Židov

ie društvima pored 1 odbora, upravljalo vodstvo, neodrživa S. V. traži, dai svako društvo Što prSie sazove skupštinu, koja će odlučiti, hoće te da imađe odbor JU vodstvo. O ockici ima da odmah >ižv Jesti R. O. Isto ie. tajca dužnost svih udruženja, koja hmadu neki treći- sistem uprave i rada, đa jave R. O. svoj sistem, kako bj R. 0. spremio za buduće S. V. sav materija'! i izvidSo, da Ii se može izvesti uniformaclia društvenih uprava l rada. 3. Vodstvo ima 1 do najviše 5 članova, koje bira glavna skupština. Članovi su vodstva ravnopravni. Vodstvo daje smjer društvu, a odgovara za rad glavnoj skupštini U slučajevima nevršenja dužnosti, koje bijesu- određene statutom Saveza i društava, predaje udruženje ili R. O. vodštvo Baveznčime Sudu, CJanovi vodstva vode dosadašnje predsjedničke i tajničke agende. Sve Ostale poslove vrše društveni povjerenici, koji su odgovorni vodstvu. U pogledu vođenja povjerenici su jednaki običnim članovima- Na poziv vodistva sastaju se na radne dogovore. 4. G-đie društvom! upravlja odbor, -izabire glavna skupština I—s članova odbora, koji će se, obzirom na dužnosti vodstva preipa R. O. i prava na sastancima voda smatrati vođama. U debati David Alkalay veli, da budućim sletovima treba dati više idejnoga. Treba odlušev'tl one, ko/i nisu jošorganizovani, a dolaze na slet. Nekoji važni predloži, koje ruje mogla riješiti komisija, upućuju soma slet. Salom F-reiberger veli, da ima članova Saveza, koji su organtzavani i u đrugSm omladinskim organizacijama. Neka se zaključi, da se našim članovima zabrani članstvo u -takovim organizacijama. David A l ka i a y razlaže pogrešmost efcskluzivnbsti. koja je još preuranjena, jer moramo okupiti sve -krugove - omladine, - Ističe ćirvjen-fcu. đa stariji u omladinskim -redtarvima ispadaju. Treba nastojati da ta u buduće ne bude. Wcl trn a-n it predlaže, da- članovi Saveza mogu biti i članovi dragih organizacija, ako. to dozvoli mjesno vodstvo. Rechnitzer odgovara Afkalayu i smatra greškom starijih, da su izašli iz Saveza, nakon dolaska mladih. Oto MantM (Novisađj predlaže, da članovi onih korporacija, kojih su cijevi i metode -pirftive naštn principima ne mogu- biti Članovi našeg Saveza. Taj se -pređktg jednoglasno prima. Nakon referata- financijske komisije * primitka budžeta prelazi se na izbore novog Radnog Odbora. Predsjednik; Cvi Rotfmuiller, Zagreb. Potpredsjeđn-ici; Dr. Moric Ozmo, Sarajevo; Makso Koen, Beograd. Članovi: Moše Schv-’ciger, Ari \Veinberger, Filip Rener, Egon Goldner, MiUhofer. Jula Wciner, Makso KrautblattMakso Koen- iziavbuje. da om ne može da primi čast pertpreosiednika. Zaključuje se, da će beogradska omlaprna sama pqpur t? ovo mjesto. Pobnenićnim glasovanjem prima- se cijela listina. U Savezni Sud izabrani su gg.: dr. Beno Stein, dr. A; Singer. FePks Banrn, dr. Leo Sihger t Jana Steiner. U eventuaUiania uzima- riječ dr. Bencijon Pet e r a ispred splitske omladine, koja prvi puta sudjeluje na sletu i zadovoljna poradSt će, da se pokret razvije j kod 1 njih i da -izvrši sve zaključke S. V. -kechnPze-r mu zahvaljuje na toplom pozdravu. B-ran-dieis ispred novosadske orrdadme izrazuje zadovoljstvo, što ie slet -tako uspio i želi sretan put. Novoizabrani: predsjednik Saveza RonbmuMer zahvaljuje ispred novoCzabranog Radnog Odbora na povjerenju i ističe đa sve dosada naglašene smjerove -u. našem Savezu treba ojačati. Osvrće se na rasprave ovoga vijeća koje nijes-u uvijek u- svemu bile stvarne. Osnutak Tlacofe« je ona što smo već ranije željeH. Treba se u svakome pravcu živo latiti posla. Rechntrzer u zaključnoj riječi- zahvaljuje novosadskoj omladini, bogoslovnoj općini, židovskom narodnom društvu i t. i, što su svojom surađnjm omogućili lijepo održanje sleta. Napose *e zahvaljuje štampi i čitavom grad jamstvu. U oduševljenom raspoloženju završen |e slet pjevanjem Hatik-ve. * Referat o športskim i muzičkim produkcijama•donijet -ćemo u slijedećem broju.

Naša škola

Tko tek po čuvanju poznaje vrijednost različitih uredaba naše židovske općine u Zagrebu, jedva može da zamisli, kako su se uvjeti za uzdržavanje tih uredaba morali tek da izvojšte. Neosporna je činjenica, da. se svrha opstanka jedne židovske općine ne smije da ograniči samo na održanje bogoštovlja- Pa i onda, kad bi se općina imala da brine jedino za Csftistenciju bogoštovlja, valjalo bi stvoriti osnovke i uvjete za njegov trajni opstanak. Ne mislimo ovdje na materijalne, već na duhovne i moralne osnovke. Bez obezbtjeđjenja tih postulaža temelj je općine truo i krhak, tako da bi na njemu bogoštovlje jedva moglo trajno da počiva. A osnovni i najviši životni elemenat židovske općine tvori od više no dva tisućgodišta ovamo židovska škola. I same su židovske relonnne općine u Njemačkoj, Engleskoj i Americi tik do svojih hramova osnovale židovske škole. I s punim pravom! Jer židovskoj je školi izmedjit ostaloga svrha, da stvara posjetioce hrama j gajtelje židovskoga kulta, da židovskorne djetetu uz ostale, od države propisane, predmete usadi ljubav prema židovskoj religiji duboko u dušu, da ga upozna sa. svim vjerskim obredima i propisima, da ga uvede u jezik molitava i Tore, kako bi u djetetu što življe rasla želja i potreba, da pribiva bogoslužju u hramu. Od države propisana dva vjeronaučna sata u sedmici na javnim pučkim pučkim školama jedva dotječu za obuku z biblijske povijesti. U židovskoj školi naprotiv, gdje se dnevno uči vjeronauk, postoji uz savjesnu obuku mogućnost, da se djetetu pruži sve ono, što židovska religija iziskuje, a što mu se u roditeljskom domu uskraćuje. Stoga valja zahvalnim priznanjem istaći nesebičnu požrtvovnost predstavništva žid. općine u Zagrebu, koje je uz velike materijalne žrtve dalo školu posvema renovirati, tako da namještaj svakoga razreda odgovara najmodernijim pedagogijskih! zahtjevima. Uz to raspolaže Škola vrsnim liČiieljškim silama, koje su setii potpuno svijesoe svoje visoke nastavničke zadaće. Da ovdaShja žid. škola u pogledu uzgoja k ljubavi prema otadžbini ni u čem ne zaostaje ni za edftoth drugom pučkom školom u našoj državi, istSkoše oblasni nadzorni školski organi već odavna toplim priznanjem i naročitom pohvalom. Ovdašnja je žid. škola otvorena svakome židovskome djetetu. Roditelji, kojima je stalo do toga, da im se djeca ne otuđi«, neka pošalju svoju djecu u našu škbhi. Tamo će dobiti valjan židovski odgoj, tamo će naučiti poznavati, cijeniti i ljubiti židovstva A to je najbolje jamstvo za intimno sporazumijevanje dviju generacija, to je najbolji put, da se spriječi otpađanje djece od vjere roditelja, a po tome i od roditelja samih.

Iz židovskog svijeta

Propast židovskog školstva u Rumunjskoj. BrStiauuovljeva llberalha Mlađa, koja je od sviju dosadanjih rumunjskih vlada najantisemitskija, svojim je intrigama u novom ustavu države sasvim poništila uredbe Saiitt-Oermainskog mirovnog ugdvora o zaštiti narodnih manjina. Tako je Stvorila rtdvi školski zakon, koji faktički znači uništenje adovske srednje i pučke škole u Rumunjskoj. Jednom dijelu narodnih mamina uspjelo je, da preko svojih poslanika u parlamentu u pitanju škola dobije bar nekakovu koncesiju, tako da sfc u pučkim školama do trećeg razreda može vršiti nastava na materinjem jeziku. Sasvim je drugačije sa Židovima u. Rumunjskoj. Na upit Ha. socijalisti«3cog poslanika dra. Pisti nera odgovorio ite ministar za prosvjetu, da Židovi ne će dobiti posebnih škola, jer nemaju svoga jezika, pa će stoga morati polaziti u rumunjske škole. Protiv ove izjave ministra prosvjete ustao je pače i najveći rumunjski historik .1 o r g a. Posljedica novoga zakona bit će zatvorenjo Tarbutskih škola u Besarabiji. koje je židovsko pučanstvo s velikim troškovima osnovalo. Hebrejske škole u Erđelju. koje su divljaš tvom antisemita! onako već većim dijelom razorene, morat će sasvim dia zatvore svoja vrata. Hebrejske privatne škole u Bukovini bit će posebnim ukazom raspuštene. Zakon je pun najgorih šakanadja, kojih će prva žrtva da bude židovska omladina. Ova će biti prisiljena, da odsada ući isključivo rumunjski, a rumunjska je kultura još mlađa i na primitivnom stepenu. pa asimilacija na rumunißk jezik i kulturu znači nazadak za Židove, koji su

kulturno na višem stepenu. Obzirom na ove prilike obratit će se Zidovi Rumunjske protestima i molbama na kulturni svijet i na Savez Naroda, da bar spasi ostatke školstva u Rumunjskoj. Jevrolskl gimnazij ii Munkaćevu. Polaganje temeljnog kamena obavljeno je vrlo svečano u prisutnosti predstavnika oblasti, zastupnika ministarstva prosvjete i ministra za Potkarpatsku Rusiju. Svečanu besjedu držao je rabin Meljukovski iz Palestine, koji se nalazi, kao izaslanik Keren Majesoda u Potkarpatskoj Rusiji. Iza toga pošla je impozantna povorka kroz grad. U povorci sudjelovali su gotovo svi Zidovi, a na ćelu halucini i halucot i športaši. Oduševljenje je kod Židova veliko. Numems ciansns na krakowskoj univerzi. Dekanat poljoprivrednog fakulteta Jagielonske uaivcrse u Krakoivu objavljuje, da na temlju postojećeg numeru* claususa moraju do 15. septembra predati svoj maturalne svjedodžbe one osobe, koje se žele upisati na fakultet. Onda će se tek odlučiti, tko će biti primljen. (Ova je objava tim napadnija. što oficijelno u Poljskoj ne postoji numeru* clausus.) Židovski patološki zavod u Varšavi. Ovih da:u položen je temeljni kamen za, prvi židovski patološki zavod u Poljskoj. Sredstva dao je Joint. ostatak sakupili su varšaVski liječnici. Proslava jubileja Nomberga. U Varšavi priredilo je društvo židovskih pisaca na 16. augusta proslavu u čđŠt 25-gođtšnjice književnog rada Nomberga. Veliki cirtcus bio ie dupkom pun. !Kedju govcirirha ističu se naročito oni Saloima Ašcha i jubllarca- Uttijetnfčki df& zadivio je publiku.

Iz cijonističkog svijeta

Ulile! Zlauopolski postao članom počasne legije. Kako javljaju iz Pariza, odlikovala je francuska vlada ordenom počasne legije MlUlela Zlatoliolskog, koji je. kako je poznato, član Cijohistićkog Akcitmog Komitetu. On ie dobio ovo visoko za velike zasluge oko šećerne industrije u Francuskoj, koju ie svojim osobitim zdanjem i iskustvom razvio do najvišeg stepena. Hillel Zlatopolski bio je prije bolješevićke revoucije jedan od najvećih fabrikanata šećera u Rus:ji. Godine 1918. morao je bježati iz Rusije, a sve su mu fabrike konfiscirali boljševici. Sad stanuje već tri godine u Francuskoj, gdje je razvio šećernu industriju do zamierne visine. Bugarska vlada prema cljonizmu. Ministar vanjskih posata Christo Kalfov primio ie delegata Cijonistićke egzekutive i Keren Hajesoda dr. Viktora Jakobsona, te je s njime razgovarao » poloižaju Zidova, u Bugarske«. Rekao je, da bugarska vlada ne će trpki antisemitskih agitacija i da će, ako se pojave, .protiv njih žestoka ustupiti. Izrazio ie simpatije bugarske vlade i bugarskog naroda prema citoazmu. Bugari, koji se najvećom požrtvovnošču bore za svoju narodnu sloboda, imat će uvijek puno razumijevanja za naciionalne težnje Židova. Mora se priznati, da je bugarska vlada u istinu energično ustala protiv antisemitskih agitacija u zemlji, nu -veliko je pitanje hoće li ona biti dosta jaka da suzbije antisemitske tendense, koje se od vremena do vremena javljaju. Daljnja apšenja cijoaista u Rusiji. U guberniji Kijev uapšeno ie daljnjih 300 cijonista i halucim. Godišnje vijeće Saveza Cljonista Čehoslovaćke držati će / se u Olomucu na 7. i 8. septembra o. g.

Iz Palestine

Razvitak Nahalaia. Slijedeći brojevi dat će nam slika o razvitku kolonije Nadala!, što je pred tri godine novcem K. H. osnovana na zemljištu KKL. U koloniji, stanuje 284 duša i to> 86 muškaraca, 88 žena, 50 dječaka i 60 djevojaka. Prošle godine obradovala je kolcm/ja 2540 dunama zemlje. a ove godie 7100 dunama zemlje, žitom jezosadjeno 5200 dunama, povrćem 300 dunama, eukaliptom 340 dunama, vinovom lozom 170 dunama, a 65 dunama voćkama. U selu se već nalazi 181 zgrada i to 67 kuća, 71 staja i 43 suše. Kolonisti posjeduju 71 mulu. 51 holandeskih krava, 19 teleta. 67 arapskih krava s 56 teleta, 3750 komad, peradi i 98 košnica pčela. Selo se uzdiže na jednom okruglom brežuljku, čiji je vrhunac središte sela. Tamo se nalaze škola, općinski ured. trgovina kooperativa i t. d.

8R0J37.

•Z 1 L> O V <

7