Židov
neke obitelji da rade na tlu, šio pripada KKL. Nakon prve kiše, koja je ove godine kasno došla, u svim se kolonijama počelo sijati. Uslijed ovog zakašnjenja moglo se za zimsku sjetvu izorati viče zemljišta, nego šio se to predvidjelo. S tog razloga povisio je gospodarski departman svoj budget za kupnju sjemenja. Unutar prošlih 3 mjeseca izdano je za sjeme i krmu za farme oko LE 15,000. Uslijed prekasne kiše vrlo se povećao broj parcova. Ova se nevolja kemijskim otrovima i posebnim napravama energično pobija. Pokusne stanice dale su farmerima potrebite instrukcije, tako da žetva zbog toga ne će stradati. Od početka kišne periode nastavilo se i s pošumljivanjcm. Da se pošumljivanje unapredi, obavijestilo se koloniste, da se iz gajilišla stabala mogu dobiti biljke uz niske cijene i otplatu. Mnogi kolonisti okoristili su se time. Osini šuma, koje se nasadjuju u farmama cijonističke organizacije, bit će ih mnogo i u ostalim kolonijama. U decembru dovezeno je iz Sirije mnogo krava i teretnih životinja. Kupnja bila je vrlo povoljna, tako da je usp-jelo znatno povisiti broj radnih životinja. Hvala ugovoru i jevrejskim kooperativnim radničkim zadrugama napreduju radovi kod - podizan a gradnja, koje su predvidjene u ovogodišnjem programu na najveće zadovol stvo, Staje u Nahalalu dogotovljene su, isto i barake u Givi i Bet Alfi tc staje, što pripadaju djevojačkoj grupi u Šehunat Borohov. S gradnjama u Kfar Jehcskijclu se nastavlja. Doskora će se započeti s gradnjom kuća Jemenita u Rtšcnle Cijenu. Sa državnog skladišta kupljeno e 100 jeftinih baraka. Ove ćc kućice za sada morati riješiti slanbeno pitanje u novim kolonijama. Za farmere u Galileji i Emeku bio je \ažan problem, kako će za ranog jutra otpremiti mlijeko i mliječni proizvodi na haifsko tržište. Na prijedlog gospodarskog departmana izmijenila je oblast željeznički promet izmediu Semahe i Haife, tako da se može očekivati povoljno riješenje ovog vitalnog pitanja. U decembru došlo je u zemlju 420 useljenika, od tih 383 novih i to 173 muškaraca, 113 žena te 97 djece. Od ovih useljenika malo ih je došlo u useljeničke logore. Izdaci na račun useleničkog departmana iznašaju LE 2811, dakle u mjesecima oktobar—decembar ukupno LE L 8 0. Cvamo su pribrojeni i LE 809, što su useljenicima podijeljeni kao zajmovi. Za ,avne radove izdano je u decembru LL 2.624, a u oktobru—decembru ukupno kE 11.247. Na radnom tržištu položaj sc n 9 e poboljšao. Koncem decembra bilo jc » Jafi j Tel Avivu 1302 nezaposlenih, u JerusoLmu 103, u Haifi 113, ukupno dakle 1-588. Gdio za trgovinu i industriju podijelio ,e H-alim industrijama zajmove u visini od -CD funti. Izdaci za tehniku iznašali su 497, Troškovi dva'u velikih’useljeničdomova u Tel Avivu zadnjom clplatPrn °d LE 381 potpuno su podmireni. Dal;e jc isplaćeno Hadasi LE 3,324, pokusnoj stanici LE 103, mizrahiju 1380, za ne predvidjeno LE 40, a za administra! »vn e troškove LE 1.308. Londonski glavni biro izdao je u decembru L 1025 za. iznajroljenjc palestinskog pavil ona na britskoj državnoj izlož-
bi. Palestinska egzekutiva učinila je već sve potrebne mjere, sakupila sav materijal, koji bi se imao izložiti.
Keren Hajcsod u Staroj Rumusiji, Od oktobra provadja u Staroj Rumunji K, H. kampanju, delegat direktorija dr. Wilcnski. Nakon odul.rh. priprava propagandne naravi započelo se u novembru samim sabiranjem. Dr. Wilenskom uspjelo je, da od vlasti uhodi dozvolu za sabiranje i da sve jevrejske stranke St. Rumunije sjedini na platformi Keren Hajesoda. Da potpomognu dra, Wilenskog, odaslao je londonski direktorij još i gg. dra. Rcifera iz Černcvica i Feiwcla iz Berlina u Staru Rumuniju. U središnjom K. H, odboru u Bukareštu saradjuju još i gg. Atlasmann, Jahmišak (Chisinov), Benno Clarcus, Kramer (Jassy) i rabin tfcbelsky (Uncheni). S ovim saradnicima pohodio je dr. Wilen-
sky slijedeća mjesta te je u njima u gotovom sabrao slijedeće prinose: Bukarešt leja 4,500.000, Focsani 650 hiljada, Sarnt 100.000, Bacau 350.000, Tccusi 200.000, Piatra-Neamt 700.000, Podul-Turculni 41.000, Ivesti 34.000, Stelanest 150.000, Ripicen 65.000, Btthusi 270.000, Podnl-Iloaia 88.000, Targul Frunos 103.000, Harlau 90.000, Lespesi 20,000, Falticeni 230.000, Pascani 105.000, Moinesti 165.000, T. Ocure 80.000. Adjud 31.000, Odolcsti 44.0X1, Konstanta 500.030, Ukupno je dakle sabrano oko 10.000 funti. Iz mnogih većih gradova sa znatnim jcvrejskim pučanstvom nema još vijesti. Rad će se nastaviti sredinom februara. Računa se, da će i Jassy, Golać, Brala, Craiova, Plv esti itđ. dali barem 10.000 funti.
Dohoci Keren Hazesoda od njegovog osnutka do 31, decembra 1923.:
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Pro Palestina konferencija u NcwYorku. U nedjelju, 17. veljače, cdržana je u New-Yorku, u hotelu Astor, skupština, što su je sazvali Louis Marsh ali, Grus A d 1 e r i sudac Horace S t e r n, da vijeća o učestvovanju američkih Židova u Jcwis!h Agency i o osnutku Investmcnt Company, koja bi imala unaprediti trgovinu i industriju u Palestini. Kod konferencije učestvovalo je 150 prominentnih američkih Židova, Za predsjednika konferencije izabran je Louis Marshall. Prof, dr. Weizmann referirao je o položaju u Palestini. Upravio je na vodje američkog židovstva molbu, da ne uskrate svoju saradnju kod gospodarskih i političkih pitanja palestinske obnove. Zajednička saradnja ne samo da je potrebna, već je i moguća, a izričito želi naglasiti, da se ne traže ikakove koncesije u, nazorima niti s cijonističke, a niti s Hed onističke strane. Ovo Weizmannovo stajalište za vrijeme diskusije toplo su pozdravili i energično se za njeg zauzeli gg. Marshall, Stem, Lehmann i mnogi drugi. Marshall se priključio prijedlozima Weizmannovim te je izjavio, da je nadošlo vrijeme, gdje i američko židovstvo mora učestvovati kod obnove Palestine. U diskusiji većina govornika pristala je uz ideju učestvovanja u Jewish Agencyi osnutka Investmcnt Company. Da sc ustanove podrobniji modaliteti izabrana su dva odbora. Prvi će se pozabavati s Investmcnt Company, Očekuje se, da će jc; se priključiti sve one organizacije, koje rade za istu svrhu, tako da će Investmcnt Co. postati glavni financijalni organ trgovine i industrije u Palestini. Drugi odbor pozabavit će sc pitanjem učestvovanja američkih Židova u Jevvish Agency, Doskora imali bi se članovi ove konferencije ponovno sastati, da prime izvještaje ovih dvaju odbora. Uvozna carina na strojeve bit će u Palestini ukinuta. Kako saznajemo, zaključio je Advisory Council palestinske vlade, da sc ukine uvozna carina od 12 po sto za strojeve, koji su za obnovu zemlje potrebni. Zakon će High Commissioncr potvrditi, a nakon toga ćc biti objelodanjen. Velika manifestacija za radnu Palestinu. Dne 18. februara održana je u Berlinu po odboru Za radni Erec Jisraclavelika skupština kao početak velike akcije za institucije palestinskog radništva, kao prvi govorio je socijalistički zastupnik dr. Eduard Bernstein, koji je medju ostalim rekao; »U vremenu »isušenje duha*.
BROJ 9.
*2 l D 0 V«
3
1. Sjedinjene Države 738.829. 5. 6. 2. Kanada 64.859. 18. 7. 3. Južna Afrika 40.640. 1. 2. 4. Poljska 32.391. 8. 10. 5. Čchoslovaćka 27.559. 8. 1. 6. Engleska 27.445. 5. 1. 7. Prinosi pojedinaca 27.410. 10. 9. 8. Argentina 25.760. 3. 11. 9. Holandi a 24.364. 13. 7. 10. Litavska 12,503. 15. 6. 12. Rumunjska 12.401. 13. 6. 13. Besarabija 11. 085. 14. 5. 14. Bugarska 6.652. 11. 9. 15. Branili;a 5,649. 6. 8, 16. Belgija 5.452. 11. 6. 17. Francuska Pariški biro 4.664. 10.4. Slrassbuški biro 4. 601. 7. 5. 18. Austrija 4,580. 16, 1. 19. Jugoslavija 4.580, 16. 1. 20. Ist. Galicija 3.696. —. 9. 21. Čile 3.369. 20. 1. 22. Mezopotamija 3.352. 15. 10. 23. Filandija 3. 164. 17. 10. 24. Letlandija 3.077. 17. —. 25. Estonska 2.389. 3, 4. 26. Tunis 2. 370. 9. 1. . 27. Bukovina 2.353. 1. 6. 28. Grčka 2.271. 4. 5. 29. Danska 2.073. 16, 9. 30. Italija 1.871. 13. 10. 31. Maroko 1,830. 12. 1. 32. Danzig 1,647. 11. 6. 33. Švicarska 1, 584. 8. 4, 34. Švedska 1.347. 3. 5. 35. Norveška 1,337. 10. 9. 36. Palestina 1.118. —, —, 37. Adcn 800. —. —. 38. Sibirija '743. 4. 9. 39. Turska 600. 1. 11, 40. Portugal 540. —, : —. 41. Transalvanija 389. —. 3, 42. španija 353, 5, 7. 43. Indija 297. 16. 6. 44. Alžir 397, t,6. 6. 45. Kina 297. 9. —, 46. Gibraltar 270.15. —. 47. Urugua; 261. Iž. 6 48. Luvemburg 201. 6. 2, 49. Meksiko 83. 5. 2. 50. Ist. Indija 50. —. —. 51. Ostale zemlje 98. 6. 11. Svega 1,135.169. 15. 2. a) Troškovi 16,000. —. —. b) Internacionalna cijonist. ženska organizacija, fond dragul a 2,552. 19, 4. c) Keren Hageulah-fond, Palestina 4.366. —. 4. Ukupno 1,158.088. 14. 10. Ziko.