Židov

■vjerno i pošteno, mogu reći i potžrtvovno, radili u najvažnijim odborima i sa svoje strane smo doprinosili, što je potrebno za uspješan rad u samome kongresu. Naš prijatelj i sumišljeinik dr. Aleksandar Licht, izabran je zamjcničkim članom Akcionog Odbora. Savezni Odbor predlaže Vam na pretres izmjenu saveznih pravila u nekim točkama. I o tome ćete slušati opširne referate, pa ćete moći zauzeti stav. Dozvolite meni samo dvije primjedbe, i držim se ovlaštenim, da to od Vas tražim u jednu ruku radi toga, jer sam ja saradjivao na današnjim pravilima, pa su mi poznate misli, koje su vodile autore, a držim da se ipak smijem pozvati na dugi niz godina, koji sam probavio u službi cijonizma u ovim krajevima. Predlaže se izmjena pravila u prvom redu u pogledu izbornog reda. Kako u svjetskom cljonističkom pokretu tako i u našem mikrokozmu pojavljuju se struje, koje su vani doduše već zaokružene znatnim skupinama, ali koje su kod nas tek u zametku. Ipak nema dvojbe, da i itle struje imaju prava, da zastupaju svoje stajalište, one imaju pravo da se njihov glas čuje u Saveznom Vijeću kao god i u Saveznom Odboru, pa je stoga valjalo predložiti, da se izborni red, uzevši to u vid, promjeni. Ja Vam tu promjenu preporučujem. Mimo toga moram da se dotaknem još jednog naredjenja naših pravila, koii doduše ne predlaže izmjenu, ali moram da ga se dotaknem, jer me na to sili jedna pojava, koja me ozbiljno i silno zabrinjuje- To je § 10. naših pravila, koji ovlašćuje Savezno Vijeće, da na zahtjev stanovitog broja mjesnih organizacija jedne pokrajine dozvoli spajanje tih organizacija u jedan poseban distrikt, sa posebnim distriktnim upravama. Gospođo, kad smo mi to naređienje uvrstili u pravilnik, imali smo u vidu jednu pokrajinu, koja je onda, kad se stvarala Kraljevina S. H. S. tek prisajediniena Kraljevini, u kojoj do onda cijonizam nikako nije mogao da zahvati korena i od tamošnjih Jevreja dijelio nas je, mogao bih reći, jedan svijet, jedno more. Razumije se da je i na njihovoj i na našoj strani postojala želja zbliženia, ali morali smo postupati pri tome vrlo obzirno, morali smo nastojati, da osvojimo teren pedali po pedalj, i radi toga smo učinili tu koncesiju, da smo omogućili najprije, da se u sebi konsolidiraju i onda da priđju k nama da unutar naše zemaljske organizacije i uz priznavanje naše središnjice imaju svoju vlastitu distriktnu upravu Dakle, gospodo, kad smo mi to naredjenje uvrstili u statut, mi nismo htjeli, da ovu pokrajinu ili koiu drugu odbijemo od sebe, mi smo htjeli, da je na taj način bolje uz sebe privežemo. A što sad vidimo? Već predleži ovdje jedan zahtjev iedne pokrajine, za koju nismo imali one obzire, koje smo prije istakli, od koje nas ništa ne -dijeli ni mentalitet ni jezik, a ipak ona traži, da joj se dozvoli poseban distrikt, i kako čujem, to se sprema isa druge strane, sa strane iedne pokrajine, koja našem srcu puno bliže stoji. Gospodo, to je početak kraju, to je početak rasulu ne samo naše organizacije, nego i cijelog cijonizma u našim krajevima. (Odobravanje na desnici i u centrumu.) Ja Vas danas ovdje na oproštaju zaklanjem i molim; Kanite se toga! Vi predlagači povucite svoje predloge! Ako je koja grana trula, odsijecite je, ali ne-

mojte da podsiječete stablo! Ako Vam se uprava ne dopada, izaberite si novu, koja Vam daje veću i snažniju garanciju, alii. ne. mojte dirati u strukturu naše Organizacije, nemolte dopustiti, da ona, koja je upravo po svojoj snazi jedina u stanju da postepeno s vremenom dodje do svojih ciljeva, da bude doličan predstavnik levrejstva u Kraljevini S, H, S., nemojte dopustiti u njoj cijepanje i partikularizam. Time oduzimate i cijonizmu i cijonističkoj misli kod nas svaku životnu snagu, (Živo odobravanje aplauzom.) Gospodo, dvije su lozinke, koje sam uzeo kao temu današnjeg pozdravnog govora. To su one iste lozinke, sa kojima su naši predji poveli tešku borbu, koja je svršila sjajnom pobjedom cijonizma. To je lozinka; Požrtvovnost j jedinstvo, Mi se moramo tim lozinkama povratiti j mi ćemo se povratiit i u zajedničkom radu naći, ako se sjetimo kao uvijek u ovako svečanome času svih naših predja, koje nam je nemila smrt otela, Eafl se sjetimo onih, s kojima smo zadnjiput bili na okupu, a koji su ostavili ovu zemlju i pošli Bogu na istinu. (Predsednik čita imena pokojnika i svi prisutni u znak počasti prcima sjenama pokojnika ustaju i kliču: Slava im!) Gospodo, sjećajmo se naših djedova. Ako ćemo kročiti stazom, stopama, kojima su oni hodali, ako ćemo tako nastaviti rad pod lozinkom, požrtvovnosti i jedinstva, tada će se obistiniti stara ievrejska riječ: Zeher cadik livraha: Sama uspomena pravednika vodi do blagoslova. A sad, gospodo, vratimo se životu, vratimo se radu. Prije pak nego što taj rad otpočnemo, držim, 4a je potrebno, da Vas potsjetim na radosnu činjenicu, da danagnie naše zasjedanje prvi put provodimo u gradu Beogradu, u glavnome gradu naše mlade, krasne Kraljevine u prijestolnici našeg ljubljenog vladara i Kralja .., (svi prisutni ustaju, aplaudiraju i kliču burno i oduševljeno: Živio!), koji je slijedio primjer blagopokojnog junačkog Mu Oca i mačem u ruci doprinesao, da se stvorila ova država, da se stvorilo ujedinjenje triju plemena, međju kojima živimo, s kojima hoćemo da dijelimo sudbinu u dobru i zlu, s kojima hoćemo da saradjujemo u cilju boljka, napretka i procvata naše domovine. Držim, da ću pogoditi Vaše želie, ako ovoga puta uskliknemo složno; Živilo Njegovo Veličanstvo Krali Aleksandar I.! (Živio!) Živilo Njezino Veličanstvo naša kraljica Marija! (Živila!) Živio Prijestolonasljednik Petar! (Živio!) Živio naš sjaini vladalačkli Dom! fßurni i dugotrajni usklici: Živio?) Čast mi je da pozdravim kao miloga gosta g. Nikolu Bcsarabića, kmeta Beogradske Općine i predstavnika ove Općine (Živio!), zatim g. dra, Bukića Pijade, predsjednika sefardske Jevrejke Općine i g. dra. Popsa, predsjednika cškenazke općine (Živili!). čast mi je nadalje javiti, da se u našoj sredini nalazi profesor PafciGoldemann, kao izaslanik Centralne Uprave Keren Hajesoda (Živio!). Nikola Besarabić srdačno pozdravlja kongres u ime grada Beograda i želi mu uspješan rad. Govornik uspoređjuje historiju jevrejstva s istorijom srpskoga naroda i ističe, da se samo borbom za egzistenciju za narodni jezik i kulturu može da održi narod. I Jevreji cijeloga svijeta vode sada tešku borbu. Uvjeren

je, da će Jevreji koji su postigli odlične rezultate na naučnom literarnom umjetničkom i ekonomskom polju sigurno i u ovom velikom zadatku uspjeti. Zatim potsjeća na nekadašnju političku borbu u Srbiji te ističe, kako su Jevreji rame uz rame sa Srbima borili se za politička prava, kako su oduševljeno učestvovali u oslobodilačkim ratovima. I poznavajući požrtvovnost Jevreja vjeruje u konačnu pobjedu cijonizma. Na koncu želi da se delegati dobro osjećaju u Beogradu, u gradu, koji ima duše i srca da razumije rad oko obnove jevrejstva. Sa željom za uspješan i složan rad završuje uz burno odobraavnje svih učesnika kongresa. Dr. Bukić P i jade: Boslije ovih iskrenih, toplih riječi gospodina Besarabića, koje idu iz dubine duše jednog beogradjaninna, kao predstavnika beogradske mjesne organizacije i crkveno-školske jevrejske općine sefardskog obreda, meni ne preostaje drugo, nego da se tim riječima pridružim jer smo mi dio Beograda, jer osjećamo veliku radost i veliku razdraganost što smijemo i možemo, da pozdravimo u našoj prestolnici delegate i zastupnike, jedne idealne, danas može biti najjače organizacije. Beograd, koji ima razumijevanja i osjećaja za narod, koji je mnogo prepatio i koji je ipak nešto stvorio, razumjet će i našu suzu, naš bol i jad, razumjet će nas, da mi koji imamo sreću i zadovoljstvo, da smo u jednoj slobodnoj državi i da u toj slobodnoj državi kao ravnopravni gradjani možemo da radimo na postignuću našega cilja i ideala, razumjet će nas, da mi moramo veliki dio svoje snage, veliki dio svoje duše, svoje istrajnosti žrtvovati za one, koji nemaju tu sreću da žive u slobodnoj zajednici sa svojim sugradjanima. Ja lično smatram za neobično, zadovoljstvo i čast, što se od strane crkvenoškolske jevrejske općine nalazim na ovom mjestu, da Vas pozdravim, jer sam još od djetinjstva sa majčinim mlijekom usisao cijonističke ideje u sebe, i moj je djed jedan od prvih, koji je u Maloj Srbiji smio da bude cijonista, to je stari hadžija Hajim Nahum Bukić (Slava mu!), što je još tada umio da nadje prilike i da osvijesti one, koji nisu bili svijesni, šta znači biti cijonista; koji je tada išao dvaputa u našu zemlju, koji je cilj tako dugo iščekivao, i koji je meni ostavio amanet. da dalje radim kolikogod mi snage dopuštaju u izgradnji naše velike zamisli. L' ime sefardske crkvene općine primite pozdrav i vjerujte, da Vas objeručke i punim srcem dočekujemo i želimo Vam svaku sreću u Vašem radu. (Burno odo bravanje i aplaus). Dr. Fridrich Pops: Poštovane gospodje i gospodo, drage sestre i braćo! U ime srpske jevrejske crkvene općine aškenaskog obreda osobita mi je čast i sreća. da pozdravljam izaslanika Jevreja cijele kraljevine u Beogradu. Mi smatramo za osobitu čast, što možemo da Vas v»" dimo u našoj sredini, i što ćete Vi Vaša vijećanja ovdje u Beogradu vršiti. Mi za osobitu sreću smatramo, što je ovaj skup pao baš na današnji dan, kad i mi imamo jednu specijalnu svetkovinu, koja mislim, da će Vas, draga braćo, da zainteresuje. Na današnji dan polažemo kamen temeljac sinagozi naše crkvene općine, i ia u ime naše crkvene općine imam tu čast da

2

>Ž!DO V«

BROJ 26.