Židov

govori o općoj židovskoj reprezentaciji prije svega u zemlji, gdje žive najveće židovske mase. u zemlji najvećeg židovskog blagostanja i najveće političke slobode, u Americi. Predsjednik cijonističke organizacije proučavao je kroz tri godine prilike u Americi, stupio u 'kontakt sa svim važnim faktorima, i uspjelo mu je da velike krugove necijonista predobije za palestinsku stvar. Razvoj ije brže dozrio no što su mnogi očekivali. Ako znaci ne varaju, tad je danas amerikanSko židovstvo gotovo u svojoj cijelosti na putu, da se spomene svoje dužnosti i da preuzme velik dio odgovornosti za izgradnju narodne domovine. Uspije li da se koncentriraju ove sile, tad nije više san, ako računamo time, da će izgradnja narodne domaje u Palestni biti provedena u dogledno vrijeme, u našim danima. Kako je poznato, bavio se XHt. kongres problemom osnutka Jevvish Agencva i stvorio je zaključak, koji je omogućio oprezno napredovanje na tome putu. Iz komunikeja Egzekutive vidimo, da je već postignut stadij pregovara, ili da se ima u najkraćem vremenu očekivati, koji omogućuje daljnji važni korak na tome putu. Ali samo kongres ima pravo da učini takav korak. Približujemo se cilju, kad se bude zastupstvo cjelokupnog židovstva svijeta* koje hoće da izgradi svojo narodnu domovinu u Palestini, sastalo kao neka vrsta židovskog parlamenta. Na cijonističkoj je organizaciji, da tome razvoju utire puteve. Cijonistička je organizacija savez onih ljudi, koji su kao prvi spoznali istinu, da se židovsko pitanje može riješiti samo narodnom domovinom u Palestini i koji su sav svoj život posvetili tome cilju. Cijonisti imati će i nadalje da snašaju odgovornost za uspjeh ove stvari. Bit će zadaća XIV. kongresa, da sebi dade računa o velikim zadaćama i dužnostima, koje nameće sadašnji razvoj cijonističkoj organizaciji. Sjednica Akcijonoga Odbora od 17. juna inaugurira! će Perijodu skupljanja i razbistrivanja u cijonističkom svijetu. Valja naročito pozdravili, da Egzekutiva želi, da prepusti odluku izbornicima. Već sama ta okolnost doprinijet će da se poveća osjećaj odgovornosti pojedinih cijonista, koji su nedavno s pravom od jednoga člana Akcijonoga Odbora označeni kao cijonistički gradjani i da još jače dodju do izražaja demokratski principi cijonizma.

Weizmann o svome radu u Americi

Na banketu, šio je u Londonu u čast đra Weizmana priredjen, pohvalio je Sir Alfređ Mond, koji je bankeiu predsjedao, veliko djelo, što ga je dr. Weizman proveo u Americi. Vaskoliko židovstvo pratilo je s pažnjom pojedine etape Weizmanovog putovanja po Americi. Cijonističku se organizaciju u političkom svijetu sve više uvažuje. Svi posjetioci, koji se vraćaju iz Palestine, 5a zadovoljstvom govore o onome, što su u Palestini vidicli. Sir Mond istaknuo je još i nastojanja Louis M a r s h a 11 a glede ostvaranja u Americi. Donašamo odgovor dr. Weizmana na pozdrav Sir Monda; »Bio je to moj treći posjet u Americi, te mislim, da je rezultat u glavnome povoljan. Mogu izreći nađu, da će Keren Hajesođ ove godine nasmoći dovoljno novaca, tako da će 5 e s radom moći mirno i nesmetano nastaviti. \ ažnije od toga jest činjenica, da se u Amer,ci nakupilo mnogo volje i pripravnosti za

sarađnpi s cijonislima. kod obnove Palestine. Ovaj kapital dat će nam u budućnosti mnogo više, nego što ie Amerika do sada dala. Uvjeren sam, da je američko židovstvo zajedno sa Židovima ostaloga svijeta voljno, da Palestinu još u naše vrijeme obnovi. Iz mnogih razloga došlo je do tog rezultata. U prvom redu napominjem činjenicu, koja će mnogog cijonistu ispuniti zadovoljstvom, To što smo u Palestini uradili, predstavlja faktor, koji na javno židovskom i nežidovskom mnijenju Amerike u ponajvećoj mjeri upliviše. Sir Mond je već istaknuo, da svaki posjetilac, koji dolazi iz Palestine, bio on cijonista ili necijonista, donaša najpovoljniji dojam o onome, što smo prošlih godina u Palestini stvorili. Duh naših ljudi ondje, junaštvo kod najtežih situacija, faktični rezultati rada, primjerice broj dunuma obradjene zemlje, broj sagradjenih kuća i zasadjenih drveća* govore uvjerljivije ođ ponajboljih govora. U svakoj općini, gdje sam radio i govorio, doživio sam nekoliko klasičnih primjera. Svagdje sam sreo nekoliko ljudi, koji su bili u Palestini, a koji su govorili, da cijonisti u zbilji svoj rad podcjenjuju. Radimo već pod sasvim drugim prilikama, a tome imamo u prvom redu da pripišemo, što je naša misija uspjela. Ima još i danas drugih faktora, koji kod američkog židovstva igraju znatnu ulogu. Američko židovstvo sastoji se iz velikih masa Zidova, koje su zgrnute u velikm centrima. Postoji neki fluid izmedju najvišeg društva i ovih širokih masa. Židovski interes nije za američko židovstvo samo akademski problem, već je to živo pitanje, spram kojeg svi na jedan ili drugi način zauzimlju svoje stanovište. Američko židovstvo nije još našlo samoga sebe; upravo je na putu da se nadje. Bori se za svoj izražaj, a u toj borbi Palestina poprima; važnu ulogu. Američk Židovi shvaćaju danas, ako želimo uzdržati židovstvo, da je potrebno obnoviti Palestinu. Ove riječi čuo sam na cijelom svom putovanju od necjonisia. Shvatit ćete. da su u Americi najveća i najuspješnija nastojanja sama paliativna sredstva. Veliko pitanje, kako da se židovstvo kao živa slika u svijetu uzdrži, možemo riješiti samo na taj način, da izgradimo veliku mirotvornu, samosvjesnu Palestinu, počam od sela pa do univerziteta. To su pozitivni faktori, koji danas u američkom židovstvu djeluju i koji rade za razvitak zdravog cijonizma. Kraj tog imade i negativnih faktora. Mislim, da antisemitizam u Americi raste. K tome još pridolazi novi zakon o useljavanju, koji praktički isključuje Židove te sigurnost, da će Palestina moći primah veliki broj useljenika, koji će ondje sprovadjati produktivan i uspravan život. Sve to učinilo je palestinski problem realnim i praktičnim pitanjem u Americi. Gospodje i gospodo! Shvatit ćete, da američki Židovi ne smatraju ovu stvar eksperimentom ili pitanjem za buduće generacije. Uvjeren sam, da su svjesni toga, ako će se cijelo američko židovstvo udružiti kod obnove Palestine, da će se obnova unutar 20 godina provesti. Da li je ovo mišljenje ispravno, ne mogu dokazati, no Amerika imade ovakove pojmove. Volja za obnovu Palestine biva sve vidljivija, a doskora će u Americi biti malo židovskih faktora, koji će ostati postrance. Blizu je dan, bliže nego što mnogi od nas misle, kad će sve što je u Americi židovsko, upeti svoje sile, kako da se Palestina izgradi. Uvjeren sam, da je prokrčen put do potpune saradnje cijonista i necijonista.

Na cijonstima leži, da nastave rad, no uvjeren sam, da će naići na tako obilnu pomoć, kao još nikada. Bez pretjerivanja mogu reći, da sam se iz Amerike povratio s uvjerenjem, da ako hoćemo, da ćemo biti u stanju na platformi mandata, ujedinili sve, što je u američkom židovstvu konstruktivno i slobodno. Mogu reći. da stojimo na pragu nove periode, za koje će uslijediti pojačani rad u Palestini i velika sloga u Israelu. Ako sam sa svojim radom nešto doprinjeo uspjehu stvari, tad ne žalim trud i rad onih 6 mjeseci. Bio je to naporan rad, no veselim se, što mogu izvjestiti, da su sve želje ii nastojanja naše organizacije poprimljene s pouzdanjem. Američko židovstvo radosno me je dočekalo, pa mu se ovom prilikom najtoplije zahvaljujem. Još jedna riječ. Američko židovstvo sa čudjenjem gleda na engleske Zidove. Od engleskih je Zidova očekivalo dublji interes za obnovu Palestine, pa ga, ravnodušnost engleskih Zidova zaprepašćuje. Očekujem, kad će se ostvarit jedinstvo u Americi, da će i engleski Zidovi preuzeti ijedan dio tereta. Potrebno je to s obzirom na važnost i stratešku poziciju, što ga engleski Zidovi spram Palestine za užim Iju. Oospodje i gospodo! Na vašem radosnom dočeku srdačno vam se zahvaljujem.« Predsjedatelj Sir Alfred Mond podijelio je zatim riječ gospodinu Sokolovu, da izreče foast na Keren Hajesod. Gosp. Naidič pozdravio je zatim gosp. Weizmana na hebrejskom jeziku. Gosp. Koen nazdravio je predsjedatelja Sir Atfreda, Monda, te je izrekao nadu, da će Sir Mond u buduće posvetiti svoje sile radu oko obnove Palestine. Sir A. Mond uvjeravao je. da će ga vanredno veseliti, ako će svoje vrijeme i svoje sile moći slaviti u službu pokreta.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Konferenciju za židovsku socijalnu skrb. Predsjednik bečke bogoštovne općine pozvao je sve zastupnike raznih socijalnih institucija na dogovor*, na kojemu je referirao član pariške egzekutive za pripomoć o problemima, kojima će se baviti konferencija organizacije za židovsku medjusobnu pripomoć. Dr. Kramer prikazao ie dosadašnji rad, a naročito principe po kojima se radilo i koji imadu da osposobe nastradale za daljnji rad. Organizacija namakla je dosad 20 milijuna franaka, te ie naročito djelovala u Poljskoj, Rumunjskoj i Ukrajini, u kojima je zemljama-osnovala mnoge sanitarne uredbe i dječje kuhinje. Konačno referent razlaže zahtjev osnutka centralnog financijskog instituta u svrhe emigracije i potpore, pa je u tu svrhu osnovana udružena židovska banka u Londonu i Parizu. Do sada namaknut ie jedan dio dioničarske glavnice u iznosu od 50.000 funti, a ostatak ima se još namaknuti. Da rad ove organizacije uzmogne napredovati potrebno je da se stvori svjetski savez za židovsku socijalnu skrb, kojemu će sve bogoštovne općine doprinijeti godišnji prinos. Tako bi uspjelo da se stvori trajni fond za slučaj svake potrebe. Ne će biti nužno da se uvijek od slučaja do slučaja traži potpora cjelokupnog židovstva. Nakon referata stvoren je jednoglasni zaključak, kojim se prima do znanja izvještaj dra Kramera o djelovanju organizacije za svjetsku pripomoć, te pozdravlja saziv nove konferencije, koja ima da stvori novi savez za židovsku socijalnu skrb. Cijonisti su dobili sve mandate u lavovskoj židovskoj općini. Kod izbora za lavovsku židovsku općinu zadobila je židovska nacionalna listina, koju su vodili cijonisti, sve mandate. Usprkos reakcionarnog izbornog reda nije dosađanja kahalska klika mogla da zadobi nijedan mandat. Cijonisti, mizrahisti i s njima udružene organizacije trgovaca i zanatlija, dobili su svih 30 mandata. I u svim ostalim istočnogaličkim gradovima pobijedili su židovski nacijonalci i dobili su preko

BROJ 25.

1 1 D O V<