Židov

80% sviju glasova. U Krakovu uspjelo-je partiji, koja je do sada u Kahali vladala da pobijedi u dvije kurije, dok su u trećoj pobijedili cijonisti. Zadnje naprezanje za Keren liajesod u Americi. Nakon Weizmannovog otputovanja došla je američka K. H. kampanja ti miran i stala tok, pa se očekuje, da će brojevi, koje je dr. NVeizmann fiksirao, biti dosegnuti. 27. maja održana je u New-Yorku, radnička skupština na kojoj su govorili rabin Silver, Samuel Untermayer i Natazi Strauss. Skupština se održala u Carnegie-Hallu, pa je to najveća Keren Majesod skupština, što se u Americi održala. Početkom maja dobila je K. H. kair.|anja jak poticaj izvještajem F. M. Warburga o Palestini, izvještajem blagajnika K. H. Hermana Conheima, prema kojem su američki Zidovi za K. H. do sada dali 5,000.000 dolara, nadalje oduševljenim izjavama Oskara S. Strausa o napretku rada u Palestini, koje su izašle u Njujorškom »Timesu« i »\Vorldu«.. Chikaški odbor javlja, da je ove godine dobio 1000 novih plaćaoca K. li., te očekuje, da će do kraja kampanje ovaj broj podvostručiti. Bubalo započeo je 19. maja svojom 35.000.- dolarskom kampanjom. Ke/.ul at austrijskog palestinskog tjedna. Ovog mjeseca održan je u Beču u korist K. H. palestinski tjedan. Mnogi su govornici i organizatori u svim bečkim kotarima održali skupštine i sabirne akcije. 20. maja održana je konferencija sviju saradnika. a o radu izvjestio ie predsjednik austrijske K. H. komisije, nadrabin dr. Chaies. Dr. (»hajes zahvalio se svim saradnicima, koji su se s tolikom požrtvovnošću stavili u službu akcije. Organizator akcije dr. Blauer izvjestio je. da konačni rezultat palestinskog tjedna iznaša pol milijarde kruna Sto odgovara 1.600 funti. No najvažnije je. da K. H. odsada uvijek imade dovoljan broj saradnika, koji su pripravni, da učestvuju kod svakog rada. Keren Majesod u Istočnoj Galiciji. Generalni sekretar lavovske K. H. centrale dr. Rosenzvveig koji ie kroz 2 mjeseca boravio u Palestini, povratio se u Lavov, da poduzme propagandnu turneju po svim većim gradovima Istočne Galicije. Idućeg tjedna pohodit će gradove Stanislav, Kolomea, Przemvsl. Drochobicz, Boryslaw itd. S obzirom na veliki interes, koji svagdje vlada za Palestinu, naići će izvještaj dr. Rosenzvveiga na interes najširih krugova. Iz rumunjske cijonističke federacije. Kako cijonistička federacija Rumunjske javlja, pristupio je dr. H .Btezis u Egzekutivu. Gosp. dr. Brezis koji je do sada bio rabin u Plvestiu, poznala je ličnost na svim područjima židovske znanosti i cijonističkoga rada. Zidovi Rumunjske radosno pozdravljaju pristup dr. Brezisa u Egzekutivu, jer od njegove suradnje očekuju povoljne rezultate za razvitak cijonističke misli u Rumunjskoj.

Iz Palestine

Konferencija Ahdut ffaavode. U Cju Haroda održana je od 13. do 20. maja konferencija Ahdut liaavode. Prisustvovali su izaslanici Poale Cijona i Ceire Cijona, ukupno kojih 80 delegata, medju njima iz galuta Kaplanski, Locker, Rubašov i Mereminski. Konferencija je od značenja za razvitak poale cijonističkog pokreta. Poale Cijon je naime prošlog ljeta odbio suradnju sa Ceire Cikn. jer su ovi radili za hebrejsko školstvo u ga'.utu. Konferencija je zaključila, da se smjesta ima provesti priključak Poale Cijona i lijevog krila Ceire Cijona no uz uvjet, da Ceire Cijon i nadalje može svoj rad nastaviti. Velik dio rasprava posvećen je Histradutu, kao poduzeću za javne radove u zemlji. Raspravljalo se još i o odnošajima izmedju židovskih i arapskih radnika. Zaključeno je. da se u Palestini osnuju radnička predgradja. Daljnji jedan zaključak traži teritorijalnu autonomiju za palestinsko židovstvo. Kaplanskijev prijedlog, da se obrazuje palestinski parlamenat s dvije kuće, odobren je. Projekt opskrbe vodom kolonije Petak Tikva. Prema »Haarecu« raspravljalo se na jednoj skupštini kolonista Petah Tikve o provođenju velikog projekta glede opskrbe grada vodom, o kojemu se već pregovaralo s jednim inozemnim koncernom. Da se uzmogne provesti projekt, osnovat će Petah Tikva dioničko društvo i od njegove glavnice preuzeti će LE 10,000. Grad ima da jamči, da će svi stanovnici konzumirati vodu društva.

Obzirom na važnost projekta primila je skupština jednoglasno zahtjev o osnutku dioničkog društva. Ovo će društvo osim toga dobiti zajam od LE 80.000 na 25 godina. Vodstvo kolonije ovlašteno je, da zajedno s inozemnim društvom zapo, ćne pregovore s barunom Rothschildom. Osnovna glavnica od LE 10.000 nabavit će se nametom na pojedine koloniste i to tako, da će se po dunamu platiti jedna egipatska funta. Transilvanska naseobina u Emeku. U Emcku se upravo osniva kolonija za 40 transilvanskili obitelji. U Tel Adasu stavljeno im je na raspolaganje 4000 đunama zemljišta Narodnog Fonda. Do septembra bit će svi naseljeni. Na području kolonije stanuje već 44 osoba u 7 baraka i jednoj kamenoj kući. Iz,orali i zasijali su 1000 dunama zemlje, od tog 700 vinom. 300 ljetnim usjevima, 20 povrćem, a 20 duhanom. U Tel Avivu položen je temeljni kamen predionice »Lodzia«. Ovih dana položen je u Tel Avivu temeljni kamen predonice »Lodzia«, koju su osnovali lodzki trgovci Moses, Braun i Gutres. Ova su gospoda poznati stručnjaci, koji raspolažu s dovoljno kapitala. Kod svečanosti učestvovali su i izaslanici općine Tel Aviva. Predionica će za sada uposliti oko 100 radnika. Aprilski izgledi za žetvu. Prema izvještaju gospodarskog departmana pogoršali- su se izgledi žetve, jer je kasna kiša u cijeloj zemlji izostala. Od 20. marta ne bijaše kiše, pa su sve nasade štetovale od suše. To je tim žalosnije, jer se ove godine zasadilo velike komplekse zemljišta žitom. Pšenica nije jednolična; na brežuljcima nazaretskim, nabluskim i jcminksim uspijeva, dok je u dolinama zbog žege prerano dozrijela. Na jugu, osobito u jerusolimskom i jafajskom kraju sav je usjev prerano dozrio. U Gazi su izgledi povoljni, pa se očekuje .osrednja žetva. Najbolje stoji pšenica u Kan Junisu, Jerihu i našoj najnovijoj tečevini Huli. Izgledi za ječam su bolji nego za pšenicu, osim u okolici Beršebe. U Gazi se očekuje žetva za 20% bolja od osrednje, u Jerihu je ječam dozrio i stoji vrlo dobro. Grah varira poput pšenice. Na bregovima štetuje zbog žege, dok u dolinama obećaje osrednju žetvu. Jednako je s lećom. Sjetva lubenice je dovršena; zbog povoljnih kiša u martu isklijale su već sve. Mnogo je zemlje, koja bi inače ostala pusta, zasadjena lubenicom. Krastavci se u svim srezovima povoljno razvijaju. Sadjenje duhana u punom je toku; svagdje se razvija veliki rod. Vruće i suho vrijeme prouzročilo je procentualno veliki gubitak. Iz nekih kolonija javljaju se štete od gusjenica. Poduzeta je protuakcija otrovom. Židovski vrtni grad Hadar Hakarmel kraj Hajfc. Već smo izvijestili o osnutku društva »Lemaan Hajfa«, koje ima zadaću, da unapredi razvitak Hajfe i okolišnih kolonija, napose Hadar Hakarmela. Poput Tel Aviva razvit će se i Hadar Hakarmel u vrtno predgradje Hajfe. Ova nova četvrt osnovana je pred 4 godine, udaljena je pola kilometra od Hajfe, broji 2000 žitelja, koji stanuju u 120 kuca i 93 drvanih baraka. Kolonija obuhvaća 700 dunama. t. j. milijun kvadratnih pika, od tih 480,000 pripada Narodnom Fondu. U pomen dra, Jehiela Tschlenova osnovat će se četvrt Jehiel. Prodaje se 600 gradilišta za privatne javne zgrade, cijena se pojedinom gradilištu kreće izmedju LE 200—300. Predgradje je već opskrbljeno ulicama i kanalizacijom. Nakon što će se dovršiti Ruthenbergova centrala u Hajfi, imat će Hadar Hakarmel električno svjetlo. • .«-• . i

Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga Odbora. Radni je Odbor na svojoj sjednici .od 4. juna uzeo do znanja dopis Egzekutive, da ustjed saziva sjednice Akcijonoga Odbora ne će moći odaslati svoga delegata na Savezno Vijeće. Iza toga upravitelj šekelske akcije izvješćuje o rezultatu ovogodišnje šekelske akcije, te konstatuje, da nekoja mjesta protiv jasnih uputa za šekelsku akciju i provedenje izbora za Savezno Vijeće nisu priposlali iskaz pojedinih prinosnika za Savezni doprinos, već su samo označili općenito jednu svotu kao doprinos Savezu, pa se uslijed toga nije mogao odrediti taćan broj delegata za ta mjesta.

Zaključeno je, da se ponovno sva mjesta upozore, da udovolje izdanim uputama, da bi verifikacijom odbor mogao potvrdit sve mandate. Upravitelj Palestinskog ureda izvješćuje, da je stiglo 20 certifikata, koji će biti izručeni najavljenim petenbma. Nakon toga raspravljalo se o tehničkim pripravama za Savezno Vijeće i rješavalo o tekućim agenđama. UPOZORENJE. Pri pregledanju rezultata šekelske akcije pojedinih mjesta konstatirali smo, da neka mjesta nisu priposlala iskaz prinosnika za Savez, tako da nismo mogli ustanoviti broj delegata, koji otpada na dotično mjesto. U smislu pravila {§ 11.) priznaje se mjesnoj organizaciji toliko delegata, koliko ima prinosnika za zemaljski Savez. Aktivno je dakle pravo glasa vezano uz plaćanje šekela i Saveznog prinosa. Mjesne organizacije imadu stoga, da smjesta pripošalju Savezu specifikaciju svih prinosnika za Savez, ili da tu specifikaciju ponesu na Savezno Vijeće, jer ini se inače ne će priznati delegati. Konferencija cijonista Južne Srbije. Dne 31. maja o. g. održala se p S'koplju konferencja oijomsta Južne Srbije, s koje je Savez Cijonista primio ovaj brzojav: Savezu Cijonista Jugoslavije Zagreb . Pri koncu neumornog rada krunisan uspjehom jednoglasno i oduševjeno pozdravljamo naše vodstvo j klićemo; šalom 1 hedad. Predsjedništvo. Dr. Franjo Friedmann. Dne 31. maja umro je u Somboru predsjednik »Jevrejskog Omladinskog Društva«, te poznati cijonistički radnik gosp. dr. Franjo Friedmann. Njegov gubitak teško će se osjećati, jer je svojim neumornim radom mnogo koristio pozitivnom židovskom radu u Somboru, naročito omladina gubi u njemu vodju, koji je s mnogo ljubavi i požrtvovnosti posvetio svoje vri jerne i sposobnosti židovskom odgojnom radu. VIJESTI IZ BJELOVARA. Predavanje o Palestini. U subotu 24. maja o. g. održao je omladinac Joze \Veber, nakon svoga povratka iz Erec Israela, u kom je za vrijeme velikih narodnih »Pesah« svečanosti i kasnije odulje vrijeme boravio, veliko popularno predavanje: »O svojim dojmovima iz nove Palestine«. Predavač je u svome gotovo dvosatnom predavanju, koje je bilo posjećeno od lijepog broja cijonističkog, a napose necijonistićkog židovskog gradjanstva. te nešto nežidovskog, iznio sadašnji položaj, te razvitak Palestine, a naročito se osvrnuo na kolonizatorne prilike zemlje. Na koncu govorio je i o našim jugosl. haluctm i poveo agitaciju za jugosl. halučku farmu u Erec Israelu, pa ima nade, da će započeta uspješna akcija dra. Landlera nastavit se s daljnjim uspjehom. Uspostava žid. gradjanskog društva. Na inicijativu nekih članova bivšeg žid. gradjanskog društva, te nekih članova omladinskog udruženja »Degel Jehuda« uspostavit će se ponovno ovo društvo, koje je do pred rat razvilo lijep društveni život u našemu gradu. Osjeća se potreba ovog društva, pa je zbilja hvalevrijedna namisao, da se ovo društvo uspostavi, koje će okupiti sve Zidove u svoju sredinu. Društvo raspolaže velikom bibliotekom, pa ima nade. da će uz istu odmah nakon uspostave društva biti i društvena čitaonica takodjer otvorena. Predvidja se i osnutak posebne sekcije gospodja, tako da se iste što više zainteresuju za narodni rad. S glavne skupštine Degel Jehude. Dana 1. i'-ina o. g. održana je I. redovita glavna skupština ovog udruženja, koje je pred 7 mjeseci počelq sa svojim djelovanjem. Mogu se konstatovati i neki važniji uspjesi ovog društva, a naročito u odgojnoj i literarnoj sekciji. Društvo je nalazilo veliku potporu u novom rabinu g. dru. Lazaru Margulliesu. koji se omladini svakom zgodom vrlo rado odazvao. 4

»Ž i L) O V'c

Dl? OJ 25.