Židov

1/a toga izabrana je permansntna komisija, keja imade da prouči zve izneicne predlože. Generalna debata završena ie u oatak na večer. I.' subotu bile su rasprave pojedinih grupa. Konferenciji prijetila je kriza: Organizacije OSF i OR T tiažile su, da budu priznate ravnopravnim *a svjetskom pomoćnom centralom. To se nije moglo prihvatiti, jer te organizacije mogu biti samo članovi ili sekcije svjetske centrale, pa ne mogu biti uslijed toga s njome ravnopravne. Spomenute organizacije pokorile su se tome gledištu i ostaju u svjetskoj centrali, prema kojoj su oni i tako samo primaoci, a ne davaoci, pa senemogoše izvrgnuti tome, da izgube potporu svjetske centrale. Dr. Šabad, Wilna, predlaže da se osnuje i nterteritorijalna organizacija Židovs k ih žurnalista i pisaca. Izabrana je komisija, da izradi stvar. Taj bi savez imao u krilu svjetske centrale osnovati sekcijuza podupiranje u bijedu palih pisaca i žurnalista. Zastupnik svjetske centrale u Rusiji Dr. Adler referira o bijedi židovska djece u Ukrajini. Prema statistici pučkog komesarijata za zdravstvo bilo je u septembru 1923. u dječjim domovima i l. zv. internatima 59.730 djece. Materijalno stanje tih domova vrlo je žalosno po mnijenju toga komesarijata. Djeca su vrlo stisnuta u uskim prostorijama, u gdjekojim gradovima nema dovoljno kreveta, pa spava po više djece u jednom krevetu. U guberniji Jekaterinoslav 34 i pol po sto ‘ljcce nema kreveta. Velika je oskudica na odijelu, rublju i cipelama. Prehrana je sasvim nedovoljna, radi toga su djeca izvrgnuta raznim bolestima. 31—52 po sto djece u gubernijama W.olin, Poltava, Odesa, Podolija i Kijev jesu slabokrvna i sklona tuberkulozi. Velik je broj djece tuberkulozan, škole su često puta ruševne i trebaju popravka. Položaj učitelja je jadan. Mnoge židovske škole bivaju uzdržavane od r.oditelja djece. Tamo je položaj učitelja još gori. Samo 40 po sto djece u dobi od 4—15 godina posjećuje škole. Položaj djece »deklasiranih« roditelja još je mnogo gori, nego onaj »organiziranih« roditelja. Od djece, koja polaze dječje kuhinje, skoro 50 po sto je prema statistici bez obuke. Preko 50 po sto djece stanuje u tamnim, a preko 65p0 stodjece u sasvim vlažnim »stanovima« osobito u podrumima. Dječje kuhinje većinom su u vezi »a školom. Uspjeh kuhinja je vrlo dobar: 90 po sto djece, koja polaze kuhinja imadu normalnu težinu. U Ukrajini imade 50.000 djece bez ikakvog doma. Vlada nastoji pomoći, ali nema sredstava. Prijeti velika opasnost, da ćc židovska djeca ostati analfabeti i da će moralno i fizički propasti, ili se porvema asimilirati. Užasan je položaj inteligencije, koja študira. Židovska javnost dužna je, da odmah poprimi shodne mjere protiv lih strašnih prilika. Pomoćna akcija mora se energično nastaviti Dr, G. Lewin, Waršawa, referira o židovskoj obrani zdravlja i iznosi razloge abnormalnog zdravstvenog stanje Židova. Iznosi teze i smjernice o podizanju higijene kod židovskih masa. Dr. S. Temkin referira o židovskoj emigraciji U Ameriku i druge države. Prije je emigriralo u Kanadu, Sjedinjene Države i Argentinu 100.000 Židova godišnje, sada samo tt'oo—Booo moz,- crnigtirati uslijed pooštrenih prepisa U lukama Hamburg, Bremen, Southampt :r. i Liverpool, Riga, Libau, Galac i Konstanca imade 10.000 emigranata, medju njima 6500 već od oktobra 1923. imadu ame.ički vizum, a ne m,ogti la ino, a najstrasnije je, da se može vratiti knći, jer su: tamo sve prodali i nemaju mogućnosti egzistencije. Tako potroše sve svoje novce. Treba im hitno pomoći. Organizacije za emigraciju neka se udruže da se provede sustavna emigracija. Drugi referent B. Latzky predlaže, da se osnuje zajednički obavijesni ured za emigraciju i useljivanje. To se može provesti bez štete i opasnosti z.» ci<.lična zemlje. U tu sv.-ii -.Ti židovske mas* izobraziti u poljodjelstva, makar se radila o elementima, koji bi trebali naći utočišta izvan Palestine. Dakako da izobrazba halucim za Palestinu ostaje naidealnijim ciljem. Pr. D. Johelmann, London, referira o Židovskoj pučkoj banci, koja se pokazala potrebnom već prije 12 godiaa. Židovski iseljenici bili su grozno varani. Bilo bi spašeno mnogo egzistencija, da se to onda provalo.

Židovska pučka banka postoji godinu dana. 1 ako ona nema upravo nikakovihh sredstava, uspjelo mi je sklopiti utanačenje sa Ukrajinskom kooperativnom bankom, koja imade monopol za novčane doznake. Sada naša banka pregovara sa Hiasom. Zadaća te banke nije samo doznačivanje novca, nego kreditna pomoć, koja je od najveće važnosti za Ži. dove u Rusiji. Radi toga banka mora biti na altruističkoj bazi. Temeljne dionice, koje se imadu uvesti, moraju imati jači glas, nego sve ostale dionice zajedno. Stvar je ove konferencije da odredi, u rukama kojih pojedinaca smiju biti te akcije. (Nastavit će se.)

V. Slet Židovske Omladine u Novome Sadu

Ovogodišnji slet naše omladine potpuno je uspio. Treba U za to boljeg dokaza od činjenice, da je bilo prisutno preko 600 učesnika iz svih krajeva naše države, da je Sarajevo poslalo 150 omladinaca, Zagreb preko 100, Bjelovar preko 30 i t. d. Da su bile dolično zastupane grupe omladine u Splitu i Bttolju, Nišu i Somboru i još mnoge druge, koje su još do nedavjio stajale udaljene od pokreta, u» nam je dokazom, da je omladinski pokret obuhvatio široke krugove tjaše omladine, da on nije više stvar pojedinaca ili pojedinih malenih grupa. 1 svi ovi dodijoše na smotru svoga rada, da se takme i obodre, da daju i primaju pobude, da uče i podučavaju nove metode. Ne na brzu ruku, već mirno i sabrano, upravo otmeno redale su se priredbe jedna za drugom. Već u nedjelju 17. augusta oživjele su inače mirne ulice, javni vrtovi, igrališta i kupališta na Dunavu. Sletaši i sletašice, svaki su modro-bijelom vbpcom na prstima, na kojoj se čitalo mjesto, iz Jtojega su, pozdravljali su se kao stari i dobri prijatelji i znanci sa prošlih sletova. Nije fraza, kad se kaže, da sletovi služe zbliženiu i upoznavanju omladine iz raznih krajeva naše države. Tko je bi o na prvome sletu i vidio, kako su si tudje bile grupe pa i iz najbližlih mjesta, i tko je na novosadskom sletu vidio, kakovo prijateljstvo veže sve one, koji nisu došli po prvi puta, kako se vesele, što se opet sastadoše i kako su svi zajedno ne dijeleći se po grupama, proveli vrijeme sleta u potpunoj harmoniji, taj će biti uvjeren, da ie prlredjlvanje sletova omladine, jedna od najvažnijih zadaća cijonističkoga i omladinskoga rada. Same priredbe sleta, na kojima je ovaj puta sudjelovala omladina iz malo ne sviju krajeva, bilo kod gimnastičkih, b lo kod športskih ili glazbenih produkcija, ili na vijećanju dokazom su, da omladina ne napreduje samo u širenju i jačanju svojih redova, u osvajanju novh krugova, i u osviješćivanju u cijonističkom pogledu, već i u samom konkretnom radu. O tome nam više go..i; produkcija. Tek jedno bi se mogio primjetiti. Nije se ćula hebrejska riječ. Tko ne poznaje našu omladinu, a to su u velikome broju vojvodjanski Židovi, nisu mogli zamijetiti, da i u nas postoji pokret hebraizadje i ako u vrlo, vrlo malenom opsegu. A bio je na sletu dovoljan broj omladinaca, koji jezik govore i poznaju i trebali su hebrejskome jeziku dati prvo mjesto. Pa makar to bila samo manifestacija i makar ga i ne bi razumjela velika većina. Na uvodnome mjestu treba da istaknemo, da je priredjivački odbor učinio sve, da slet u svakom pogledu uspije, da zadovolji posjetioce, da im boravak u Novom Sadu bude nada sve ugodan. Doista, to mu ie potpuno pošlo za rukom. Na same Židove Novog Sada slet nije ostao bez djelovanja. Sigurno ie, da su vidjeli i shvatili svijest pripadanja svome narodu, samosv.jest i osjećaj dužnosti, što ga ima naša omladina u punoj mjeri. Vidjelo se, da se vesele, što su mogli da u svojoj kući prime omladinu tako lijepo. A i omladina je ostaivila Novi Sad poslije tri ,i četverodnevnog boravka u potpunom zadovoljstvu. Svečano otvorenje sleta. Nakon dva pretsletska dana otvorio je potpredsjednik Makso Koen (Beograd) slet. Velika je dvorana hotela »Sloboda« bila dupkom puna omladinaca i gostiju. Makso Koen u svom govoru iznosi ciljeve omlad ne. Ona će postati zdrava generacija židovstva, koja će znati da živi u dobrim odnosima sa svojom okolinom. Pozdravlja poimence prisutne zastupnike javnih korporacija i organizacija i zahvaljuje svima.

koji su moralno i materijalno pomogli održanje ovoga sleta. Salom Frciberger govori svečano slovo, te veli; Prošla godina, koja je trebala da stvori savezni život, prošla je ispunjena sitnicama. Ma da ima i pozitivnih uspjeha u radu, nije postignuto ono, što se moglo i moralo postići. I zato nema u nas više potpune vjere u omladinu. No ta m6že da baš na sletu ojača, jer u svakome od nas tinja vjera. Iznosi negativne strane Saveznoga rada, naročito s obzirom na jevrejski jezik, iinanoijalne neprilike, i halucijut, te veli; »Kod nos (omladine) smije da se zove cijonistom samo onaj, koji cijonizam živi. Koji može da iz njega povlači ikonzekvence do posljednjega momenta svoga života, koji može da svaki čin svoj privatni i javni, udesi u skladu s cijonizmotn. Jer cijoaizam nije forma. Cijonizam mora da prodre u dušu, da vječito obnovljen, cirkulira poput krvi tijelom našim, da nam odredjuije život, svijesno i uesvijesno, neograničeno i potpuno. Kod nas polaze ljudi u život, a da ništa nijesu od toga izvršili. Gdje je, u njima ono, što su nazivali omladinstvom?« U omladine više nema mladoga, stvaralačkoga života. Omladina živi zadovoljna. A zadovoljstvo znači u mladih ljudi smrt. Omladina treba da ojača svoj nutarnji život. Mi treba da stvaramo život. Ne dajmo da život nas stvara. Slet treba da narn pomogne u stvaranju našega života. 1 zato ga pripremamo samo za omladinu. Svršava: »Slet neka bude svetak naše mladosti. Posvećen našemu cijonizmu i omladinstvu. I ne ćemo da se osvrnemo ni lijevo ni desno. Ne ćemo da išta manifestiramo. Hoćemo da živimo. Da osjetimo, ne samo konac prošloga perijoda, nego još više, početak novoga. Ne samo slabost i rastrganost našega dosadašnjeg života, nego još više, volju za novim, jakim, cjelovitim. Neka ovo nekoliko dana živi u nas cijonizam i omladinstvo slobodno. Neka ovo nekoliko dana unese u nas vjeru i zanosa. Neka nam dadu jakosti i volje. 1 neka se sve to, vjera i zanos, jakost i volja, ne rasplinu za dan dva. Neka probude u nama židovstvo naše. Neka grade život naš. Neka nam dadu snage, da budemo potpuni cijonisti, potpuni ljudi.« U ime Novoga Sada pozdravlja Slet podnačelnik senator Jovan Lakić, u ime židovske općine g. Julius Frank, u ime Saveza Cijonista Jugoslavije dr. Julius Dohany, koji ne odobrava nezadovoljstvo Saloma Freibergera i govori o nestrpljivosti i impulzivnosti omladine Naše tisućljetno ropstvo dovelo je gdjegdje do nemoći i neodlučnosti. Mi trebamo nastojati, da te posljedice robovanja uništimo. Naš život teče posred tudjih naroda kao zalutali rukavi velike rijeke, koja je jednoć u svom koritu ostavila nezaboravne tragove! Te zalutale rukave treba skupiti i iz njih treba stvoriti staru židovsku rijeku u njenom kor.tu, Erec Israelu. Zato je potrebna odvažnost, strpljivost i vjera. Kad će masa biti tako odgojena, da rezonira, kako valja, ne ćemo više trebati govora i riječi, nego će za nas govoriti djela; u Erec Israelu i ovdje. U četvrtak 21. augusta nastavlja se konferencija delegata. Predsjednik Oto Rechnitzer otvara zasjedanje. Blagajnik »Oideona« nadopunjuje izvještaje saveznih referenata, ikoji su odštampani u sletskome broju »Oideona«. Milan Haas izvješćuje, da je »Oideon« doduše financijalno dobro prošao, no da se moralo boriti s velikim poteškoćama, jer se nije proveo zaključak beogradskoga vijeća, da svi članovi Saveza moraju biti pretplaćeni na »Oideon« i jer se pretplate neredovito plaćaju, te se tako nagomilavaju dugov . U generalnoj debati govore; Brandeis (Novisad) veli, da je nemoguće provesti zaključak, da se svi članovi Saveza pretplate na »Oideon«. Engelmann predbacuje, da uprava »Oideona« neredovito odgovara na dopise i da je posljedica toga veliko dugovanje pretplatnika. M o n t i l ja (Bjelovar) veli, da krivnja tome leži u neurednosti povjerenika »Oldeona«. Rechnitzer se ćudi, što nema kritike, jer je opaz ; o nezadovoljstvo, .osobito u zadnje vrijeme. Manjkao ie kontakt i uža veza izmedgu R. O, i društva, ali to je stara pogreška. Nema dosta života u Savezu, i to nije novo. Zašto udruženja ne nastoje, da osobni kontakt sa R. O. nadomjeste živim dopisivanjem? Zašto društva

8R0J33,

»2 1 D O V«

5