Židov

Iz Palestine

islamski kongres. Navodno je sultan od Nedžda izjavio na jednoj konferenciji, na kojoj je sudje'ovalo 300 vahabitskih šeiha, da namjerava h Meku sazvati islamsku konferenciju, na koju će jsozvati poslanike iz cijelog islamskog svijeta. Sjednica Asefat-Haoivharim. Vaad Leumi zaključio je sazvati Asefat Hanivharim (židovska narodna skupština) u martu 1925. Tokom novembra ima da bude zajednička konferencija \ aad Leumi-a i Zastupnika židovskih općina u Palestini. Ova će se konferencija baviti pitanjem potpomaganja novoipridošlih imigranata. Posjet generala Weyganda, francuskog vrhovnog komesara za Siriju i Veliku Libanon, u Palestini bio je zakazan za 12. novembra. On je u Palestini gcst Sir Herbert Samuela, koji se ovih dana vratio iz Ženeve. Kako se čuje, ovaj je posjet u vezi sa pregovorima radi gradnje že'jeznice Beirut-Majfa. Službeni doček g. Louls Lipskoga u Jcrusolimu. Članovi i činovnici palestinske cijonističke egzekutive, Vaad Leumia. Vaad Haira, Keren Kaiemeta, Keren Hajesoda i radničke organizacije sakupili su se u nedjelju 9. novembra u hotelu Allemby, gdje je bio svečani doček g. Louis Lipskoga člana cijonističke egzekutive i predsjednika amerikanske cijonističke organizacije. Colonel Kish, uveo je gosta i predstavio ga i pozdravio na hebrejskom jeziku. Poslije njega govorili su zastupnici drugih institucija i g. Lipsky. Stigao je i jedan brzojav Usiškina iz Tel Aviva u Ikojem Lipsky-u želi sreću, da se naseli u Erec Israelu. Novi hebrejski dnevnik u Palestini. Prema , Doar Hajomu« dovršavaju se predradnje za izdavanje jednog novog hebrejskog dnevnika u Jafi. Novine, koje će biti organ radničkih stranaka, navodno će doskora početi izlaziti. Slabo iseljivanje iz Palestine. Prema službenim brojkama iselilo se iz Palestine u augustu 74 ljudi, među ovima 40 kršćana, 5 muslimana i 29 Zidova. Navodni pronalazak zlata na brdu Sjnaju. Prema radio-brzojavki iz Palestine, našo se na Sinaju velike količine zlata i petroie'a koje je engleska, vlada, zaposjela u svrhu iskorišćivanja. Iskopine u Palestini. U Danskoj se sprema veća ekspedicija a Palestinu, koja će u starom gradu Silo poduzeti opsežne iskopine. Ekspediciju će vod't inspektor narodnog muzeja u Kopenhagenu arheolog 11. A. Kar, arhitekt Karl Christensen i dr. Aage Schmidt. Kod obradbe zemljišta u četvrti Mahnajim u lerusoiirau našlo se interesantan predmet. Naišio se naime na tri prostorije, koje su očito pripadale jednom većem mauzoleumu* U mrtvačkim sobama našlo se sedam kamenih bjesova, od kojih je 5 izvrsno očuvano. Svi su urešeni ornamentima i jedan ima hebrejski natpis. Kopanje se nastavlja. Statistika palestinskog importa i eksporta u aprilu, maju i junu 1924. april/juni 1923. import LE 1,220.466 tranzit u Siriju 37.258 eksport 253.995 tranzit iz Sirije 7.055 reeksport I 65.856 april/juni 1924. import LE 1,205.348 tranzit u Siriju 32.144 eksport 226.116 tranzit iz Sirije 10.597 reeksport 51.248 Prema tome se import u ova tri mjeseca nešto smanjio, no i' eksport ie manji. To se ima pripisati sezoni, u kojoj Palestina ne izvaža sviježe produkte. Pojačanje pomorskog prometa izmedju ruskih i palestinskih luka. I. T. A. javlja, da je obzirom na sve veći promet Rusije sa Orijentom, ruska vlada zaključila, da pojača morske linije iz Crnoga mora u Palestinu. Naročito to vrijedi za linije Odesa-Carigrad-Kairo-Jafa. Palestina i Rumunjska. Trgovačke veze izmedju Rumunjske i Palestine opet oživljavaju. Stigla je ladja »Constanca« iz Oalca sa 55 vagona gradjevnog drva, 20 tona rumunjskog brašna i oko 20 tona pokućtva za naseljenike iz Rumunjske u njihovoj koloniji. Osim toga oko 1000 tona fazne robe za židovske tvrtke u Jafi.

Herbert Samuel-četvrt u Hajii. Prije nekoliko godina osnovali su rumunjski Zklovi jedno društvo sa zadaćom, da sagradi u Hajfi jednu novu gradsku četvrt. U ovu svrhu kupljeno je na jugu brda Karmel 3350 dunama zemljišta. Sada će se započeti gradnjom od 50 kuća. Početak gradnje električne stanice u Tlberiasu. Dne 22. oktobra započelo se gradnjom ove stanice, koja će graničiti sa novom židovskom gradskom četvrti Kirjat Smuel. Plan za jedan tekstilni grad u Palestini Osnivači Lodzia-tkaonice u Tel Avivu, braća Rosenberg iz Lodza sastavili su plan za osnivanje jednog novog grada u Palestini u svrhu razvijanja tekstilne industrije. Prije svega se ima osnovati jedna kooperativna tekstilna tvornica, koja će zaposliti .nekoliko stotina radnikaPotankosti prijedloga javlja dopisnik od »Najer Hajnt; 300 židovskih prelaca, koji svi moraju imati nešto kapitala, treba da osnuju jednu kooperativnu tekstilnu tvornicu. Osim toga svaki može da i dalje radi u svom poslu i urediti sebi malo poljoprivredno gospodarstvo. Ovaj projekat kooperativne tvornice mogao bi pružiti mogućnost egzistencije za 100 židovskih porodica. Osim iogcj bit će izgleda za radnike i male poduzetnike tekstilne struke. Danas je za pojedine prelce veoma teško, da si u Palestini stvore egzistenciju, jer je roba koja se uvozi iz inozemstva jeftinija. Osim toga mora) svaki prelac biti i trgovac i mora da posjeduje rezervni kapital. Naikon osnutka ove tovrnice moći će ovi ljudi raditi u nadnici. I za prodaju robe pobrinut će se tvornica. Cijonistička egzekutiva istražuje mogućnost provedbe ovog prijedloga pa će ako uspije proći raćuaati tu kredit sa strane Keren Hajesoda. Isto ;e obećao zastupnik baruna Rotschilda g. Schapiro, koji će projekt predložiti u Parizu Pifci. Dva zastupnika putuju u Poljsku, da predobiju sudionike za ovu kooperativnu tekstilnu tvornicu. O industriji konzerva u Palestini. Svojedobno smo javili, da su u Palestini bili zastupnici tvrtke Wetzler i dr. u Wienn sa namjerom, da ispituju mogućnosti industrije konzerva u Palestini. Kako su izjavili, namjeravaju sagraditi tvornicu konzerva i osim toga i tvornicu limenih kutija za konzerve i tvornicu ugljične kiseline i soda-vode. U glavnom će se producirati konzerve povrća i voća, jer je to najpotrebnije. Osnutak ove tvornice vezan je uz osnutak kolonije po pianu dra. Soskina pp principu najintenzivnijega gospodarstva, koje će na malenom arealu proizvadjati samo povrće i voće. Kolonija se ima osnovati u blizini Tel Aviva. Za osnutak ovog poduzeća potrebna je svota od 60.000 funti. O industriji šećera u Palestini. Kako je poznato, interesirali su se gg. Nasatisin, Zlatopolsky, Oefner i dr. za ovu u Palestini veoma potrebnu industriju. Posiali su u Palestinu svotu od 5000 L u svrhu pokusa. Pokusi sadjenja šećerne trstike i repe predani su pokusnoj stanici. O sveučilišnoj i nacionalnoj biblioteci u Jcrusolimu. Početkom nove godine provedena ie biblioteci inventura. Prema tome posjedovala je biblioteka početkom godine 5685. slijedeće knjige: djela svezaka Općenito i bibliografija 1096 1704 Geografija 400 802 Povijest 2245 3385 Nacijonalna ekononTja i pravna nauka 1032 1250 Nehebreiska beletristika 5028 6767 ReligPska nauka sig 1001 Filozofija i pedagogija 2608 3053 Tehnika 339 615 Umjetnost 897 1207 Matematika 529 614 Opće prirodoslovlje 206 331 Prirodopis *382 456 Poljoprivreda 319 1000 Fizika 512 692 Kemija 497 821 Medicina 3123 8159 S POrt 83 141 Hebraica 21380 23869 Jiddisch-literatura 1421 1673 Juddica u tuđim jezicima 8820 10599 Svega posjeduje biblioteka übrojivši i dublete i knjige, koje još nisu katalogizirane 67.519 djela u 82.478 svezaka. Prodala jedne sinagoge u Nagasakiju u koriš; Palestine. U Jerusa'imu se izvješćuje, da je u Nagasakiju u Japanu prodana tamošnja židovska

sinagoga, budući se općina odselila. 20% svote, koja je dobivena, odred.'caa je za Keren Kajemet, 20% y,a( Keren Hajesod, a 60% za podizanje jedne sinagoge u Palestini. 400.000 škrabica za Keren Kajemet. Prema najnovijem izvještaju Keren Kajemeta podijeljeno je po cijelom svijetu više od 400.000 škrabica. U preko 50 zemalja skuplja se na ovaj način za fond. Najviše baca se u Skrabice mali metalni !!■ vac, a ipak je rezultat ovog sabiranja 14% sveukupnih prihoda KKL.

Iz Jugoslavije

POVJERENICIMA KEREN KAJEMET LEJISRAELA. Uprava Keren Kajemet Lejisraela ovime raspisuje NAGRADNO NATJECANJE za ovogodišnju Hanuka akcija, koja se ima provesti -pod geslom; za našu koloniju, jer übrani novac služi kao kupovnina za zemljište baltičke farme u Erec Jisraekr. Uprava razdijeli! će 3 nagrade, od kojih ćc onaj, koji će biti nagrađen 1. nagradom dobiti luksuzno izdanje »Biblija u slikama« od palestinskog umjetnika Abela Pauna, koje je djelo naišlo u židovskom novinskom svijetu -na srdačan prijem. Natjecati se može svaki Židov ili Židovka. Übrani iznos ima da se šalje preko mjesnog komesara Židovskog Narodnog Fonda ili direktno na Upravu Židovskog Narodnog Fonda u Zagrebu, Ilica 31. 111. kat. Rok ističe 1. januara 1925. . Uprava K. K. L. se nada, da će ovogodišnji uspjeh još nadmašiti prošlogodišnji -i da će sva mjesta učestvovati u natjecanju. Uprava Keren Kajemeta. PALESTINSKO PUTOVANJE. U proljeću započet će opet turistička sezona u Palestini .Bez obzira na važnost toga lektora za privr. život Palestine, mi u činjenici sve većeg posjeta Zidova -u Erec Jisrael vidimo privlačivu snagu, koju već danas Palestina vrši na galutsko židovstvo i uvjereni smo, da se svaki vraća kao oduševljeni zagovornik izgradnje Palestine. I stoga nam je stalo, da što više Židova i iz naše kraljevine podju u Palestinu, da svojim očima vide, kako napreduje razvitak zemlje. Ali iskustvo zadnjih godina pokazalo nam je, da treba i luristiku organizovati, jer protivnici židovstva iskorišćuiju i ovu priliku, te turistima ne pokazuju- ništa od novoga jišuva, već ih vode samo na »historijska« mjesta. Pored toga važna je organizacija turi slike i s razloga, što se mogu na zajedničkom putu dobiti povlastice, koje -znatno pojeftinjuju put. Palestinski ured voljan je ove godine preuzeti organizaciju ovakovoga putovanja, koje bi uslijedilo koncem mjeseca marta i pozivlje stoga sve interesente, da se prijave. 11 prijavi treba navesti, ukojese vrijeme hoće putovati, kojom- klasom, kako dugo želi boraviti u zemlji, da ti se reflektira na košer hranu. Palestinski ured dat će svakome najpripravitijc svaku uputu. Prijave treba čim prije poslati, da možemo stupiti u kontakt s parobrodarskim društvima i da uredimo putni program, te da osiguramo stanove. Palestinski ured. Iz sjednice Radnoga Odbora, ili sjednici Radnoga Odbora od 19. ov. mj. čitaju se dopisi inž. Zatcscera, koji javlja, da će direktorij Keren Kajemeta na svojoj sjednici, koja će se održati u Jerusolimu dne 22. ov. mj. de-

&ROj 49.

»Z 1 D O V«

5