Židov

pistttata, Keren Kajcmeta i Keren Haje soda. fcto sc tiče »općih djonista« to su većinom ljudi koji stoje već godinama u organizaciji i nisu više tako sposobni za rad kao prije. Miedja generacija tek djelomice pripada toj partiji, većina omladine priključila se je radničkim ili misrahistdčkim organizacijama. Pored toga imadu stari djonisti, koji vrše i danas svoju dužnost, da snose teret židovskih općinskih uprava Oni sc brinu iza opće ekonomske, političke i kulturne probleme Židova. Ne može im sc spočitavati što donekle zanemaruju svoj djonastićki rad radi crnih drugih radova, koji su nužni u borbi protiv asumlanskog neprijatelja. Konačno, Židovstvo je galuta velika naša rezerva za renesansu naroda i izgradnju zemlje. Političke stranke počevši od desnice do najskrajnijih Ijevičarskih odlikuju sc strančarstvom. Sastoje od samih frakcija, koje se bore medjusobno radi formalnih pitanja. Potporno su zaokupljene partijskim interesima. Nemaju vremena. a često ni volje da izvrše konstruktivni rad za Erec jisrael i za financijske istitudje cionističke oiganizacije. To je doduše bolno. ali istinito. Kod prijašnje jedne zgode rekao sam, da imađemo veliku i vrlo odanu vojsku s dobrim generalima ali bez časnika. A u svakoj borbi zavisi pobjeda samo o časnicima.. »Sto ste donijeli Židovima iz Palestine?« »U mojim razlaganjima o izgradnji zemlje vazda je Geulai haarec izbavljenje zemljišta putem Keren Kajcmeta bita u središtu; ne možda zato što sam predsjednik te institucije, već za to, jer sam čvrstog uvjerenja, da je sad Geulat haarec najvažnija od sviju zadaća u zemlji. Historičar djonističkog pokreta imat će da zabilježi mnoge pogreške. Prezreli smo Hovevc Cijon koji su položili temelj našem narodnom pokretu, jedna od naših najvećih pogreška bila je, što nismo pretežiti dio vremena i naše energije upotrijebili za izbavljenje zemljišta. Danas mje još 5% od ukupne površine Ercc Jisraela u židovskim rukama. Keren Kajemet zanemaren je u poratno vrijeme, postao je pastorkom djonističke organizacije, pa su i neke vodje organizadje izjavili, da ne trebamo više zemljišta. U samoj Palestini čuje sc drugo mišljenje počam od ultra ortodoksnih Židova u Mea šcarim u jerusoiimu do ekstremnih ljevičare u radničkoj kvud u Galileji. Oni će svi postaviti zahtjev; »Ne zanemarujte ni zemljišta, jer nitko nezna, što će donijeti budućnost!

Sječom se još borbe, kovu sam morao provesti radi velikih kupnja zemljišta u Emeku. Morao sam se boriti ne samo svim mogućim poteškoćama i nedostatkom novca, već i protiv vodećih ličnosti u cijonishčkoj organizaciji. Na XU. kongresu morao sam da opravdavam kupuju toga zemljišta. Zamislite kakav bi bio danas naš položaj bez zemljišta u Cmekul Slična situacija može nastati ako ne ćemo koncentrirah sve naše sile na kupnju zemljišta. Imademo mnogo potreba; kolonizaciju, imigraciju, kulturni rad, trgovinu itđ. Svi su ti faktori važni, ali njihov polaganiji razvoj ne sadržaje za nas opasnosti. Napredak u našim područjima zavisi samo o nama. Do nas je da namicanjem sredstava proširimo rad na svim tim područjima. U pitanju kupnje zemljišta stvar ipak drugačije stoji. Tu smo ovisni o silama, koje su izvan naših redova. Mi ne možemo unaprijed znati, što će doći. Ne možemo znati, da ti ćemo kasnije moći kupiti zemljišta. Meni je uvijek pred očima rnemento mori da će možda biti prekasno, kad ćemo htjeti kupiti zemljište. Ta me misao potakla da poduzmem toj dugi put po Evropi. Odlučio sam da sav svoj život založim za to da sr ne obistini ta strašna slutnja.« ■»Kako je primljen Vaš apel?« »Moram reći. da su mase židovskoga naiođa shvatili zov jišuva za povećanjem zemljišnoga posjeda. Nisu pitali za potankosti, nisu se upuštale u partijske diskusije. Spoznah su opasnost koja nama, narodu bez zemlje, prijeti. Moj je apel s oduševljenjem primljen što više i od protivnika djomstičkc organizacije. I oni žele da učestvuju pri izgradnji Erec jisraelu, t premda židovske općine Evrope još uvijek trpe pod posljedicama rata, ipak su razne zemlje zaključale, da će u godini 5685 namaknuti 250.000 funti. )a sam uvjeren, đa će oni to provesti, samo ako će lokalni sarađmci znati da iskoriste duh, koji pokazuje, đa je evropsko židovstvo još uvijek živo. »Kakvi su sad prihodi Eonda?« »Istom posljednjih godina uspjelo je KKL da pobudi interes za svoj rad. Prije dvije godine spati su primici na 72.000 funti i samo preseljenje Kerena u Palestinu đoni jelo je novoga poleta. U prvoj godini nakon preseljenja sabrano je 120.000 funti, a do 30. septembra 1924. namaknuto je 170.000 funti, U ovoj godini nadam se đa će dohoci fonda narasti na pola milijuna funti. U velikome zavisit će uspjeh o Americi, koja đoprinaša

70% Keren tiajesođu, a 24% Keren Kajemetu. Pošto je Evropa preuzela namicanje od 250 hiljada funti, a ostale zemlje takodjer jedan dio, nadam se, da ne će biti teško u Americi nasmoći ostatak. Prikazat sam Vam u kratkim potezim* moj dojam, završio je Usiškin. Slika pokazuje mnogo sjene, ali i mnogo svjetla. Opaža se velik interes za izgradnju Erec Jisraela. Evropa, koja nam je zasadila u srce čežnju za Erec jisraelom, dal« nam ja pjesnike i umjetnike, Herzla i oijonističku or* ganizaciju i ta Evropa još nije otstupila a polja rada. Ima tamo mnogo latentnih silo. U zajednici s drugim zemljama a naročito 9 Amerikom cvropojsko će židovstvo doprinijeti svoj udjel za izgradnju zemlje, ne radi progona kojima je izvršeno, već kao kvencu svoje slavne prošlosti.

U ranu zoru jednog lijepog dana Došao sam se « pratnji rodnog amerikanskog trgovra na Skopus brdo. Nakon kratkog vremena napinjanja došli smo na cilj. Uslijed divnog vidika, koji se sa svih strana pružio, zaboravio sam na sveučilište. Pred našim nogama ležati su krovovi i tornjevi Jerusolima; ondje opet predgrađja i humci Judeje, a s druge sirane prekrila je krhka magla obronke brežuljaka, Mi se protežu od Vtoaba. »Vanredno su lijepo mjesto odabrati-«, rekoh, *eii g<he je sveučilište?« Sveučilišta još nema i vidio sam samo temeljni kamen. Sto su ga Weizmann i drugi položiti bk kraj jedne stare zgrade, u koju je smješten provizorno biokemijska odjel, jer se mediuttm za njega već grade nove zgrade. >Ne znači b to upregnuti kola pred konjima« upita mo) prijatelj, »kad se tako počinje graditi sveučilište?«

Vođja nam razjasni »tvar ovako; »Ovo sveučilište ili barem njegov prirodoslovno-znanstveni fakultet treba prije svega da posluži interesima zemlje. Mikrobiološki i kemijski laboratorij dcmjeS su već mnogo koristi zemlji. Mi smatramo i poljoprivredni institut i pokusnu stanicu, kojom upravlja prof. Warburg, kao dio sveučilišta, a Vi sigurno znale, šio je taj institut već uradio za palestinsku poljoprivredu. Akademski doćj će tek kasnije, ali i oni su već u pripravi«. Meni je bilo sasvim naravno, da je jedna od prvih zadaća kod izgradnje duševnog centra žKk'vske rase gradnja velikog centra za prosvjetu. »Mislite ti, da će ovdje nastati »Ejnstcirn?« pitao je Jedan od našega društva. »Zašto ne?-«, odgovon vodja, »naročito odkad nam sam Emstein pri tome pomaže«.

Rad Keren Hajesoda u Palestini u mjesecu oktobru

Kolonizacija, Oktobar, prvi mjesec nove godine, vazda je od osobite važnosti za Palestina, jer u tom mjesecu moraju započeti radovi na poljima, još prije no što počne veliko kišno doba. Ovaj put mogao je Keren Hajesođ više no do sad podupirati te radove. Kolonist« mogli su pomoću kupljenih strojeva i tegleće tnarvc pravodobno orali i sijati Činjenica, da je cijonistička Palestinska. Egzekutiva u ovome mjesecu utrošila 56000 funti, dokazuje, koliko je Keren Hajesođ jsodupirao koloniste. Premda Keren Hajesođ nije mogao u gotovome pokriti cijeli taj iznos on sačinjava gotovo 50 posto cjelokupnog poljoprivredneg budžeta mogao je ipak zajmovima i drugim sredstvima postići, da je Egzekutiva provela plan svoga rada. Uslijed pravodobnih terminskih kupnja. Roje su obavljene u ljeti i to pšenice, ječma, sijena i t. d. u vrijednosti od 10000 funti, sad je ušledjeno 50 posto. Od iznosa od 36926 funti, koje je u oktobru od Keren Haje soda doznačen u Palestinu, kupljeno je tegleće marvc za 5100 funti. Mahala!, Kfar Jeheskiel i Kfar Mala! dobili su 90 krava u vrijednosti od 1000 funti, isto tako i Hitin i Tet Adas; Ejn Harod i Tel }osef dobili su krave u vrijednosti od 2800 funti, a ostatak od 9000 funti, koji je takodjer potrošen za kupnju krava, podjeljen je med ju druge kolonije. U oktobru zaključeni su ugovori za gradnju odnosno reparaciju od 28 staja u Ej« Haju, gradnju od 10 staja u Merhavija, 9 u Kalanđiji i 8 u Kfar jeheskielu i 5 u Nahlat }chuda. Za te radove stavio se na raspolaganje de nadzire arhitektonske detalje arhitekt Rihard Kaufmana Pored tega izabran je odbor za preispitonje več dovršenih zgrada i do izv jesti o eventualnim prištednjama kod gradnja. Kod kupnje grodjevnog materijala; kao drva, željeza i cementa mogla se cijena uslijed dobrih veza i velikih kvantuma kop su potrebni, potisnuti za 10—15 posto ispod tržne cijene. Hebrejsko školstvo. Kod školstva treba prije svega istaknuti porast školske djece. Odgojni depariement otvorio je sve škole, t. j. 129 Stola sa 450 učitelje i sa 12000 školske djece naprama 122 škole sa 455 učitelja i 11542 školske djece u prošloj godim. Da bi se udovoljilo porastu školske djece, koja su došla novom imigracijom, otvorilo se u jati 12, a u Hajtr 2 nova razreda, dok

BROJ 53.

>2 IDU l-

3