Židov

pitanju i što ga je Akcijoni Odbor, uz neke promjene, prihvatio kao bazu za ddlljnje pretvore, nije još konačni »Ustav« za prošireni, Povi Jevvish Agency. Taj je nacrt ipak važan dokomenat, jer jasno označuje bit i zadatke Jewish Agency-a, te ističe ina prvom tnjestu, da kod izgradnje naše narodne domaje mora bzarvjetno vtadatii princip jevrcjskoga irada i hebraizacije kulturnoga života. Kao najvažnije /zadatke pak označuje s jedne strane savjetodavnu funkcijiu Jewish Agency-a prema mandatarnoj vlasti, s druge strane njegovu tunike iju kao odgovornoga organa kod (izgradnje zemlje, te će se morati kao takav starati za namakrvuče potrebnih sredstava i za stvaranje ekonomskih i kuiihornih institucija. Kao zakonodavna vlast Jevvish Agency-a predvidja nacrt jedan Jewish Council od .160 delegata, od kojih bi polovicu birao (svjetski’ cijonistički kongres,, dok bi drugu polovicu birale ili nominirale necijouističke židovske koipcracije raznih zemalja. Ovu je (ustanovu pobijala opozicija iu Akcijonbm 'Odboru, te je tražila, da se Jewiish Council bira po demokratskim principima na jednome bvejevrejskom svjetskom kongresu. Ali je Egzekutiva taj predlog odbila kao neaktualan (kako je to činio i Xtll. cijonistički kongres u Karlovim VarimaJ, pošto je saziv svejevrejskega kongresa pod današnjim prilikama nemoguć, te bi ovakova teoretska formulacija bez ikakove praktične vrijednosti samo oteščavala pregovore s američkim Jevre;ima. Egzekutiva nalazi dovoljnu garanciju za demokratski duh Councila u teme, što će biticijonSstlička polovica delegata birana po strogo demokratskim principima cijonističkih kongresa i jedan dio druge polovice će takodjer izaći 'iz demokratskih izbora ili će biti nominiran po korporacijama, koji se inače ravnaju ; po'demokratsfeibprfncipima; Alttežnja za-svejevrejiskim kongresom ostala je kao poželjan cilj za budućnost. jevvish Coundi, kao legislativa, bira egzekutivu Jevvish Agency-a po istom ključu, po kojem je Council sastavljen. 'Najvažnija je tu 1 ustanova, da će predsjednikom te egzekutive 1 biti uvijek predsjednik svjetske Oijonisličke ] Organizacije, kojemu je pridržano samo- 11 stalno vodstvo političkih akcija. Ovu vanre- < dno važnu ustanovu su bez sumnje prihvatili 1 u preliminarnim pregovorima s Weizmanom 1 odlučni američki krugovi. U ostalom-se vidi, r da je cio nacrt sastavljen potpunoma pod c »američkim« vidikom. To mu je ii jedina oče- s vidna pggreška ne samo zato, što će valjda r trebati i opet novih pregovora s necijontsti- b

c čkim krugovima Evrope, nego ii za to, što to znači, za sada barem, jedno potpuno zarveš marivanje snage evropskoga jevrejstva. To je - u đebalikod zasjedanja Akcijonoga Odbora oštro us taknuo Llsiškin, pozivajući se na zadn nja svoja iskustva u istočnoj i srednjoj Evropi, a to je bio ipak jedan pozitivni i veoma 5 utješljivi momenat, što ga je na njegova usta 5 iznijelo opozicijono krilo. i IV Argiumenti, što ih je opozicija inače iznoj sita iprotiv nacrta, tinjesu mogli odoljeti Weiz, manovoj replici. Zahtjev skoroga saziva svei jevrejskoga kongresa odbila je, jednako kao i Egzekutiva, većina Akcijonoga Odbora, te je konačno i sama apozicija priznala neaktuelnost toga pitanja i lime nemogućnost, da bude takav kongres izlazna tačka za proširenje jewish Agency-a. Od drugih argumenata opozicije valjalo bi se samo baviti tvrdnjom, da Weizmannova soUuoja znači jedno potpuno izigravanje Ojonističke Organizacije, kojoj sada ne če preostati ništa osim galufskc politike i kulturnoga rađa, jer će egzekutiva Jewish Agency-a biti odgovorna jedino Councilu. Cijonistička Organizacija da će u skrajnijem slučaju moći samo da opozPve'natrag svoje delegate Coiuincila,' a time će izgubiti svaki utjecaj, l Mnogome će sq činiti, a već smo čuli takovih glasova, da .je diskusija ovoga argumenta posve suvišna. . jer će reći: glavni cilj naših nastojanja jest izgradnja ErecJisraela-, pa ako rre možemo mi sami da to izvršimo, onda ćemo 5 drugima zajedno, a ako ne možemo zaj.cdn.c^,neka vode tu brigu drugi, koji hoće. To ipak mije tako. Ovome se »hvatan;u protivi već ona tačka nacrta, koja rezervira- političke akcije- Jevvish Ageucy-,a. isk norpe predsjedniku, koji,.je ujedno .predsjednik -Gijon-islličke Organizacije i time'' odgovoran Cijoniističkome kongresu. Ali važni|Ć je još, da če Gfjonisticika Organizacija ovakov privilegovani stav prama jewish Agenćy-n zadržati samo onda, ako budu njeni redovi što čvršći, ako bude njen prestiž toliko jak, da će moći taj Stav i dovoljno iskoristiti. Samo onda imat ćemo | garanoii;u, da će se ispuniti ona principijelna gledišta, što su naznačena na uvodnome. < mjestu nacrta. 1 još jedno treba istak- * nuli: kolikogod bio Weizmarai uvjeren, <fa ne- i cijonistički 'krugovi Amerike, s kojima je dosada pregovarao, žele iskreno izgradnju ne- t rodne naše domaje, to nema sumnje, da će biti kod nastojanja za proširenje )ewish g

Ageincy-a još vefikih poteškoća, nesporazumaka i protivština. Ali rezultat tili predstojećih bojibi treba da bude postignuće onoga oitja, kojii je najvažniji svakome oijonisti: ostvarenje naše narodne domaje u dogtednodoba. S loga treba još više nego ikada jaka OtfOTHstićka Organizacija, koja je dosada jedina pokazivala potpuno razumijevanje za obnovu Palestine. »Ima opasnosti u Jew is h Agen c y; c našoj će jak os. i zavisiti, da ih svedemo na minimum«, kazao je Weizmainn u sjednici Akcijonoga Odtx>ra. 1 baš oni, koji- vide u proširenju Jewish Agency-a najveću opasnost za naša naoijcnalna nastojanja, ali uviđjaju, da ipak ne ide bez moraju; spoznati, da jedina efektivna garancija protiv ove opasnosti ne leži u rezolucijama i formulacijama nego u realnoj jakosti oijonisti;čikoga pdkreta. Nije postala cijonistička organizacija suvišna. Morat će ne samo da motri i da kritikuje rad proširenih -propalestinskih . redova nego će morati svoje vlastite redove da što više zbije, da bi mogla u dovoljnoj' mjeri utjecati na taj rad u smislu svojih mnogogodišnjih nastojanja i iskušanih tradicija'. o. n. (Nastavit će se.J

"Zakon"

Od Abrahama Schlesingera, Buchau. Sva propisi, koji židovskom životu daju vanjsko obilježje, kao obrezivanje, sabat i blagdani; propisi o jelu, braku i žalosti za mrtvacom nazivlju se obično jednim imenom ZAKON. U prvom je redu zakon religijoznogai karaktera, iLlvidjavniji iako nisu ortodoksi, priznat će, da zakon pripada j evre jsko-relig.i|Ozmom životu i ida se ne hi mogao ukinuti bez teških posljedica. iMedjutim, u jevrqstvu je reliigijozno ii opće-naoijonalno od iskona tako usko povezano, da se ne Ibi mogla provesti dioba specifički religioznih sastavina od specifičkih areligioznih t.j. općenacionalnih. Cijela jevreijska povijest ije reliigijozna i ujedno nacijonalna. Hoće li tko da-buđepravedan, tada smije kod analize jednu te istu stvar uvijek samo promatrati sa različitih

stajališta. Hebrejski je jezik na pr. nešto religijoznogal, ako ga se promatra sa religijoznoga stajališta, on je »sveti jezik«; ali on je ujedno nešto areligijoznoga, opće nacijonalnoga, ako se promatra sa stajališta nacijonalnoga, pa se u njemu vidi historijski jezik jevrejskoga naroda, biblija je po religijoznom shvaćanju »sveta knjiga«; naše najveće religijozno blago, a po opće-naoijonalnom shvaćanju glavno i temeljno djelo jevrejske narodne literature, klasično djelo jevrejskog duha. Palestina može da bude »sveta zemlja« ili historijska domovina jevrejskoga naroda. Židovska povijest može da se kao povijest izabranoga naroda prikaže »svetom povijesti« ili običnom povijesti jevrejskoga naroda, koja se može usporedjivalti sa povijesti svakoga 'drugoga naroda. U savezu s tim nalaže i moderni jevrejski narodni pokret svakome svom pristaši, da vrši svoju opće nacijonalnu dužnost učenjem hebrejskog jezika; studijem biblije.

pomaganjem kod izgradjivanja Palestine, učenjem ijevrejske povijesti itd., bez obzira na to, da H i koliko pojedinci sve ovo cijene u reFigi'jioznom ipogledu. Ne može se dakle opravdati, zašto bi za »zakon«, za skup svih vjerskih propisa' vrijedilo drugo pravilo. No u nacijonalno-jevrejskim krugovima prikazuje se stvar obično tako, kao da ije to iznimni slučaj, kao da se tu radi o stvari posebne vrste: zakon neka bude nešto isključivo rehgijoznoga, pa neka se promatra samo sa religi joznoga stajališta, a ne ujedno sa naći iona Inoga! Po mome je shvaćanju ovakovo stajalište teoretski posve krivo, a praktički opasno. 1 zakon imade, jednako kao jevrejski ijezik, kao biblija, Palestina i jevrejska povijest svoj religijozni i opće-nacijonaiini karakter, pa se stoga može, pače mora tnetodologhčki kao i stvarno, promotriti i ocijeniti sa obaju stajališta. Iz židovskog svijeta

Iz Rusije. Uslijed loše žetve u Ukrajini pučanstvo je vrlo uzbudjeno, što se razabire iz brojnih antisemitskih ekscesa. Provokateri okrivljuju Židove, da iskorišćuju NEP (Novu ekonomsku politiku) i da .na račun seljaka crpe ogromna bogatstva. Komunistička partija nastoji, da energičnim mjerama zapriječi antisemitske ispade. Gradsko zid.' pučanstvo; ' koje > je'-gbsffedirski uništimo, bez ikakoVe Y nledfu - Seljake V nanijeroni, da se posveti ratarstvu. Ovfcm pokretu prijeti katastrofa,’ jer novi haseljenicrtldbivaju zemljište, koje se već godinama Uje dbradjivaio, a nema ni strojeva, ni'žita, hi krme, - a što je najgore ni - stanova. Novi naseljenići, koji su prije bili zanatlife i malotrgovci nemaju ni pojma o ratarstvu, a kako nema instruktora, koji bi ih u tome podučavali, izgledaj, da če cijela stvar propasti. Kao primjer navadjamo položaj kolektivističke kolonije »Progres«, koju sačinjavaju 33 obitelji, te koloniju »Zemledclec« sa 30 obitelji. Ove kolonije leže u srezu Krivoreg, a članovi im gladuju u pravom smislu riječi te prodavaju i zadnje ostatke svoje imovine, samo da nasmognu kruha. Usprkos svega toga žid. malogradjani još uvijek u masama prelaze u ratare. Prema službenoj obavijesti registrovano je ove godine u Ukrajini 382.000 slučajeva malarije. Naj-

2

•ZIDO V.

BROJ 36.