Židov

naših halucim a pogledu osnivanja Jugoslavenske halučke larme n Erec Jisraeln. Ujedno konstatuje sa žaljenjem, da velik broj M. C. 0. još nije nikako ili nije dovoljno izvršio svoju dužnost prema ovom najvećemu i najljepšemu pothvatu naše organizacije. Prijeka je potreba, da se financijska sredstva za ovu koloniju odmah namaknu, i osigura izvedenje toga inače gotovoga projekta. Nalaže se svim M. C. 0., da najkasnije do Roš bašane 5685, saberu ono svota, koja im je po R. O. odmjerena. 5. Kolonija Bitolj, Tendencija našega življa n Bitolju, da radi nacijonalnih i ekonomskih momenata, preseli u Erec Jisrael, nalaže S. V., da ovome pitanju posveti veliku pažnju. Neka S. O. poduzme sve sbodne mjere, da se uklone poteškoće, što su na putu ovoj imigraciji i da se stvore mogućnosti za njegovo uselenje u Erec Jisrael. Neka S. O. vodi računa o razumljivoj težnji toga življa, da u Erec Jisraeln ostane koncentrisan, što bi se najbolje postiglo osnivanjem posebne kolonije za Jevreje iz Bitolfa. Neka se S. 0. u tome cilju stavi u kontakt s kompetentnim činiocima cijonistištae organizacije, da se Sto prije pristupi zadovoljenju tih tendencija i potreba. 6. Finansijske institucije. Obzirom na ogromnu važnost naših banaka Jewish Colonial Trust, Anglo Palestine Banka naročito Palestinske Radničke Banke za izgradnju Erec Jisraela, S. V. poziva sve svoje članove, da zborom i tvorom djeluju u svojim mjestima, da svatko prema svojim silama preuzme akcije ovih sigurnih novčanih zavoda. 7. Keren Kajemet i Keren Hajesod. S. V. naglašava dužnost svakoga cijoniste, da svakom zgodom poradi u korist Keren Kajemeta i Keren Hajesoda, koje su institucije glavni financijski temelji za izgradnju židovske narodne domaje u Erec Jisraeln. S. V. ističe ponovno, da se kod sabiranja za Keren Hajesod imade strogo držati princip maasera, kako ga je svjetski cijonistički kongres postavio i zvanično rastumačio. 8. Kulturni i omladinski. Obzirom na ogromne poteškoće, koje Übd nas stoje na putu intenzivnom kulturnom radu, skreće se pažnja S. 0., da podupre svaku pa i najčednijn mogućnost za jevrejsko vaspitanje našega naroda u zemlji. S. V. pozdravlja rad naše svijesne židovske omladine, koji treba da nadje svestranu potporu S. O. i svih M. C. O. 9. Pokret u Južnoj Srbiji. S. V. pozdravlja sa velikim zadovoljstvom nastojanja snmišljenika, a osobito omladinaca iz Južne Srbije, da se intenzivira rad tamošnjih cijonističkih društva i da se ova dovedu u organski sklop S. C. J. S. V. ovlaštnje cijoniste Južne Srbije, da za sada u Skoplju osnuju Centralu cijonističkih društava za Južnu Srbiju, koja će biti najpodesniji posrednik izmcdju S. O. i pojedinih cijonističkih društava Južne Srbije. Radni statut te Centrale ima da sastavi odbor, izabran na konferenciji cijonističkih delegata iz Južne Srbije na 31. maja o. g. u Skoplju, koji se statut treba podnijeti S. O. na odobrenje. S. O. neka pruži ovoj Centrali svaku moralnu potporu i neka nastoji, da materijalne potrebe te Centrale nad ju svoje zadovoljenje, dakako prije svega iz vlastitih dohodaka te Centrale.

Izbori

Na Saveznom Vijeću izabran je ovaj Savezni Odbor: predsjednik: dr. David Alkalay (Beograd): članovi: dr. Beno Stein, <l-. Alfreč Singer, šime Spilzer, Lav Stem, David Spitzer, dx. Marko Hom, dr. Hugo Bauer, dr. Orto Braun, Rikard Herzer, dr. RikJoV} Rosner, Otto Rehnitzer (svi Zagreb), dr. Moric Levi (Sarajevo), dr. Fridrih Pops (Beograd)

dr. Julije Dohany (Oca), dT. Oskar Spiegler (Brod na Savi), inž. Ljudevit FreundMoh (Osijek), Hugo Adier (Požega), Mojse Montilja, Ivo Hormarin, Avram D. Levi, Avram Ailtarac (svi iz Sarajeva), dr. Bukić Pijade i inž. David Azrlel (Beograd), rabin H. Schweiger (Senta), Vilim Locker i dr. Matija Saitr'.er (Novi-sađ), Alt)ert Kovo i Aron Hason (Skoplje), Sabataj Džaen (Bitolj). U Nadzorni Odbor izabrana su gg.: dr. Žiga Neutrone, Josip Cohen i Josip Kraus (Zagreb), Oskar Neumann (Novi Sad) i Avram Koen (Beograd). U Savezni Sud izabrana su gg.: dr. Hugo Kon i Maks Lederer (Zagreb), Kalman Lebl (Beograd), Albert Alkalay (Sarajevo) i Bela Friedmann (Osijek), a kao zamjenici: dr. Gustav Heinrich i Eug-en Beri (Zagreb), dr. Izidor Hermann (Lipik), dr. lsak Eškenazi (Beograd), dr. Edmund Fischer (Osijek).

Keren Hajesod

Uporaba Keren Haiesod novca u martu i aprilu 1924. Po prvi puta ove godine uvećale su se novčane doznake Keren Hajesoda za Palestinu. U martu iznašale su LE 30643, a u aprilu LE 30;401, od oktobra dakle ukupno LE 130.091, što odgovara po reduciranom budgetu mjesečno LE 26.000 a normalnom budgetu za april u visini od LE 31.500. Time se finansijalni položaj znatno poboljšao, tako da se i dio dugova mogao otplatiti. Izdaci u aprilu i martu bili su slijedeći: Školstvo: Do kraja aprila utrošeno je LE 35.000 a u martu i aprilu po LE 5000. Ukupni dugovi ne iznašaju više od LE 32tK). U aprilu isplaćeno je učiteljima plaća za dva mjeseca, tako da su ini se finausijalne neprilike üblažile. Kolonizacija; Do kraja aprila iznašali su izdaci kolonizacijonog departmana LE 104.068, u martu LE 6.282, a u aprilu LE 12.420. Kako se iz ovih brojeva razabire, primio je ovaj departman do kraja aprila 30% svote, koja je bila predvidjena u budgetu. Gospodarska sezona je za ovu godinu prošla, pa se već prave priprave za iduću. Žetva ie u punom toku, samo je zbog slabih kiša osrednje ispala. Kolonije ne će gubitak na žetvi moći nadoknaditi s porastom ciiena žitarica, koje će nakon ove slabe žetve uslijediti. Kolonizacijoni departman naručio je velike količine gospodarskog orudja i strojeva jer je potreba za njima velika. Troškovi će se pokriti djelomice budgetom ove godine, a djelomice budgetom iduće godine. Kolonizacioni departman sastavio je statistiku o kolonizacijama, koje je K. H. osnovao bilo djelomice bilo sasvim. Ukupni im broj iznaša 43. a od ovih je 37 osnovano na zemljištu Narodnog Fonda. 15 od njih gospodare kao pojedinačne farme, a ostale na kooperativnoj bazi. Od god. 1923. narasao je broj onih, koji su u kolonijama uposleni od 1521 na 2324. Ukupni broj duša, što žive u kolonijama, ponašao je od 2000 u prošloj godini na 3000 ove godine. Naseobine u gornjoj Galileji, koje je dijelom Ica a dijelom palestinska egzekutiva osnovala. Trijesu u ovu statistiku uračunate, pošto im u zadnje vrijeme Palestinska Egzekutiva nije davala zajmove. Imigracija. Ukupni izdaci Imigracijonog Odsjeka iznose do konca travnja LE 18.209. od toga d ožujku LE 2.601, a u travnju LE 3572, što prelazi budget za prvih 7 mjeseca za LE 700. Postoji medjutim nada, đa će se taj iznos idućih mjeseci moči uštedjeti. Od ukupnog izdatka izdano je LE 2000 za izobrazbu haluca u Evropi, i oko LE 3350 za zajmove manjim poduzećima i obrtnicima. Na taj način omogućeno je velikom dijelu imigranata, da si osnuje neovisna poduzećsf Za izdržavanje Palestinaca u Evropi izdano je LE 1930. a ostatak ie izdan za potpore i smještenje novih imigranata, te za troškove skopčane s njihovim dolaskom i razmještajem. U ožujku pridošlo je 578 novih imigranata u zemlju i to 253 muškaraca, 158 žena i 167 djece, te 43, koji su se povratili u Palestinu, ukupno dakle 621 osoba, od toga 110 obitelji s 380 jjuša. U travnju nadošlo je 938 novih imigranata, od tog 368 muškaraca, 288 žena i 289 djece, 53 starosjedioca. u svemu dakle 991 osoba. Medju ovima nalazilo se oko 150 Jemenita. Palsetinska vlada izdala je u travnju daljnjih 1700 dozvola za nove useljenike, pa prema tome iznaša ukupni broj dozvola 2400 za drugo polugodište. U prvom polugodištu došlo je 3200 novih useljenika u zemlju. Useljenički dom, koji se gradi iz sredstava K.

H., a koei će doskora biti gotov, moći će u slijedećoj godini da primi veći broj useljenika. Pokusna stanica. Ovaj je odsjek primio do sada prema budgetu LE 3427, od toga u ožujku 573, a u travnju 1451. Pokusne su stanice pokazale veliku korist za poljoprivredni razvitak zemlje. Rad ovog odsjeka ne hvale samo stare naseobine, nego i sama vlada te privatne grupe, koje imaju interesa na poljoprivrednom razvitku zemlje. Sveučilište. Profesor Fodor je započeo radom sa svojim asistentima u kemijskom laboratoriju na sveučilištu na Skopsu. U travnju uslijedile su prve isplate iz sveučilišnog budgeta u visini od LE 219. Profesor \Varburg privremeno je otvorio biološki laboratorij u savezu sa pokusnom stanicom u Tel Avivu. Zaštita radni ka. Izdaci ovog odsjeka iznašaju u ožujku LE 1774. Polovica ovo'g iznosa upotrebljena je privolom odsjeka za proračun prosvjetnog odbora, kao i radničke bolesničke blagajne. LE 838 upotrebljeno je na zajmove, da se stvore radne mogućnosti, LE 500 predujmljeno je kooperaciji radničkih zadruga za obavljene javne radnje. U toku polovine mjeseca ožujka izdano je LE 265 za likvidaciju subvencija, koja je bila podijeljena predujmom fondu za besposlene. Koncem ožujka posvema je nestalo besposlice, pače se pojavila potražnja za radnicima za obrađivanje duhana. Ukupni izdaci odsjeka za zaštitu radnika iznosili su u travnju LE 1522. Trgovina i industrija. U ožujku iznosi! su ukupni izdaci ovoga odsjeka LE 334, a u travnju LE 472, pa prema tome iznašaju za prvih 7 mjeseci LE 4025. Kcren Halesed propaganda. Prošlih tjedana započeo je Kcren Hajesod direktorij u Londonu intenzivnom akcijom u mnogim zemljama uz pomoć posebnih delegata, koje je u te zemlje izaslao. Dr. Viktor Jacobson, koji već nekoliko mjeseci radi u direktoriju K. H, otputovao je u Bugarsku, da ondje uz pomoć tamošnje cijonističke organizacije i K. H. odbora organizme rad u Bugarskoj. Značajno je za Bugarsku da su ondje općine preuzele provedenje K. H. rada, i da K. H. doprinose članovima općine odredjuju i utjeruju kao porez. Židovske općine u Bugarskoj provadjaju time princip, da je obnova naše domaje u Palestini opća židovska dužnost, od koje se nijedan član židovske općine ne smije sustegnuti. Dr. Frieđ m a nn, vodja K. H. biroa u Holandiji, delegovan je u Transilvaniju, jer je ova zemlja već odavna tražila delegata. U Jugoslaviju, a specijalno za sefardske krugove, ponajprije u Sarajevu, delegovan je prof. Salom Pazi. U Solun pošao je francuski pisac Henry Mari iz Pariza. Dr. H. K o h n posjetio je Aizaciju i Lotaringiju, Luksemburg i Švaicarsku. U Letlandiji upravo provadja akciju g. H. Deša 1 i n, dok je g. dr. B e n z ion otputovao iz Indije u Sanghaj U Poljskoj se nastavlja akcija uz učestvovanje delegata L. J aif e a, u Rumunjskoj provadja dr. Wilen s k y, a u Besarabiji dr. J. Sapi r, u Južnoj Africi dr. A. Qolds t e I n u Alžiru i Tunisu dr. Buchmil. a u francuskom Maroku i Tangeru aapočimlje akcijom N. Ha Ipern. U zemljama, u kojima trajno provadjaju organizatorni i propagandistički rad odgovorni odbori, nastavlja se kontinuirano započeti rad. U prvom redu su to Sjedinjene Države, Njemačka, Cehoslovačka, Litavska, Ist. Galicija. Bukovina i Engleska. U Austriji se kampanja, koja je započela palestinskim tjednom, organizatorno izgradjuje. Preds.ojeća K. H.-kampanja u Argentini Na mitingu, što ga je nedavna » Buenos Airesu održao odbor argentinske cijonističke federacije, zaključeno je, da se u cijeloj zemlji provede energična akcija za K. H. Kampanja će započeti početkom jula. Sva lokalna cijonistička udruženja u velike se spremaju za ovu Hajesodkampanju. Iz židovskog i cijonističkog svijeta

L'siškhiovo uspješno putovanje po Evropi. Predsjednik direktorija Narodnog Fonda, gospodin UsiŠJon. poduzeo je prije nekoliko tjedana

8

»ŽIDOV«

BROJ 27.