Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Izvještaj o Saveznom Vijeću u Beogradu

Dne 15. i 16. juna o. g. zasjedalo je Savezno Vijeće u Beogradu u dvorani Palače Hotela. Prije zasjedanja održala se u velikoj sefardskoj sinagozi svečana služba božja uz sudjelovanje beograd. srpsko-jevrejskeg pevačkog društva. Vrhovni rabin g. dr, Isak Alkalay držao je svečanu propovijed, u kojoj je istakao znamenovanjc vremena u kome živimo kao i zadatak ovoga Vijeća i upravio je topli apel na sve Jevreje, da vrše svoju dužnost prema obnovnome djelu, podsjećajući ih na to, da lime tek ispunjavaju malen dio zadataka, koji nam je namijenjen, dok veći i teži vrše halucim u zemlji otaca. Ovaj govor učinio je na sve prisutne dubok dojam. Pjevanjem Hs tikve završila je služba božja. Savezno Vijeće otvoreno je u 9 Vz sati prije podne. Već davno prije toga brojno e općinstvo napunilo ne samo galeriju već i dvoranu, u kojot se vijećalo. Predsjednik Saveza g. dr. Hugo Spitzer, burno pozdravljen otvorio je zasjedanje ovim pozdravnim govorom: Braćo! U ime Saveznog Odbora i ne manje u svoje vlastito ime ja Vas sve, koji ste ovamo došli, delegate naših mjesnih organizacija, pretštavnike jevrejstva u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, najsrdačnije pozdravljam. Dobro najji došli i bio Vam rad uspješan! Ja sam uvjeren, da će kraj svega naglašavanja slobode vlastitoga mišljenja i krajnjeg energičnog zastupanja toga praa, ipak biti kao što do sada tako i u buduće svima nama moguće, da nadjemo zajednički put i uzajamno razumijevanje, i ‘aj ćemo put naći, ako ćemo upoznati, da ?e radi danas c tome, da pretresamo i da dešavamo stvari, koje su nama svima zaEclničke. Naše su ito stvari i one sve nas ede jednom istom cilju, kome treba da -tiremo sve misli svoje i sve korake svoje, to je ostvarenje svega onoga, što nas je okupilo u tabor cijonizma, ostvarenje one ’zvišene misli, koju nam je namro naš neprežaljeni vođia Teodor Herzl, (Svi prisni u znak pošte prema velikom pokojr ku ustaju i kliču: Slava mu!) Gospođo! Mi smo Vas pozvali ovamo, Vas izvijestimo o stanju cijonističkog 'ekreta u našim krajevima, da Vam polo■mo račun o svome radu od zadnjeg zasifcdaitja pa do ovoga, da Vam podnesemo što ih drži sama Uprava podenhna i koji su nam stigli od raznih mjeorganizacija, napokon, da povratio u Vaše ruke mandat, koji ste nam pokrili i đa birate nove članove Uprave, n °ve ljude Vašega povjerena. G čemu treba da raspravljamo, gospo-

do, Vi ste to skoro u svakoj točci vidjeli iz izvještaja, koje je objelodanio oficijelni organ saveza »Židov«, a slušat ćete pojedinačne i opširne izvještaje o tome. Neka mi je dopušteno, da ja izvještaj »Židova« i izvještaj v'efcrfenala popratim sa nekoliko riječi. Ne ću da Vam dajem nikakove smjernice, ali ipak danas u ovom zasjedanju, u kojemu se definitivno praštam od ovoga mjesta, koje sam toliki niz godina zauzimao, držim, đa Vam ne će biti krivo, ako u raspravu, koja će se povesti, unesem malo lične note. Gospodo, kao u cijelom cijonističkom svijetu, mogu reći kako danas u cijelom jevrcistvu, lako i u nas, koji nismo nego ogranak svjetske cijonističke organizacije, koji nismo nego dio jednog vaskolikog ievrejstva, u sredim interesa kao misao vodilica stoji jedno pitanje; Obnove Erec Israela, Važnost toga pitanja i neodloživost njegova priznata je sa svih strana i zadaća ta je cilj i rashodište rada svake pojedine organizacije. A Jevreji mnogo ih ima i ako stoje izvan naših krugova, ali ipak živo osjećaju za naš narod, živo prianjaju uz njega i oni treba da znaju, da lo niže stvar samih cijonista, nego da je to stvar cijelog jevrejstva. Spoznaja potrebe toga zajedničoga rada u cilju da se stvori osigurana domaja Jevrejima u zemlji njihovih djedova, ta je spoznaja i rasprava o n;oj zapremala veliki prostor u debatama lanjskog kongresa u Karlsbadu, i što je ondje zametnuto, to je urodilo krasnim plodom. Javljaju nam iz Londona, da ie našem dičnom vodji Hajimu Weizmann-u (Burni usklici: Živio!), njegovom neumornom radu, njegovom na oduševljenju ukorienjenom daru govora uspjelo u zadnjoj konferenciji u Americi predobiti ljude, koji nisu članovi naše organizacije, da zajedno s nama obrazuju Jewish Agency, koii će upravljati sudbinom Palestine, Taj zajednički rad ne će se odnositi samo na administraciju zemlje, jer ona je sa strane naših novih prijatelja i saveznika osnovana ne samo na karitativnoj nego i spekulativno poduzetničkoj podlozi. Praktični Amerikanci spajaju svoja dobročinstva sa izgradnjom poduzeća, koja će se u Palestini osnovati, i koja će nositi plodova. Do nas )e, gospodo, da taj rad podupremo, da ga podupremo do »krajnjih granica naše mogućnosti, Iš kematnat jađo: svaki, koliko može, ali u tome okviru do skrabjihgranica. Kod nas je vodjena već akcija u korisa Keren Hajesoda i ne možemo reći, da ntje uspjela, ali opet ne možemo tvrditi, da te uspjela u onoj mjeri, kako smo se nadali i

koju potrebujemo. Bit će zadaća naše uprave, da uzradi, kako će spoznala važncsti te ustanove prodrijeti u sve slojeve jevrcjstva, kako će svaki uvidjeti, da od te ustanove zavisi, da se privede u djelo ono, što su naši vodji vještinom svojom i diplomatskom svojom mudrošću isposlovali. Isto smo jako pokrenuli i akciju u korist jugoslovenske Halučkc farme u Palestini, keja je takodjer dio toga rada za obnovu Palestine i to dio koji stoji najbliže našem srcu. Ta je akcija pokrenuta, ta akcija nije dovršena, ali na žalost moram da kažem: S uspjehom, koji smo do sada postigli nikako nismo zadovoljni, i ia stoga apelujem na Vas, da ovo djelo dovršite, kad se vraćate domovima svojim, da se u potpunoj mjeri dovrši, tako, kako bi skupili onu svotu, koja nam ie bezuvjetno potrebna, Uslovi za prosperitet te farme su u pregovorima, koje su naši delegati vodili sa upravom Keren Kajemela, u Karlsbadu prešle godine. Ja znam, gospodo, da naročito mi Jevreji, koji većim dijelom spadamo u krug privrednika, teško osjećamo sveopću ekonomsku i novčanu krizu. Ali kraj svega toga, ja sam uvjeren, da moj apel ne će ostati glas vapijućega u pustinji, i u tome uvjerenju ja rado ističem jednu činjenicu, da su u prošloj godini prinosi za Keren Ka;emet nadmašili pretprošlu godinu sa 100%. To je sjajan dokaz, da mi Jevreiii ješ uvijek znamo za svoje trađiciicnalnc dužnosti, da i pod tlakom teških prilika ne zaboravljamo na eno, što je naša dužnost i uvjeren sam, da će to tako ostati i u budućnosti. što se tiče rada Saveznog Odbora moram da kažem, da je isti stajao u znaku nedostatnosti sredstava za provedbu onih osnova, koje ie Savezni Odbor sam uspostavio, a koje je ustanovilo i Savezno Vijeće. Ali da bar donekle osiguramo budućoj upravi mogućnst rada i uspjeha, mi ćemo predložiti proračune i to ovaj puta cd 1. januara 1924. dc 30. aprila 1924, godine, Ali ovdje moram Vas upozoriti, nije dosta ako Vi odobrite taj proračun u obim njegovim dijelovima, u potrebi i pokrićuVi morate urediti organizacije, koje Vi zastupate lako, da ovakvo pokriće ne smije ostati na papiru, nego se mora sastojati u gotovom novcu. Svaka organizacija, svaki pojedini cijonista mora da dade Savezu što treba, jer inače je svaki rad nemoguć. Naš Savez bio je lanjske godine u Karlsbadu na kongresu zastupan po delegatima g. dru. Moricu Leviju, predsjedniku Radnog Odbora, dru. Aleksandru Lichtu i pc meni. I ako se mi nismo isticali velikim govorima u plenarnim sjednicama, mi smo

GOD. VIII.

OPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. ffl. KAT

ROfiTARDU Baca« D GOTOVO*

ZAGREB 20. juia 1924. - 18. šivana 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 10 D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ IJO D.

BROJ 26.