Židov

Odavde pošao je gosp. Usiškin na skupštinu povjerenika Nar. Fonda, gdje su ustanovljeni planovi za akciju kupnje zemljišta. Doskora započeli su parovi da obredaju židovske kuće i da prime darove od najmanje jednog dunuma zemljišta, te je već prvoga dana skupljeno jedan m-i lijun leva, t. j. 500 funti. Medjutim bile su i dogotovljene pripreme za veliku skupštinu, kojom se imala zapravo započeti kampanja. Pošto je postojala bojazan, da dvorana ne će moći da primi sve učesnike, morala se je isprazniti i sve je stajalo. Na koncu njegovog jednosatnog platnenog i strastvenog govora, Usiškin je burno aklamovan od oduševljenog slušateljstva. Daljnje posjete pravio je vodjama opčine, koji su mu pokazali najvažnije općinske institucije. Svagdje je nastojao, da zbliži sve elemente židovstva k ideji cijonizma i izgradnji Palestine. Naročito velik dojam izazvao je njegov posjet u školi i dječjem vrtu, gdje se hebrejski uči kao nastavni jezik. Pored toga primio je mnoge žurnafište i prijatelje. Utisak njegovog puta još će dugo djelovati u Bukovini. Uprava palestinskog kolonizacijonog rada. »Haolam« piše: U posljednje vrijeme objelodanile su stanovite novine u Palestini niz senzacionalnih vijesti, koje se tiču kasnijih planova za upravljanje cionističkog rađa. Ne bi trebalo ni spomenuti, da su sve ove vijesti stvorene u kojoj redakcijonoj sobi. A ako u kojoj od ovih vijesti ima i nešto istine, tako je iskrivljena, da je efekat upravo profvan istini. Tako ze n. pr. tek nedavno senzacionalno javljeno,, đa ie d e L i em e ’fzabran za upravitelja rada za Palestinu. Cijonističkoj javnosti nije novo, da je na posljednjem kongresu u Karlsbadu bio predložen de Uleme za ovo mjesto. Predložio ga je dr. R up p i n, koji je, da bi se konačno primila njegova ostavka i da udovolji svojoj davnoj već potrebi za mirom, tražio sebi nasljednika. I dr. VVeizmann pregovarao je sa de Liemeom iza kongresa. Međjutim si ie ovaj priđržao pravo, da zauzme stav iza jednog namjerenog putovanja u Palestinu. Do režultata dakle flije došlo i Rubpin je na naročitu mblbu predsjednika organizacije ostao na svdfrte rhjestu. Ddtiaš se U Palestini protiv đra. RuPbßla rodi besprimjerna kampanja. Protivnici ne ftirSju sredstva, kojima se bore protiv njega 1 iskrivljuju istinu. I ako je žalosno, da se u našoj mladoj domaji upotrebljavaju tako jadne metode, mi Se ne bi na tb obazirali da iz nekog tamnog izvora nije raširena besmislena 1 lažna vijest, đa je predsjednik organizacije na neki način vezan sa ovom kampanjom. Nema vltesti, kOja bi bila tako apsurdna, da u uskoj atmosferi Palestine ne bi našla vjerovanja. Upozorenja u novinstvu postajala su sve jasnija i konačno su neki ugledni vodje radništva upravili na Weizmanna otvoreno pismo (Hapoel Hacair. Red.), u kojem ga pozivlju, da u ovoj štetnoj i otrovanoj stvari zauzme stav. Možda dakle nije nepotrebno ustanoviti, da su ove vijesti apsurdne. Ruppin ostao je na svojem mjestu na naročitu molbu i zahtjev Weizmanna. On ie u Americi radio zajedno sa Weizmannom na najkolegijalni način. Ruppin je prvi zahfjevao, da se u Palestinu pozove prof. Mead. On je tokom dviju godina predložio neke reforme i predložio ih je NVefzmann. Nije tajna, da Ruppin hoće da napusti svoje mjesto, da uzmogne nekoliko godina znanstveno raditi. No ovo nema nikake veze sa kampanjom »Doar Hajom«-a. Pokušaj, da se izvana unese nesloga medju kolege Cijonističke egzekutive, ne će uspjeti. Šteta je, da se naše sile, koje su tako nužno potrebne za narodnu izgradnju Palestine, troše u takvim skandaloznim aferama. U Londona se održala konferencija ta hebrejsku aniverzu. Odbor za hebrejsku univerzu u Jerusolimu sazvao je za 20. i 21. Jula za London sjednicu, na kojoj se imalo raspravljati o osnutku fakulteta za židovske znanosti. 0 tome piše »Haolam«: »Pripravni radovi za hebrejsku univerzu u punom su toku. Osnutak prirodslovnog fakulteta učinio je pod vodstvom prof. Fođora već izvjestan napredak. Interes židovske javnosti posvećen je poglavito onim odjelima, koji obuhvataju duševne znanosti. Stvorenje ovog fakulteta nailazi na silne poteškoće, jer jemsolimska univerza ne može đa bude kopija koje evropske univerze, a i sa židovskim se znanostima mora ondje drugovaćije postupati nego na židovskim učilištima u

galutu. K tome treba višu duševnu naobrazbu udesiti prema potrebama jišuva i uvjetima života njegove omladine. Budući institut ne smije da bude samo dom za istraživanje hebrejskog jezika, židovske povijesti, palestinske arheologije, arapske kulture, već mora da bude i učilište u punom boljem smislu. U živom kontaktu s duševnim problemima treba se stvori krug oko onih ljudi, koji u sebi ujedinjuju znanje, dar predavanja i kvalifikaciju za duševnog vodju. U posljednje su vrijeme i krugovi, koji stoje postrance od cijonističke ideje, pokazali interes za ovaj dio hebrejske univerze. Podsjećamo samo na dar F. Warburga u iznosu od 100,000 dolara. U Palestini, Americi, Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj postoje sveučilišni odbori, koji imaju da rukovode predradovima. Da se sastavi nacrt za izgradnju instituta, sazvao je sekretarijat sjednicu za 20. i 21. jula u Londonu. Delegat pomenutih zemalja će prisustvovati. Želimo, da ova vijećanja budu uspješna, lako da se smjesta može pristupiti izvedbi programa. Židovi Brazilije daruju Narodni Fond. Gosp. Naricio F. Klabin iz San Paola, kupio je kraj kolonije Kfer Nlal (Ajn Haj) zemljište, koje je poklonio N, F. Darovatelj dao je 1500 funti za kupnju zemljišta, a isti iznos je opredijelio za kultiviranje i zasadjonje tla. Prema želji g. Klabina nazvati će se naseobina po Židovima Brazilije, Realiziranje jednog legata. Ood. 1920. umro je Joe Levy, topli prijatelj Palestine u Nottinghamu. Ostavio je velik dio svoga imetka, koji se sastoji u realitetima, Keren Kajemetu. Nakon mnogih poteškoća došlo je sada ipak do razdiobe ostavštine, te je Keren Kaiemet dobio 1800 funti. Interesantno je, da nakon velikih testamentarnrh ,prinosa Rosenbluma i Ootza u mnogim krugovima, naročito u Engleskoj, postoji namjera, da se u srvojim oporukama sjete Keren Kajemeta. Porast prihoda Keren Kajemeta. U junu 1924. dobio ie Keren Kaiemet na darovima 17.193 egip. sunti. Od oktobra 192j. do uključivo juna 1924. svršava se tri četvrtine od tekuće financijske godine. Za ovo vrijeme predoznačen ie Keren Kajemetu iznos od 107.784 esip. funti prema 72.353 egip. funti u istom perijodu u prošloj godini. Nakon odbitka iznosa, koji ie otplatio Keren Hajesod na svoj stari dug, iznašaju ukupni darovi prvih 9 mjeseci god. 5684. 102.784 egip. funta, prema 60.739 egip. funta u istom razdoblju prošle godine. To znači porast darova od 67%. Darovi ovih prvih 9 mjeseci dijele se prema zemljama ovako; Amerika LE 27,402.669 Njemačka 8390.969 Engleska 8,233.743 Cehoslovačka 5,065.775 Keren Hajesod 5,000.000 Južna Afrika 4,690.380 Rumunjska 3,443.954 Poljska 3,418.004 Kanada 3,316.128 Litavska 3,276.610 Druge zemlje 35,048.346 LE 107,786.618 Hackenkrenzleri oa židovskom groblja. Berlinski »Vorwarts« javlja iz Munchena; U Binswamgenu kod Augsburga održavala je jedna Četa od 50 Hackenkreuzlera takozvani Felddienstubung i tom prilikom uništila je na upravo vandalistićan način tamošnje židovsko groblje. 22 nadgrobna kamena srušili i demolirali su tako, da je ponovno postavljanje nemoguće. Drugo nadgrobno kamenje namazati su svojim »Hackenkrcuzom« i obcsča»tUi su grobove na najprostiji način. Državni odvjetnik pronašao je dosada četiri člana ove rulje. Karakteristično je, da u pogledu javne sigurnosti u Bavarskoj još uvijek vladaju takove prilike, da je ova rulja mogla uz smetanje noćnog mira uznemiriti i židovske gradjane, a da polidja nije ni uredovala. Židovska svjetska konferencija sa pripomoć. Ako danas promotrimo četirigodišnje djelovanje židovske svjetske centrale za pripomoć, vidjet ćemo, da je uspjelo centralizirati oko nje, sve židovske pripomoćne organizacije skoro svib zemalja i provesti zaključak Karisbadskog Kongresa, da židovska pripomočna djelatnost ne smije da bude stvar pojedinih židovskih notabla i filantropa, već stvar cjelokupnog židovskog naroda. U glavnome nastojala je centrala, da u Istočnoj Evropi, naročito Ukrajini, gdje je židovsko pučanstvo trpiio pored rata i od pogroma, pruži što veću pomoć masama bjegunaca, za koje

su bila zatvorena vrata Amerike i drugih zemalja za imigraciju. U južnoj Ukrajini osnovano je 31 dječjih kuhinja i domova, gdje se dijelilo jelo, odijelo i pružala liječnička pomoć. Zajednički sa židovskom sanitarnom organizacijom »Ose« uredilo se u Ukrajini 27 bolnica, poliklinika, ambulatorija, gdje se dnevno liječilo desetke hiljada bolesnika. U samoj Rusiji uredilo se 80 institucija za djecu, 20 domova za invalide i veći broj bolnica sa znatnim subvencijama. Osim toga potpomoglo se tokom četiri godine oko 500 raznih židovskih institucija u Rusiji velikim svotama. U novembru 1922. poslana je ladja sa 1,000.000 kg živežnih sredstava, odjeće i lijekova u vrijednosti od preko 5 milijuna franaka u Rusiju. Uspjelo je takodjer uspostaviti veze izmedju u Rusiji ostalih i njihovih rodjaka koji su se iselili te su potonji takodjer pomagali svojim rodjacima raznim pošiljkama. Ne manje uspješna bila je i pripomočna akcija za bjegunce iz Poljske, Rumunjske, Litve, Letske i Njemačke te za židovske studente na mnogim univerzama siednje Evrope. U zadnje vrijeme poduzela se akcija za osnutak jedne Sjedinjene Židovske Narodne Banke, koja treba da bude financijski instuimenat za novčane doznake u svrhu prepomočnih akcija. Ova je banka već zakonski registrirana sa kapitalom od 50.000 tunti Budući jer nije došao momenat, kad bi se moglo odustati od daljnjih pripomoćnih akcija i naprotiv se položaj Židova u raznim zemljama iz dana u dan pogoršava zaključila je centrala sazvati drugu svjetsku konferenciju za pripomoć, da zainteresujc židovske općine i njihove Saveze za židovski pnpomoćni rad i da se osnuje židovski svjetski savez za socijalnu pripomoć. Konferencija sazvana za 21. do 26. augusta o. g. u Karlove Vari imala bi se baviti svim pitanjima ovog saveza te pripomoći za djecu, židovskog obnovnog rada i emigracije. Konferencija za emigraciju u Varšavi Varšava, 12. jula. U državnom iseljeničkom uredu održana je konferencija o iseljeničkim pitanjima, na kojoj su sudjelovali zastupnici poljskog ministarstva rata, vanjskih posala i unutrašnjih djela, nadalje zastupnici poljskog iseljeničkog društva, Hebrew Ide Association (Hias), Icacentralni komitet, obrtnih zajednica, te parlamentarni zastupnici u iseljeničkom vijeću. Konferencija se bavila s emigrantskom politikom poljske vlade, naročito sa stajalištem vlade prema plovidbenim udruženjima, a u vezi s time sa stalnim popisivanjem tarifa na brodovima. Zastupnik ministarstva rata izjavio je, da će uskoro izaći naredbe, koje bi olakšale emigraciju osoba, koji traže posao; osobe do 23. godine, koje dokažu, da se iseljuju, jer traže posao, ne če više trebati naročite dozvole; za emigrante u dobi od 23. do 28. godine ostat će i nadalje u kreposti sistem potvrda, ali bi izašli propisi o provedbi, koji bi propisali širokogrudni postupak kod izdavanja tih dozvola za emigraciju. Na koncu vijećanja upravila je konferencija molbu na šefa iseljeničkog ureda, da bi na ovoj konferenciji đonešene zahtjeve za reorganizaci.om etnigractfonog vijeća u zajednici s delegatima obrtrtih zajednica i iseljeničkih ureda te društava, dostavilo ministarstvu za socijalnu skrb. Qasadkut u Ćemo vic asu. Cernovice, 12. jula. U Cernovicama samim vlada momentano mir. U okolici su medjutim učestali napadaji na židovsko pučanstvo. U nemirima prošle nedjelje teško ranjeni I|eo Kreist bori se sa smrću. Isto i vodja antisemitskih studenata, Popescu, leži teško ranjen. Generalni inspektor bukureštanske policije, Olarasu, stigao je u Cernovice. Dobio je instrukcije od vlade, da ima nemire bilo kakovim načinom skršiti. Pozvao je reprezentante židovske općine na konferenciju te je skupa s gosp. Ebnerom, jednim od vodećih ličnosti židovske općine u Cernovicama, posjetio teško ranjenog Kreista u bolnici. Rumunjski ministar unutarnjih djela zabranio je jednu najavljenu prosvjednu skupštinu Zidova u Cernovicama protiv antisemitskih izgreda. Osim toga naložio je ministar, da se židovske trgovine, koje su u znak protesta zatvorene, imadu opet otvoriti. Treće čitanje zakona o jezicima u Sejmu. Burne scene. Zastupnik Prilucki zlostavljam. Varšava, 12. jula. Pri trećemu čitanju zakona o jezicima u poljskim pograničnim zemljama za-

BROJ 31.

>Ž I D O V«

5