Židov
znate, zatim osoba, koje su već članovi društva i osoba, koje su dva puta prijavljene, tstoga dana razaslati su podjedno svim po dru. Atijasu prijavljenim licima pozivi, da se izvole prijaviti u smislu pravila. Jedan primjerak takvoga poziva dostavljamo takodjer u prilogu. To je ta odluka, koju riješenje Policijske Direkcije stavlja izvan snage, a ujedno se u tome riješenju nalaže odboru, da pristupi povoljnom riješenju o stupanju u društvo najavljenih lica. Odbor Židovskoga Nacijonalnoga Društva najenergičnije protestuje protiv toga, da mu Policijska Direkcija propisuje, kako će da riješi o primanju novih članova. Da ovaj postupak nije na zakonu osnovan, vidi se odatle, što je nadležna vlast društvu odobrila pravila i time društvu dala potpunu neograničenu autonomiju u pogledu rješavanja o primanju društvenih članova. Da je nadležna vlast htjela pravo rješavanja o tome pitanju rezervisati policijskoj vlasti, ona ne bi bila odobrila § 5. društvenih pravla, prema kojemu odbor može da primi ih odbije po svojoj uvidjavnosti prijavljena lica.
Ako bi se logika loga rješenja prostjedila, onda bi se došlo do zaključka, da upravnoj vlasti pristoji pravo, da jednoga dana naloži društvu da primi kao članove osobe, kojih je lični moralni kvalitet takav, da pošten čovjek s tim ticima ne će i ne može da sjedi za jednim stolom. Ovim ekskurzom ne misli se tangirati čast onih osoba, koje su se po dru. Atijasu prijavile, nego se hoće samo da dovede ad absurdum skroz neispravni nazor Policijske Direkcije, po kojemu se temeljem § 4. društvenih pravila mora da primi u društvo svaka osoba, koja je Židov. Svrha i ciljevi židovskog Nacijonalnog Društva izloženi su u § 2. društvenih pravila, pa ne znamo i ne možemo da dokučimo, u čemu Policijska Direkcija vidi povredu propisa toga paragrafa. Društveni odbor drži, da je on jedino glavnoj skupštini odgovoran za to, kako radi u pravcu promicanja društvenih ciljeva i da se upravne vlasti u rad društva u koliko se isti odnosi na promicanje društvenih ciljeva, ima da miješa samo onda, ako se taj rad kosi sa pozitivnim državnim zakonima.
§ 9. društvenih pravila daje društvenomu odboru i glavnoj skupštini pravo, da pojedine članove, za koje drži, da ni jesu korisni po društvo, iz društva isključi, pa smo mišljenja, da nikome ne bi moglo pasti na um, da se protiv takvog rješenja odbora ili glavne skupštine može žaliti upravnoj vlasti. Pa ako je time jasno, da je društvo snabdjeveno potpunom i neograničenom autonomijom u pitanju odstranjenja pojedinih članova iz društva, onda iz toga neumoljivom logikom argumenta a majori ađ minus slijedi, da je odobrenjem pravila društvo steklo neoborivo pravo, da u vlastitom djelokrugu, bez ičije ingerencije iz vana odluči o tome, koga će primiti u svoj krug, a koga ne. Ovaj podnesak dostavljamo samo kao protest protiv nezakonitog riješenja, kojim se Policijska Direkcija u Sarajevu miješa u interna pitanja Židovskog Nacijonalnog Društva«. »Iz ovih razloga odbor Židovskog Nac. Društva za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu na svojoj sjednici od srijede, 12. o. mj., donio je jednoglasnu odluku, da tim podneskom u znak protesta saopšti Policijskoj Direkciji u Sarajevu, da demisijonira i da sa 14. o. mj.
presiaje njegova funkcija. To se ovim putem stavlja Policijskoj Direkciji do znanja. U smislu zaključka iste ođborske sjednice biti će članovima društva na doličan način javno položen račun o radu u prošloj godini, ali odbor ne će i ne može držati naumljenu glavnu skupštinu, jer on više ne postoji. Židovsko Nacijonalno Društvo prema tome nema upravnoga odbora«. Prepis protesta uručenog g. Policijskom Direktoru, upućen je na znanje Ministru Unutrašnjih Djela u Beogradu. Da naši čitaoci budu točno obaviješteni, donosimo one paragrafe iz društvenih pravila, koji su bili odlučni za stajalište bivšeg društvenog odbora. § 2. Društvu je svrha, da medju Židovima goji židovsku nacijonalnu svijest, zatim židovsku znanost, glazbu i umjetnost, te da radi na općenitom napretku Židova Bosne i Hercegovine, isključujući svaku političku tendenčiju. § 4.
Članovi društva mogu biti samo Zidovi. Iz §-a 5. . Tko želi društvu pristupiti kao utemeljitelj ili kao redovit član, valja da se prijavi jednom članu odbora ili pismeno odboru. Odbor ima da odluči u prvoj sjednici, koja prijavi osobe slijedi, da li se prima prijavljena osoba kao član. Članu se saopćuje, da je primljen priposlanjem pravila i legitimacije. Razlozi, radi kojih se koja osoba ne prima kao član, ne će se saopćiti. § 9. Odboru pripada pravo, da isključi iz društva člana, koji u društvu ili izvan njega govorom ili činom ošteti interese društva ili čast židovstva. Priziv protiv takove presude odbora riješava naredna glavna skupština. U savezu s ovim đogadjajima bilježimo i zaključak, što ga je izmeđju ostalih pa svojoj sjednici donijela bivša Uprava Zid. nac, društva: Na temelju §. 9. društvenih pravila brišu se iz spiska društveni članovi gg. Sumbul Ati ja s i dr. Izidor Lev i, koji su kao predstavnici »permanentnog odbora« nanijeli štete društvenim interesima i društvenom ugledu, a uz to u pismu nanijeli društvenom odboru tešku uvredu.
Konačno reproduciramo jedan izvještaj sarajevskog »Jugoslavenskog Lista« o ovome sporu, koji pod napisom »Spor medju Jevrejima i vlast* donosi slijedeće : Jučer smo dobili ovaj dopis: »Uredništvu »Jugoslavenskog Lista* Sarajevo. Povodom napisa, koji je pod naslovom »Među sarajevskim Jevrejima* oštampan u »Jugoslavenskom Listu* 16. o. m.. moli se uredništvo, đa bude ljubazno objaviti slijedeće: 1 Pošto je konstatovano da odbor »Ži- i dovskog Nacionalnog Društva ne postu- 1 pa po društvenim pravilima i propisima i zakona o društvima, nadležna vlast sa- 1 mo je upozorila odbor društva na konsta- i tovane nepravilnosti i pozvala ga, da do- 5 vede svoj rad u sklad sa društvenim pra- i vilima i propisima zakona o društvima, a Odbor društva, primivši ovaj i ovakav po- 5 ziv, dao je izjavu vlasti, da je cio demislo- s nirao ida je društvene prostorije zape- j čatio, pozivajući uz to vlast da preuz- 1 me društveni imetak. Društveni je ođbo’-, 1
1 skroz tendenciozno interpretirajući napred pomenuti, osnovan na zakonu i u interesu : društva, poziv vlasti, da se drži drustve-1 nih pravila i zakonskih propisa, popratio > ovu izjavu i jednim, po svemu, neumjes-1 nim protestom. Postupajući po zakonu, po kome sama demisija odbora jednog dru; štva ne može prouzrokovati i obustavu djelovanja društva, što je, izgleda, odbor želio, vlast, koja ima po zakonu voditi nadzor nad društvenim imetkom, delegirala je jednog od najuglednijih Jevreja, da do zakonskog izbora novog odbora, pod zakonskom odgovornošću, upravlja društvenim imetkom. Pošto u imetak pomenutog društva, prema izvještaju Policijske Direkcije, spadaju i »Židovska Svijest« i škola »Safa Berura«, to je vlast povjerila i upravu spomenutog lista i upravu spomenute škole istom licu. Sve to ima ostati, kao što je napred navedeno, do zakonskog izbora novog »Židovskog Nacionalnog Društva«. Prema svemu napred navedenom ne može se primiti kao tačno: 1. da je vlast želila, da se ova stvar ovako razvije, kako se sada razvila; 2. da je postupak vlasti u ovom slučaju bio protivan zakonu i 3. da se ovim postupkom vlasti tangira privatna svojina građana. Iz kancelarije Velikog Župana Sarajevske Oblasti, 17. marta 1924. god. Br. 649. pov., u Sarajevu«. »Na zamolbu vel. župana gosp. Milana Nikolića, donosimo gore u cijelosti objavu iz kancelarije vel. župana, ali smatramo svojom dužnosti, da se na nju osvrnemo, kako bismo dokazali ispravnost naših informacija, koje smo objelodanili u broju od nedjelje. Nakon Sto smo temeljito proučili sve dokumente, koji se odnose na tu stvar, ustanovili smo ove činjenice: 1. Vlast nije »samo upozorila odbor društva na konstatovane nepravilnosti , već je tražila 1 bezodvlačno povoljno riješenje u stvari prijema jedne skupine protivnika u društvo, i to pod prijetnjom raspusta društva. 2. Okolnost, da Žid. Nac. Dr. nije primilo za članove jednu skupinu protivnika, ne znači, da je odbor postupao protiv propisa zakona o društvima, jer nigdje ne stoji, da odbor mora nekoga Ili neku skupinu u društvo da primi. Cak veli § 5. društvenih pravila, da odbor može primiti ili odbiti prijem u članstvo, a da ne mora navesti razlog, zbog koga je uslijedilo odbijanje. 3. Iz gornjega ne »izgleda, da je odbor želio obustavu djelovanja društva«, već je vlast, na temelju neke »obavijesti«, zaprijetila raspustom društva. 4. Na navod, da je vlast delegirala jednoga od najuglednijih ovdašnjih Jevreja, da upravlja društvom pod zakonskom odgovornošću, ima se ustanoviti da je vlast imenovala u subotu »komesarom« gosp. Hadži Mošu Danona, jednoga od protivnika, koji je istoga dana na večer uz asistenciju detektiva i policije počeo uredovati u domu ovdanšjih jevr. društava i izvan prostorija, u kojima su smještene institucije, na koje se ima protezati komesarijat. Pb nalogu toga komesara policija e aretirala jednog poznatog veletrgovca. 40ji nije znao, da se mora pokoravati g. M. Mbši Danomi.
4
»2 1 D 0 V<
BROJ 12