dali prhku da mogu izjaviti, da je moj odnošaj prema pokretu ostao nepromijenjen f da se ne će promijeniti Ormsby Gore izradit će referat o engleskoj mandatori oj poUdcL Mnoge židovske novine ja-

vi ja ju iz Londona da je engleski ministar za tevanje poslove Chambedain naložio državno« podsekretaru Ormsby Oore-oi, da prouči sadanf* prilike u Palestini i da izradi referat o potrebni« korekturama ilj promjenama engleske mandatorne politike u Palest ni. Jedinstvena organizacija poljskih cijonista. W nedjelju 12. januara održana je u Lavovu konierenca Vrhovnog vijeća zemaljske organizacija poljskih cijonista, a bavila se stvaranjem jedin. stvene organizacije. Zaključeno je, da se 1., 2 i 3 marta održi u Varšavi konferenca iz čitave Polaske. Ova konferenca treba da odredi obvezatna smjernice za parlamentarni i politički rad cijonist čke frakcije u Sejmu, za pitanja Palestine, tat školstvo i za pitanja židovskih općina. Kofereaca će izabrati Vrhovno Vijeće i predsjedništvo to* vijeća, da provede zaključke te konferenca. Predsjedništvo ima pravo inicijative, a dužna je da koordinira rad pojedinih zemaljskih organizacija. Cijonistićka frakcija u Sejmu odgovorna je ovom Vrhovnom Vijeću. Nadalje je odredjen i sav ostali dnevni red i podijeljeni su različiti referati. Rcferirat će; o politici cionističke frakcija u Sejmu zastupnici Griinbaum, Reich i Thon, • J«w!sch Agency i palestinskom kongresu Levtita i dr. Kiumel, o palestinskoj izgradnji dr. Kor*■griin i dr. Schmorak, o statutu organizacije cijonista u Poljskoj dr. Schwairzbart, o organizacijoniza problemima 14. cionističkog kongresa dr. Berger, o položaju Zidova u Poljskoj i njihovoj organizaciji dr., Gottlieb. Zaključci su konferencije Vrhovnog Vijeća kompromisni, jer su delegati iz Istočne Galicija prisustvovali konferencama uz odredjene direktive izjavivši unaprijed, da se eventualnoj major*zac'jfr ne će pokoriti. Franjevački prior, frater Gauđenzb Orphai za židovske aspiracije u Palestini. Rimski dopisnik varšavskog lista »Nasz Przegiad« objavljuj# svoj razgovor s franjevačkim priorom u Palestini, prof. fra. Gaudenzia Orphaliem, organizatorom palestinskog paviljona na izložbi Vatikana o katoličkoj misiji; Fra. Orphali rekao Je pored ostaloga; »Ja sam vazda afirmirao asp'racije židovskog naroda i uvijek sam držao, da će židovski narod dati čovječanstvu vrijednih moralnih i duševnih vrijednota, kad se iza stoljetnih lutanja vrati u zemlju svojih predja. Kršćanstvo je prvo zvano, da narodu staroga zavjeta i proroka olakša izvršenje velikih zadaća, koje su mu postavljene. Mnogo sam godina živio u Palestini i uvjeri* sam se, da ne teže samo Ž dovi za povratkom b svoju zemlju, nego da i ta zemlja teža za povratkom Židova. Vidio sam haluce, što umatoč muci I znoju neopisivom radošću oru palestinske pustoš!, uvjereni, da vrše pravu miš ju i da toj zemlji vraćaju njenu staru piodnost i njen nekadanji sjaj. Pred palestinskom vladom i u mnogim javnim I privatnim konferencama u Londonu zastupo sam uvijek m sao, da će samo obnova židovskog naroda u Palestini dati toj zemlji novo bogatstvo a čovječanstvu da će obnoviti uzvišenu duševna tradiciju. Nikakvi politčki obziri ne smiju d* tome budu zaprekama i ne smiju ispričavati teškoće, kojima se Izraelu priječi put k njegovoj (neovisnosti. Boravio sam često puta medju židovskim kolonistima i nigdje nisam zapažao, da b; prezirali kršćansku religiju IM sveta mjesta u Palesfm. Kad sam bio kod svetog oca, koji me je potanko ispitivao o prilikama u Palestini i o cijonizmu, razložio sam mu jasno moje razaranje pa mogu dosta zadovoljno da kažem, da sveti otac te stvari promatra sa gledišta, koje je nadasve uzvišeno, humano i slobodno od svake predrasude. A što se tiče arapskih stranačkih vodja, često sam ih upozoravao, koliko veliku korist mogu da donesu zemlji složna saradnji, ždovsM kapital, židovska inteligencija, a prije svega ljubav j oduševljenje židovske omladine. Držim, da će arapski ekstremisti prije ili kasnije napustiti svoju protucijonističku kampanju«. Odgoda židovskog narodnog kongresa n Ćehoslovačkoj. Predsjedništvo Židovskog Narodno* Vijeća u Cehoslovačkoj javlja; Na zamolbu cionističkog centralnog ureda u Mor. OstravS zaključilo je predsjedništvo Židovskog Narodnog Vijeća da odgodi za nekoliko tjedana židovsko-narodni kongres. Cijonističkiii egzekutivu, odbor htio je da se na plenarnoj sjednici zauzme princip r jelno stajalište prema nekim pitanjima. Koren Hajesod kampanja n Engleskoj. Kampanja za Keren Hajesod u Engleskoj, kojom upravlja dr. A. Oolđstein, povoljno se razvi-

BROJ 4.

.2 I D O V«

5