Židov
je dakle isključena svaka smetnja konferencije. Budućnost bila je doduše nesigurna; niko ni e znao, što će nam slijedeći dam donijeti. Samo jedno bilo je jasno: ova vanređna prilika morala se iskoristiti i treća sveruska konferencija »Hitahduta« sretno privesti kraju. Delegati stisli se na drvenim klupama i bez suvišnih riječi nastavio se rad. Listina govornika se skratila, sami govornici stegli su svoje govore na najnužnije i tako se konferencija brzo privela kraju. Nije uzmanjkalo zaključnih pozdrava i govora. U uzvišenom raspoloženju intonirali su prisutni Hatikvu. Straža počela je kucati, Nadziratelji dotrčali, no konferencija bila je već pri kraju i sve nas obuhvatila je neopisiva prokšenost. Znamo, da će nas doskora rastaviti, da mnogi od nas ne će glatko proći, a ipak smo svi veseli, uzrujani, prokšeni. Ta bilo je to u ma’u 1922. Već slijedeći dan, doveli su nas u iskazni zatvor. Smjesta je započela sepafacija. Dva po tri doveli su nas u ovelike ćelije, gdje smo već našli 30—40 ljudi. čcdje bile su prvotno odredjene za 14—16 1 ndi, no kako se u sovjetskim zemljama broj uapšenika silno uvećao, postale su Prostorije preuske i prepunjenje, U ovoj komunističkoj šlarafiji kaže se da nema
tamnica, no nažalost ova prolazna perioda ukinuća tamnica traje malo predugo. Započeo je niz dugih preslušavanja. Točno smo znali, što smijemo reći i gdje moramo uskratiti svaku izjavu. Kroz satove produbili smo se s našim istražnim sucima u principijelne razgovore o socijalizmu i cijonizmu, demokratiji i sovjetskoj vlasti, nacijonalnoj autonomiji i asimilaciji. Istražni ovi suci većinom su dobro orjentovani komuniste kod ove istrage. Priznali smo našu vjernost demokratskim idealima, obrazložili naše stajalište u arapskom pitanju, no šutili mramorkom, kad bi se govor svrnuo na koje drugo područje. Gospoda pokazala su naime preveliki interes za pitanja čisto tehničke naravi, kao n, pr. od kog da je došao poziv za konfercnci'u, kod kog smo se javili u Kijevu, koji su ljudi sačinjavali predsjedništvo, kako su bila rasporedana predavanja itd. Interesu gospode nismo mogli udovoljiti, te smo stoga nastojali da razgovor svedemo na viši nivo, dakle na pitanja principijelne naravi. Kad bi gospeda postala previše znatiželjna i nasilna, tad nam nije ništa preostalo, nego da iz etičkih razloga uskratimo svaku obavijest. Pokušalo se i s nespretnim varkama, tako da se kazalo da su neka njihova naslućivanja
priznan'a kojeg havera, no nije im uspjelo nikoga da navedu na lijepak, a niti mi je poznata ijedna neoprezna izjava kojeg havera, I tako je protekao mjesec maj. S preslušavanjima kao bezizglednim prestalo se, a konačno, na naše opetovane molbe, sve nas se skupilo u dvije ćelije. Kako je činovnicima bio poznat samo broj, a ne i lica uhićenika, to smo se u ćelijama iz* mjenjivali, priredjivali predavanja, pjevali, sve dok nam straža nije pucala u prozore. Knjige bile su zabranjene, isto i novine. Posjete imali smo rijetko kada, jer većina nije bila iz Kijeva. Jedina zabava bio je dolazak i podjelenjc darova. Za sparnih majskih večeri pjevao je slavulj za zidinama tamnice, miris jorgova« na prodirao je kroz prozore, a čudo uskrsnuća prirode zbilo se u bujnoj Ijepot}. Ukrajine. 2. juna, bio je to drugi dan blagdana Šavout, pustili nas na slobodu, nakon što smo se obavezali, da ne ćemo napustiti Kijev. Započelo je vrijeme za pripravu naše sudske rasprave, vrijeme kad je započelo tajnovito djelovanje nevidljive ruke sovjetske samovolje, koja sve obuhvaća I svuda zadire.
Liebov/itza, tvomičara košulja, kod kojeg se sastalo još ikojih 30 industrijalaca te struke. Dr. Weizmann primio je poziv iz Connecticute, da 2. marta učestvuje dočeku, što pa 500 jevrejskih organizacija u Nevv Havenu priredjuje. U Connecticutu i Rhode Islandu provadjat će se do dolaska Weizmanna akcija za K. H. I u St. Louisu spremaju dru. \Veizmannu doček. Weizmann bi ondje imao otvoriti kampanju. Grupa jevrejskih liječnika organizuje doček dru. Weizmannu, na koji su pozvani svi liječnici. Kercn Hajesod u Poljskoj. Upo red s otvorenjem K. H. kampanje u Vilni, priredjeno je ondje i više javnih mitinga, na kojima je govorio Leib Jaffe kao izaslanik K. H.-direktorija Poljsike. Dne 13. januara održan je u Vilni distriktni kongres, Kod kojeg su učestvovali izaslanici sviju gradova vilnskog distrikta. Kongres se pozabavio raznim pitanjima organizacije i intenziviranja rada u distriktu. Konferenca stavila je delegatima u dužnost, da barem četvrtinu prinosa za K. H. überu u gotovom. Govori Joffea i senatora Rubinsteina duboko su se dojmili sviju prisutnih. Joffe boravi sada u Bialostoku, gdje mu je priredjen impozantan doček. Očekuje se vanredan uspjeh akcije.
Specifikacija svota uništili kod glavnog birao Keren Hajesoda u Londonu u mjesecu decembru.
Ukupna svota unišla do 31. decembra 1923. iznaša prema tome L 1,158.098 14 10.
Iz židovskog svijeta.
Iz poljskoga Sejma. Poljski Scjm raspravljao je o prešnom prijedlogu židovskog kluba o protužidovskim izgredima u Poznanju. Zastupnik 1 F arbstein motivirao je prijedlog time, da se u Poznanju u zadnjim mjesecima dogadjaju neprestani izgredi, sinagoge se zatvaraju, služba božja često se prekida, demoliraju se grobovi znamenitih rabina itd. U ime nacijonalnih demokrata odgovorio je zastupnik Piotrkovski te otklonio prešnost. Kod glasovanja otklonjena je prešnost prijedloga. Zastupnik H a rtg 1 a s podnio je prcšni prijedlog glede ukinuća pravnih ograničenja za židovsko pučanstvo, koja potiču još iz ruskih vremena. Svi dosadašnji prijedlozi židovskih zastupnika nisu uvaženi, Vlada je doduše izradila jedan zakon, ali i taj nacrt je kasnije povučen po vladi. Još prije tri godine izjavio je poljski poslanik u Ncw-Yorku, da su Poljaci ukinuli sva ograničenja za židovsko pučanstvo, Uistinu pako ostalo ,jc sve pri starome. Sejm je otklonio prešnost rasprava, U financijskom odboru senata je kod trećeo čitanja budžetske stavke o prosvje-
ti i nastavi iznio dr. Rothenstreich želje židovskog pučanstva. Židovsko pučanstvo otklanja vladinu subvenciju od 10,000 zlatnih forinta, za židovske religiozne institucije, jer to smatra ruglom. U židovskim bogoslovnim općinama fungiraju vladini komesari koji nemaju razumijevanja za potrebe židovskog pučanstva. Ministar za nastavu Miklaszewski izjavio je, da će se u najskorije vrijeme raspisati izbori za ,bogoslovne općine. Proganjanje hebrejskog jezika u Rusiji, Jedna grupa učenjaka i književnika Židova i Rusa upravili su na pučkog komesara S ta 1 i na memorandum protiv progonjenja hebrejskog jezika. U memorandumu se naglašuje da se hebrejski ne smije zamijeniti s cijonizmom. Hebrejski je pravi jezik židovskoga naroda«, u kojem počinje židovski odgoj. Dok sve narodne manime smiju da se služe svojim jezikom, proganja se hebrejski jezik više no' u carističko doba. Sastavljači memoranduma mole pučkoga komesara, da zakonom naredi da se hebrejski jezik može podučavati u židovskim školama prvoga stepena. Teror nad Jevrejima u Bugarskoj. Kako jevrej. izbjelice iz Bugarske, koje su prispjele u Pariš, izvješćuju, maćedonski centralni komitej sili jevrejsko pučanstvo, da daje vanredno velike prinose za revolucionarni fond, koji bi imao poslužiti za oslobodjenje Macedonije od 1 srpskog i grčkog gospodstva. Veliki broj Jevreja dobio je pismeni poziv maćedonskog odbora, da isplate prinose, koji se kreću izmedju 500.000 i milijun leva. Mnogi od ovih Jevreja uopće ne posjeduju ni dio svote, koja se od njih traži. Vlada nije još ništa učinila u njihovu zaštitu. Teror se vrši u tolikoj mjeri, da su mnogi Jevreji prodali svoja dobra, samo da udovolje zahtjevima maćedonaca. Veliki dio Jevreja napustit će zemlju. Očekuje se skora intervencija Jevreja Zapadne Evrope i Amerike. Već pred nekoliko mjeseci započelo se iznudjivanjem sa strane revolu-
BROJ 7.
»2 I D O V«
3
I. Sjedinjene Države L 17.422 4 3 2 Rumunjska 1.332 3 5 3. Čeiioslovačka 1.350 10 4 4. Južna Afrika 1.000 — 5. Besarabija 802 — 6. Engleska 799 11 2 7. Poljska 756 10 4 8. Argentinija 547 12 7 9. Ruski bjegunci 523. 8 10. Kanada 522 14 9 11. Litavska 517 14 4 12. Austrija 432 15 9 13. Čile 400 — 14. Brazilija 330 — 15. Jugoslavija 182 8 10 16. Palestina 170 12 17. AIzacija i Lotaringija 141 15 2 18. Bukovina 138 2 5 19. Galicija 84 18 2 20. Transilvanija 75 — 21. Danska 21 8 7 22. Danzig 17 8 7 23. Maroko 15 — 24. Letlandija 13 7 7 25. Tunis 7 — 26. Švedska 27. Ostale zemlje i pojedini 5 — darovi 1744 6 9 L 29.422 14 8