Židov

stupnici ukrajinski te bijeloruski predložiše, da se prijedje na prijedloge o dnevnom redu. Kad predsjednik sejma ovaj prijedlog kao poslovniku protivan nije htio staviti na glasovanje, nastadoše burne scene, koje su se razvile u tučnjavu. Kad je zastupnik židovske pučke stranke, Prilucki, koji je radi jedne upadice sa 3 sjednica isključen, izlazio iz dvorane, napao i zlostvaljao ga je zastupnik nacijonalno-demokratske stranke Dobaj; kad se je pak povratio u skupštinsku dvoranu, slijedio ga je Dobaj i teškom je mukom uspjelo izbjeći tučnjavi. Dobaj je za tri narednih sjednica isključen. Kad je došlo do glasovanja o prijedlogu ukrajinski, bijeloruski i njemački zastupnici napustili su demonstrativno dvoranu, a i dio židovskih zastupnika slijedio je njihov primjer. Zakon je tako nakon trećeg čitanja: prihvaćen.

Iz Palestine

Radnički dom u Raraat Gan. Nedavno je poloiožen kamen temeljac za radnički dom u Ramat Ganu, koji leži blizu Tel Aviva. Tako nastaje nova tvorevina židovskog radništva u Palestini, koja zahvaljuje svoj opstanak inicijativi i snazi samih radnika. Svaki od tih 100 radnika dao je osim dva radna dana još i novčani dar, da se omogući izgradnja ovoga doma. 1 ako je sve to izvedeno u vrlo skromnoj formi, moramo se ipak diviti požrtvovnosti tih -radnika, koji od skromne svoje zarade daju za ovu svrhu lijep prinos. Razvoj konzumne zadruge Mašbir. ■ Židovska radnička organizacija u Palestini povela je akciju, da poveća kapital židovske konzumne zadruge Mašbir. Mašbir započeo je svoje djelovanje , za vrijeme rata i proširio isto preko cijele zemlje, zahvativši židovsko radništvo u gradovima i u svim centrima židovskoga rada. Vodja radništva Katznelson napisao je brošuru, u kojoj prikazuje razvoj i porast Mašbira. Sad se vode pregovori izmedju palestinske egzekutive i direktora Mašbira, prema kojima bi se zajam, što ga je Egzekutiva dala zadruzi, pretvorio u akcije, koje bi ostale vlasništvo Keren Hajesoda. Radnička biblioteka u Jerusolirau. 70% knjiga centralne biblioteke opće ždovske radničke organizacije u Palestini su prema najnovijoj statistici hebrejske. Biblioteka ima od 34 hiljada svezaka 24 hiljade hebrejskih. To je jasan dokaz za narodne težnje i uspjehe židovskoga radništva u Erec Jisraelu. Od knjiga u drugim jezicima posjeduje biblioteka; njemačkih 3946, ruskih 2367, židovskh (■') 2175, engleskih 730, francuskh 138, poljskih 121, talijanskih 80. Imigracija u mjeseca maja. U mjesecu maju o. g. unišlo je u Erec Israel svega 831 imigranata. Od toga je bilo 424 muškaraca, 220 žena i 187 djece. 229 muškaraca je bilo oženjeno i od toga 122 glave obitelji. Najveći broj došao je iz Poljske, Litve i Rumunjske no karakteristično je, da se imigracija iz država srednje i južne Evr.ope znatno povećala. ■ , Amerika 12, Bugarska 66, Njemačka 21, Madžarska 13, Jugoslavija 25, Litva 45, Poljska 359, Čeboslovačka 7, Rumunjska 63, Rusija 84, Turska 22, Mezopotamija 16. Po zvanjima se iseljenici dijele ovako: obrtnika 105, malo-industrijalaca 9, industrijalaca 6, poljoprivrednika 10, poljoprivrednih radnika 123, tvorničkih radnika 23, slobodnih zvanja 29, tipografa 4, halucim bez struke 202. Umjereni Arapi ne učestvuju kod VII. arapskog kongresa. Nakon vijećajna od više tjedana

zaključila je arapska umjerena stranka i palestinsko-arapska seljačka stranka, da ne učestvuju kod kongresa, što ga je palest'nsko-arapska egzekutiva sazvala za 20. juna. Tekstilna industrija u Palestini, Trgovinski odio palestinske vlade potvrdio je praV'la novog akcionarskog društva za tekstilnu industriju i trgovinu u Jafi. Glavnica iznaša 10.000 funti. Osnivači su društva poznati tekstilni industrijalci iz Poljske. Društvo namjerava da osnuje tkaonicu u Jafi i prodavaone u raznim gradovima Palestine i ostalih zemalja Orijenta. U vezi s osnutkom ovog društva dobila je cijonistička egzekutiva Palestine 215 novih dozvola za useljenje haluca, kvallfikovanih tekstilnih radnika. Arapi traže židovske duhanske radnike. Mnogi arapski veleposjednici, koji su se zadnje vrijeme posvetili sadjenju duhana, nastoje, da uposle židovske radnike, jer su ovi za veliki promet kod duhanskih radova prikladniji od arapskih radnika. To je prvi puta, da arapska vlastela uposluju židovske radnike.

Iz Jugoslavije

Iz sjedince Radnog Odbora. Radni je Odbor u svojoj sjednici od 16. o. mj. kojoj je pribivao član S. O. g. inž. H. Azriel iz Beograda nakon rješavanja tekućih agenada saslušao referat o prijedlozima g. inž. Azriela, a zatim se razvila opširna debata, u kojoj su učestvovali svi članovi Radnoga Odbora kao i g. Azriel, koji je opširno obrazlagao svoje predloge. Stvoreni zaključci predložit će se u smislu zaključka Saveznog Vijeća prvoj sjednici S. O. U vezi s time pretresao se nacrt ugovora, što ga imaju potpisati svi halucim, koji će biti naseljeni u halučkoj farmi u Ercc Jisraelu, te je nacrt predan jednome pododboru na ponovno preradjenje. Herzlova proslava u Zagrebu. U ponedjeljak, dne 21. o. mj. održat će se u 'A 9 sati na večer žalobna služba božja. Židovsko narodno društvo priredjuje svoju Herzl-proslavu u utorak, dne 22. o. mj. u dvorani Teatra marijoneta (Trg I. 19) u 9 sati na večer Spomenslovo držat će g. dr. Aleksandar L i c h t. POVJERENICIMA 1 PRIJATELJIMA KEREN KAJEMETA! Na 20. Tamusa pada obljetnica smrti velikog Sina i vodje židovskoga naroda. U duhu židovskih tradicija slavi se taj dan djelima, koja pomažu ostvarivanje njegovih ideala. Taj dan pripada Keren Kajemetu. Svaki Židov, a pogotovo svaki c ionista dužan je, da toga dana na spomen dra. Herzla daruje koji iznos u korist Keren Kajemeta. Nije dosta, da svako sam daruje, nego je dužan nastojati da i drugi daruju. Toga dana treba da se svi postave u službu Keren Kajemeta, da rade za njega, da sabiru u njegovu korist. Direktorij Keren Kajemeta zaključio je, da u ovoj godini podvostruči svoj zemljišni posjed. To znači, da nam u ovoj godini valja sakupiti za Keren Kajemet toliko, koliko u svim godinama dosele zajedno. To nije jedan pokušaj iz obijesti ili demonstracije radi. Taj ie zaključak diktovan silom prilika, nuždom bržega i boljega razvitka obnove Erec Jisraela. ,Mi trebamo podvostručenje zemljišnog posjeda Keren Kajemeta u ovoj godini. Zato moramo da sakupimo odgovarajuća sredstva.

Usiškin, guverner Keren Kajemeta, proputovao je Bugarsku, Rumunjsku, Austriju, Češku i Poljsku sve zemlje sa vrlo slabom valutom da poradi u tome pravcu. Svagdje je postigao divne uspjehe. K nama Usiškin ne može doći. Zar ćemo zato ostati tromi i mlitavi kao dosele? Nije li naš cijortizam dosta dubok i jak, nijesmo li dosta stari cijonistički vojnici, te bi bilo potrebno, da k nama dodje Usiškin, da probudi našu svijest i da nas opomene na vršenje naših dužnosti? U vrijeme, kad Zidovi po cijelom svijetu s najvećim oduševljenjem čine najveće napore u korist Keren Kajemeta da podvostruče svoje dosadašnje doprinose. Židovi naše kraljevine daleko su zaostali. Mi još nijesmo sabrali ni polovicu one svote, koja nam je propisana kao naš redoviti polugodišnji kontingent! To treba brzo i odlučno popraviti. Merzlov spomen-dan najbolja je zgoda za to. Ne smijemo se izgovarati na slabu valutu ni na ekonomsku krizu. I drugdje je slaba valuta i svagdje je kriza, a najveća u Erec Jisraelu, gdje stotine halucim čekaju da im dademo zemlje! Vjerujemo u to, da imadete dovoljno razumijevanja za ovu akciju. Njom ćete se ali i najljepše odužiti sjeni velikog pokojnika, koji je bio i Vaš vodja i učitelj i koji je Vama dao svoje ideale. Uprava Keren Kajemet Lejisrael. Ninčić o Židovima, Židov! vrijedan e!emenat Jugoslavije. Ministar vanjskih posaJa dr. Ninčić, primio je prigodom svog zadnjeg boravka u Beču novinare, tako i zastupnika »Wiener Morgenzeitung«-a. Na upit ovoga, kakovo političko stajalište zauzima vlada u Jugoslaviji prema Židovima, razložio mu je dr. NJnčić, kako su već i Židovi stare Srbije uvijek pokazali, da su državotvorni elementi te da i Židovi novo pridošlih krajeva nastoje, da bi svojom suradnjom što bolje pripomogli razvitku i napretku države. Razvoj cijonističkog pokreta posmatra vlada sa simpatijama. Izložba ručnih radova na omladinskom sletu u Novom Sadn. Na sletu u Novom Sadu (17., 18., 19, i 20, augusta- bit će na izložbi ručnih radova, što je priredjuje Pro Palestina, ženska sekcija Židov* skog Nacijonalnog Društva- izloženi radovi iz & tave Kraljevine, Mi se obraćamo na sva udruženja, da u svom mjestu nastoje kako bi Sto više radova otpremili u Novisad te tako pridonijet uspjehu ove izložbe. Dopisi u toj stvari šalju s« na »Sekretarijat za V. slet židovske omladine« »Novisad, Jermenska uL br, 3. Radni Odbor Saveza Žid. Omi. Udr.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejlsrael) za Jugoslaviju

Izkaz darova broj 11. za vrijeme od 25. juna do 15. jula 1924.

OPCI DAROVI. Novi Sad: Specifikacija »Jiidisches Volksblatt« 117 Stari Bećej: Speciiikac'ja »Jiidisches Volksblatt« 50 Slatina: Specifikacija »Jiidisches Volksblatt« 31.50 Sombor: Specifikacija »Jiidisches Volksblatt« 60 Sarajevo: Josef Hirschl umi. cvijeća zamkama

Konforte Musafija 30.—, Englseki Konzul 45.-, Sternberg—Korner umjesto honorara Obranički sud 400—, Erna i Julio Frim umjesto cvijeća zarukama Alfandari—Atias 50. —, Uložna knjižica Jugosl. kreditne banke 9S.—, Zadik M. Levi, Wien 200.—, Ing. Oskar Graf, kondolencija dru. Munku 20. —, Isak Konforte, Split 50.—, Povodom radosnih dogodjaja u kućama Moise i Juda Montilja daruju: Jakov Maestro 20.—, Avram Maestro 20, Albert Abinun 50.—, Dir. David Deutsch 100. —, Matilda i Moise Montilja umi. cvijeća zarukama

Kamhi —Mevorah 20. —, Istom prilikom Mihael Levi 20.—, Jakov Maestro 10.—, i»Achdus« umjesto vijenca na odar pok.. A. Weitznera 100.— Dr. Leon Pinto prig. promocije ing. Sal. Israela Sultana Atias, Cazin u spomen pok. brata Leona Alkalaya 50.—, Semaia Hasan, Bos. Samac 10. —, E. Levi, Sanski Most, mjesto vjenča pok. Rena Levi i pok. Nehama Pinto 150. 1363. Dubrovnik: U kavani sabrano: David Pandurović 10. —, Srne Blau 10. —, N. N. 10.—, A. Modem 60.—, Lbvvenstein 10.—, 100. —

6

»ŽIDOV«

BROJ 31

NAjšIM PRETPLATNICIMA! Uslijed sve većih troškova primorani smo, da od 1. jula o. g. povisimo pretplatu na 100 DINARA GODIŠNJE. Nadamo se, da će svi uvidjeti opravdanost ovoga zahtjeva i uvažiti, da »Židov« još uvijek najjeftiniji list. Ovom prilikom umoljavamo naše cijenjene pretplatnike, da namire dužnu pretplatu, jer uprava lista ne može da udovolji svojim obvezama, ako ne će pretplatnici čim prije priposlati zaostalu dužnu pretplatu. Uprava »ŽIDOVA«.