Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Tyra

Oko pet kilometara južno od 1 'Haife, na željezničkoj -pruzi nedaleko morske obale, leži maleno selo-; Tyra. U starom vijeku bilo je to mjesto od velike važnosti. Sada živi tihim i mirnim životom. Razvija se polako, ali napreduje stalno. Neznatna udaljenost od, po važnosti druge, palestinske -luke i po'ložaj na željezničkoj pruzi daju mu preduvjete za povoljan razvitak. To je jedan od najzdravijih krajeva Palestine. Nema malarije, imade blagu klimu), povoljne vjetrove, dosta vlage i plodnu zemlju. Poznavaoci Palestine predvidjaijiu, da će taj kraj vrlo brzo biti gusto napučen, da će igrati veliku ulogu i da će zemlja, kao i sve institucije iu tome kraju, u vrlo dogledno vrijeme postići znatnu vrijednost. Mnogi su bacili oko na taj kraj » namjeravaju, da se tamoi nasele. U tom kraju kupit će Keren Kajemet 1.000 dunuma zemlje za osnutak naseobine jugoslavenskih Hatucim. Time se otvara novo poglavlje u istoriji Cijon-izma u Jugoslaviji. Mislim, da možemo smatrati vrlo dobrim znakom, da je to jedna od prvih zemljišnih transakcija (možda upravo najprval), što je poduzima Keren Kajemet nakon istorićke sjednice Akcijonoga Odbora u Londonu, ili doba-, kada egzekutiva pozivlje cjelokupno židovstvo, a u prvome redu sve cijoniste, da učine najveće napore, da se što brže sakupe što veća sredstva i da se tempo izgradnje židovske narodne domaje povede silnim progresom, u to doba pada osnivanje naseobine naših Jialucim. Prvi počeci našeg nastojanja u tome pravcu sižu 4 godine unatrag. Val oduševljenja doveo ije našoj Zemaljskoj Organizaciji, kao uopće cijonistićkom pokretu po svem svijetu, masu novih sranišljenika i pristaša. Omladina bila je sva uz nas. Ona ,je medju prvima iza rata, a kod nas jedina, zapisala na svoj stijeg; »Halucijut«. Naša omladina odlučila je, da takodjer dade pijonire za izgradnju ErecIzrada. Ona neće više da samo drži predavanja, da sabire novce i da ijoj cijonizam bude tek riječ, gesta, fraza i teorija. Hoće da joj cijonizam bude život, realnost, zbilja. Hoda njezini članovi sami jxxtju u Zemlju Otaca i da u znoju svoga lica rade i grade. Nijesu u prvome zaletu oduševljenja otišli onamo kao avanturisti, da pokušaju svoju sreću, pa puklo, kud puklo, nego su se dah na ozbiljno i dugotrajno pripravljanje. Prasilili su nas, da im dademo mogućnosti za poljodjelsku izobrazbu. Nije nam bilo lako. Znali smo, da će to stajati- znatnih svota. Bilo nam je teško Odlučiti se na jedan eksperimenat, za koji nijesmo .znali, da li smo mu dorasli Ali omladina nas je prisilila), da Se prema njima obvežemo, i nije nas više puštala iz riječi. Bjelina, Mostar, Vilovo, Gjurgjevac zovu se mjesta, gdje su se naši Halucim sa-

stali sa grudom zemlje i gdje su naučili podnositi sve tegobe i nepogode poljoprivrednih radnika. Upoznali su zemlju i kako Se ona obradjuje i kako vrijeme utiče na usjeve i kako treba' timariti blago i kako treba gjubriti i kako s uzgaja peradarstvo i kako se njeguje voćarstvo. Naročito su izučili povrtlarstvo, koje je od tolike vrijednosti za Palestinu. Tako spremljeni otišli su u Zemlju Otaca. Više nego 2 godine morali su primati svaki posao, koji se našao, jer nijesu mogli doći na kolonije, nijesu odmah mogli postati poljodjelcima. A trebalo je živjeti. Išli su na »kviš«. Tucali su kamenje, gradili su ceste. Sunce je peklo, znoj je curio. Posao težak, plaća slaba. Pobolijevati su, nenavikli na klimu. No nijesu popuštali. Nijesu se razočarali, što oni, inteligentni, naobraženi i za poljodjelstvo spremni mladići, moraju obavljati najprostije težačke poslove. Razumjeli su; da još moraju čekati, da još nemaju prava na zemlju i da ima drugih, koji su daleko potrebniji od njih i 'imadu starija ii jača prava. Tko je mogao od naših Ha lučim, nastojao je od vremena do vremena, da bude barem nadničar kod kolonista. Pomagali su se medjusobno. Tako su se Sad je eto došao njihov čas! Oni dobivaju svoju zemlju! Naše oči uperene su na naše Halucim i naše su misli uz njih. To su naši najbolji, koje smo mogli dati Erec-Izraelu, da za nas grade Narodnu Domaju. Mi znademo, koliku smo odgovornost preuzeli time;, što smo ih eto doveli do toga, da će sada osnovati svoju naseobinu. Mi znademo, koliko smo odgovorni našim prijateljima i sumišljenicima u cijeloj Jugoslaviji, koji su tečajem zadnje godine dana davali za ovaj cilj svoje priloge u novcu, u poljoprivrednim strojevima, u alatu, u gradjevnom materijalu i u živom inventaru. Mi znademo, koliko smo odgovorni KerenKajemet-ui, da smo vezali dosta veliku svotu njegovih sredstava u ovu stvar. Sve to znadu i naši Hatucim. Oni su si posvema svijesni velike odgovornosti prema nama, prema svim našim prijateljima j prema Keren-Kajemefu. Naši dečki, naš ponos, naši Halucim ispunit će naše nade. Oni će stvoriti jedinu naseobu, koja će biti u svakom- pogledu uzorna. Oni će dokazati, da je zemlja dobra i da daje obilno ploda, kad su na njoj ljudi, koji su posvema spremni i koji su odani svome visokom pozvanju. Oni će biti živa i trajna veza iizmedju nas i -Erec-1 zraela. Po njima, mi ćemo uvijek znati, kako tamo, korak po korak, napreduje izgradila naše narodne domaje. Kad budemo dolazili u Palestinu; mi ćemo ići k našim Halucima i znat ćemo, da amo na svojemu. -Malen dijelak svega, šio tamo nastaje, stvorio je, svaki pojedini od nas, koji je dao svoje priloge za naseobinu naših Halucim.

Mi još nemamo cijelu potrebnih svotu, a morali bismo je imali najkasnije do Roš-Hašane ove godine. Mi vjerujemo, da će se to vrlo lako sakupiti, jer naša farma više nije priča. Naši Halucim idu, da zakopaju prvu motiku u svoju zemlju. Kad odsele budemo od naših Zidova tražili, da podupiru izgradnju Erec-lzraela, mi ćemo im umjesto svakog drugog argumenta reći jednu malu riječ: »Tyra«.

Lav Stem.

Cijonistička Organizacija i Jewish Agency (Nastavak) III.

Ustanova Jewiish Agency-a u palestinskom mandatu znači, praktički govoreno, da mandatama vlast priznaje -Jevreijima izvjestan utjecaj na sve svoje pothvate u zemlji, no ne prema njihovom efektivnom broju tamo, nego ga priznaje jevrejskome narodu cijeloga- svijeta-, u koliko je voljan, da potpomaže mandata mu vlast u izvršenju njene obaveze, da sve uradi, što može pospješiti izgradnju narodne jevrejlske domaje u Palestini. Funkciju Jewish Agency-a vrši prema ustanovama mandata za sada Cijonistioka Organicacija. To znači u praksi, da Cijonistička Organizacija nastupa prema britanskoj vladi u Londonu i prama njenoj zemaljskoj upravi u Palestini kao punovažan politički faktor, a ne kao Slučajni petent, kojega možeš, ali ne moraš saslušati. To znači u detal ju, da -navedem samo jedlafn krupn ijl primjer, da je palestinskim uredima naše organizacije u svim zemljama ga hrta osiguran odlučan 'utjecaj na jevrejsku imigraciju u Palestinu; zato i postoji oficijelni saobraćaj izmedju svih ureda i brdskih konzulata. Niz ovakovih primjera dao bi se redati. Ako ipak nije upliv Cijonističke Organizacije na mandatamu Vlast onolik, kako bismo želje®, onda leži krivnja dobrim dijelom na samoj našoj organizaciji, koja nije mogla, sa svoje -Strane, da ispuni sve ono, što je mandatama vlast očekivala. Jevreji nijesu -u tolikoj mjeri doprinijeti za izgradnju svoje narodne Homaje, da bi britska vlada, kraj zamršenoga 'političkoga stanja svoga svjetskoga imperija, bila mogla zauzeti odlučniji stav. Stoga ni k>ficijelno pretstavništvo propalestinskih Jevreja, Jewish Agency, t. j. Cijonisfička- Organizacija, nije moglo da odlučno utječe na pothvate i odluke mandatame vlasti Ta svoja nepotpuno iskorišćena prava hoće sada Cijonistička organizacija da dijetoa drugima, ali hoće dakako da dijeli s njima i obaveze, kako sam već to prije razložio. To znači proširenje jevvish Agency-a. Nacrt, Sto ga je Egzekutiva predložila Akcijanom Odboru kao bazu za debatu o ovom

god, vili.

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

KWTAWNA PLAĆENA U OOIOVOi

ZAGREB 22. augusta 1924 ~ 22. aba 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. W D. CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ IJO D,

BROJ 36.