Židov

nedostataka ideala palestinsko je radništvo nošeno velikim idealizmom u nadčovječnom naprezanju stvorilo mnogo lijepa. Ono će još sigurno i mnogo velikog stvoriti. Govornik nije cijonista, ali ipak pozivlje sve da djelotvorno podupiru palestinsko radništvo, a i on sam pripravan je da mu pomogne. Beri Locker (Poale Cijon.) prikazuje heroičku borbu radništva u Palestini, koje je pored svih oskudijevanja i najtežem radu izdržalo, te je sretno, da može ostvariti ideju rada. U Palestini udarilo je radništvo svoj žig cijelom javnom životu. Narodni zastupnik gr. Oskar Kohn veli, da polaže najveće nade na nove puteve rada, kojima je započelo palestinsko radništvo. Podsjeća na riječi Macdonalda, koje je upravio na židovsko radništvo prigodom svoga boravka u Palestini: »Nužno je, da engleski radnik znade, da svaki onaj, ikoji traži riješenje pitanja nadnica, mora doći u Palestinu, da svaki, koji hoće, da razumije, kako se nacijonalizuje zemljište, mora da vidi vaše zadruge; da svaki koga interesuje pokret zajednice, mora potražiti cestu Tiberias-Emek«. Konačno je govorio i dr. Arlosorov, (Hitahdut); »Radna Palestina« postala je danas s pravom krilaticom u cijonističkom pokretu. Iskra »haluciuta« rasplamtila se u svetu vatru u osobi duševnog vodje palestinskog radništva A. D. Gordona. Govornik pozivlje omladinu, da stupa u redove radništva Palestine, koje je svojom etskom snagom i ustrajnošću pod najtežim uvjetima dovela do cvata kolonizaciju Palestine, tako da i protivnici moraju priznati pobjedu. Pjesnik H. N. Bjalik, upravio je na skupštinu ovo pismo; »Draga braćo! Vrlo žalim da mi nije moguće pribivati današnjoj Vašoj važnoj skupštini, ali dopustite mi, da vam barem pismeno kažem dio onoga, što osjeća moje srce za vas za vas, koji radite na preporodu našega naroda i na izgradnji njegove domovine. Što više i što dublje posmatram rad naših halucim, kojima je cilj izgradnja naše domovine, to jasnije mi biva, da ako uopće ima u našoj sredini pokret, koji nosi biljeg istine i svetosti pokret, koji je u najvišem smislu riječi etičan, tad je to rad naše omladine, naših halucim u Erec Jisraelu. Da njih nema, naša bi sramota bila očigledna, stajali bi pred Bogom i ljudima kao nesposobni i morali bi se sakriti od te goleme sramote. Ima medju nama doduše mnogo junaka riječi, ikoji propovijedaju nešto velikoga i traže veliko od drugih za popravak svijeta radom i najtežom oskudicom. Ali naši halucim u Erec Jisraelu i samo oni ostvaruju ove riječi radom njihovih ruku u svijesti, da oni prije svega sami moraju da pročiste i uzvise svoje duše. Oni su bili jedini, koji su našli snagu da podju trnovitim putem »potpunog povratka«, put koji će jedino da nas vodi izbavljenju i preporodu. Dug i težak je taj put ali on je jedini kojim možemo ići. jer bez njega je uzaludan svaki pokušaj regeneracije, svako je nastojanje samo fantom. Nek Vas Bog blagoslovi vas sve, koji ste na svoja ledja primili najteži teret. Da ste sretni, koji ste od istorije izabrani, da započinjete sa djelom. Nastavite u ustrajnosti i ne očekujte nagrade. Nagrada je u vama: izbavljujle svoje duše.

Klanjam se pred vama i ljubim prah vaših ranjenih nogu*. Poljski cijoniste za dra. Weizmanna. Kako I. T. A. javlja, objelodanilo jc 45 članova stranačkog vijeća izjavu, u . kojoj kažu, da se večina stranačkog vijeća ne slaže s politikom centralnog odbora cijonističke organizacije u Poljskoj u stvari Weizmannovog rada u Americi, Konstatira se nadalje da jc Weizmannov rad u Americi u punom skladu s intencijama i zaključcima XIII. cijonističkog kongresa. Židovski liječnici kopenhagena za medicinski fakultet u Jerusolimu. Delegat direktorija Kercn Hajesoda g. dr. Helfmann, koji je u stvari K. H. pohodio Skandinaviju, govorio je u Kopenhagenu u jednoj skupštini židovskih liječnika o sanitarnom i medicinskom radu u Palestini. Tom prilikom je predložio, da se i jevrejski liječnici Danske, poput svojih drugova u Americi u korist medicinskog fakulteta u Jeruzolimu organizuju. Izabran je odbor, kojem je na čelu sveučilišni .profesor Fridcricia, bivši dekan medicinskog fakulteta u Kopenhagenu. Odbor jc osim toga preuzeo dužnost, da organizujc Kercn Hajesod odbore danskih Židova. Vatikan traži oteščanje useljavanja u Palestinu. Kako krakovski »Nowy Dziemnik« javlja, primio jc papinski nuncij u Varšavi, poput nuncija sviju ostalih država, tajni cirkular, kojeg je sam papa potpisao. U cirkularu sadržan je nalog, da se svim silama poradi, kako da se useljivanje u Palestini otešća, a po mogućnosti i onemogući. Nimcijaturama stavljeno je u dužnost, da kod pojedinih vlada u tom porade. Profesor Head o Palestini. Nedavno boravio je u Palestini na poziv cijonističke organizacije prof. Head iz Kalifornije, uvažen stručnjak na području gospodarske kolonizacije, da prouči palestinske kolonizatorne metode, i da o njima izreče svoie stručnjačko mišljenje. Nakon svog povratka u Kaliforniju dao je profesor Head zastupniku jednih kalifornijskih novina slijedeću obavijest o svojim dojmovima glede cijonističkog kolonizatornog rada: »Iz Jave otputovao sam na poziv cijonista direktno u Palestinu, gdje sam proboravio ponajljepši mjesec svojeg putovanja. Kraj historičkog interesa bila je Palestina za me i pored glavne svrhe mog putovanja, naime da ispitam mogućnosti njene agrikulturne obnove, vrlo interesantan studij. Palestina ulazi sada u nov stadij razvitka, koji će cijelome svijetu biti od koristi. Arapske gospodarske metode silno su zaostale, a zemlja sama je još od rimskih vremena zanemarena. Pod engleskim mandatom započelo je živo naseljivanje. Zemlja stavlja kolonistima mnoge probleme, napose probleme drenaže, povodnje i pošumljivanja. U mnogim krajevima Palestine, drveće je sasvim iskrčano. Zbog toga su mnoge doline u ljetno vrijeme nesnosljivo vruće, a plodna zemlja svagdje isprana. Ispranu zemlju ne može se više nadomjestiti, no sve brežuljke zasadilo se vrstom australskog drveća, koje brzo raste, modernim metodama išušene su močvare, koje su nastale zbog nedovoljne drenaže. Razvijaju se projekti o opsežnoj povodnji, grade se hidroelektričnc centrale, kako da se iskoriste ogromne vodene snage, I na mnogim drugim područjima napreduje rad uz pomoć najmodernijih metoda.

Iz Palestine

Reorganizacija departmana za imigraciju i rad. Prije kratkog vremena primio je državni sekretar prijedlog glede organiza čije departmana palestinske vlade za imigraciju i rad. D Chiel Secretary Departmann uredit će se specijalni imigracijom ured, kojemu će departman biti podredjen. Industrija u Palestini. Gospodarsko i industrijalno odjeljenje cijonističke egzekutive u Jerusolimu sastavlja spisak svih indusirijalnih poduzeća u Palestini. I ako u samim cionističkim krugovima vlada mišljenje, da u Palestini postoji samo malen broj industrijalnih poduzeća, dokazuje ovaj spisak, da su kratkovremena nastojanja, kako da se u Palestini stvori jevrejska industrija, povoljno uspjela. Listina iskazuje 170 poduzeća, koja predstavljaju vrijednost od LE 5966.548. U pogonu imadu 84 motora s 1379 HP., a uposluju 2331 radnika. Slijedeće su industrijske grane zastupane: Industrija živežnih namirnica 77 poduzeća. Gradjevni materijal 21 poduzeća. Konfekcije 16 poduzeća. Metal 20 poduzeća. Tiskare 28 poduzeća. Obradba drva 2 poduzeća. Kožna industrija 12 poduzeća. Kemićka industrija 34 poduzeća. Industrija papira 8 poduzeća. Industrija čepova 6 poduzeća. Industri a šešira 2 poduzeća. Praone 8 poduzeća. Umjetni obrt 4 poduzeća. Industrija kefa 4 poduzeća. Industrija duhana 1 poduzeće. Industrija elektr. baterija 2 poduzeća. Industrija kuhinjskog sudja 2 poduzeća. Industrija kelja 1 poduzeće. Industri a mlinskih kamena 1 poduzeće. Filmovi i dopisnice 1 poduzeće. Putnički artikli 4 poduzeća. Gradnja koliju 1 poduzeće. Industrija tapeta 3 poduzeća. Industrija štapova i kišobrana 1 poduzeće. Godišnji izvještaj općine Tel-Aviv, Kako se iz godišnjeg izvještaja općine Tel Aviv razabire, zaključena je financijska godina usprkos krize dobitkom. Američki zajam upotrebljen je za izvedenjc javnih radova. Ruthenbergova centrala pokazuje povoljan napredak, U god. 1923. sagrađ'eno je 477 kuća, U Council ponovno su izabrani Ahad Haam i Mr. Disengov. Trgovački položaj u Haifi u decembru 1923. U decembru se položaj u glavnome popravio. Za blagdana bila je živahna maloprodaja. Cijene su ostale stalne izuzev gradjevni materi al, koji je popustio. Tako je železo palo od LE 13—13 i po! na LE 12—13 po toni, te gradjevno drvo o 3 PT 415 na PT 398—400 po m. Cement je ostao nepromijenjen. Uvoz iznašao je 5,011.850 kg. u vrijednosti od LE 145,67 kg., za 987.075 kg i LE 26.161 više, nego u prijašnjem mjesecu. Ukupni uvoz u god. 1923. iznašao i e 58,468 tona u vrijednosti od LE 1,217.433 spram 66,383 tone u vrijednosti od LE 2,077.778 u godini 1922. Izvoz iznašao je LE 150,555, od toga otpada LE 133.300 na zatni novac. Neto je izveženo 514.850 kg. u vrijednosti od LE 17.256, đake za 66.748 kg, i LE 20,349 manje spram prošlog mjeseca.

4

»ŽIDOV«

BROJ 9