Židov

šija neobjektivno, jamačno zbog utjecaj« protucijonis ličke politike Vatikana oc)e» nila i imigraciju Židova u Palestinu. Tako je bez stvarnih razloga propustila da objavi memorandum cijonističke organizacija vijeću Saveza Naroda, a nije ga ni uzela u obzir i pretresla u svojim raspravama i ako se pozabavila raznim detaljima i memorandumom egzekutive arapskih anticir jonista u Palestini. Sad je. pred nekoliko dana Internacijonalni radni biro Saveza Naroda objavio u svom posljednjem mjesečnom izvještaju o seobenom pokretu izvještaje, koje su engleska vlada i cionistička organizacija predali posljednjem (rimskom) vijeću Saveza Naroda i spomenutoj permanentnoj mandatarnoj komisiji. Spor Grčke i Britanije zbog Ruthenbergove koncesije pred internacionalnim sudištem n Hagu. Desetoga februara je započela kod intemacionai■og sudišta rasprava o sponi Grčke i Britanije zbog koncesija za elektrifikaciju Palestine. Predkistorija toga spora je ovakova; Godine 1913. dobio je Grk Mavromatis koncesiju carigradske vlade, da u Jerusolimu i nekim drugim mjestima Palestine uredjuje električnu rasvjetu, vodovod, električne željeznice i tramvaje. Za vrijeme rata i okupacije sagradila je engleska vlada nekoliko tehničkih uredjaja prema planu Mavromatisa, ali je koncesiju za elektrifikaciju Palestine podijelila inženjeru Ruthenbergu ne htijući primati pravnu valjanost koncesije, k,oju je turska vlada bila podijelila Mavromatisu. Grčka je vlada zatražila, da haško sudište riješi pitanje tih koncesija. Zastupnici grčke vlade Purchase i nekadanji ministar izvanjskih posala Politis zatražili su drugoga dana rasprave, da se Mavromatisu dade odšteta od L. 200.000, kao nadoknada sa pređvidjeni dobitak njegove koncesije. Državu nadođvjetnik sir Douglas Hogg zastupa britanska vladu, pa je 11. i 12. o. mj. razložio stajalište engleske vlade u tom sporu. Kaza,o je, da je turska vlada podijelila Mavromatisu koncesiju prije rata, kad Mavromatis nije bio grčki državljanin nego turski, a u dekretu vlade se i veli, da se koncesija podjeljuje jednom turskom društvu. Sir Douglas Hogg pročitao je na raspravi korešpondenen londonskog ministarstva za kolonije i palestinskog vrhovnog komesara, inženjera Pinkasa Ruthenberga i Mavromatisa, pai je zaključio, da je koncesija podijeljena Ruthenbergu pravno potpuno valjana i ne znači, da je Mavromatis pravno mimoidjen i povrijeđjen. Pored toga polemizirao je sdr Doutflaa Hogg oštro protiv navoda Politisa, koji je rekao, da je Cionistička Organizacija potaknula palestinsku vladu, da protežira Ruthenberga na Štetu Mavromatisa i da je Ruthenberg reprezentant Cijonističke Organizacije. Sir Douglas Hogg je đemantovao ove tvrdnje i rekao je da prema 4. članku mandata Cijonistička Organizacija tmade u Palestini samo savjetodavno pravo i ništa više. Isto je tako grčki zastupnik aludirao na riječi sadanjeg engleskog ministra za unutarnje poslove, Wiliiam Johnson Hicks-a, koji je svojevremeno kao član donje kuće govorio protiv Ruthenbcrgove koncesije. Engleski je zastupnik oa to odvratio, da je W. J. Hidcs bio onda u opoziciji protiv vlade, pa nije mogao da izriče i zastupa mišljenje vlade. Dalje je državni nadsavjetnik Hicks citirao jedan govor Cburcbill-a, kad je bio ministar za kolonije, govor, kojim je Churcill ppbio oporicijo■u kritiku Hicks-a. Sir Douglas Hogg završio je svoj govor rekavši da kao zastupnik Velike Britanije naglašava, da je zadaća Engleske u Palesti■i, đa osigura Židovima izgradnja nacijo naloe domaje, ali da nikome zbog toga ne sužujč prava, dakle ni Mavromatisu. U Londonu je Mavromatis pred nekoliko dana rekao zastupniku ITA, đa jc taj proces pokušaj; odobri li haško sudište njegove zahtjeve, što se tiče koncesije za Jerosolim, nastavit će đa traži odštetu za predvidjeni dobitak od koncesije za Jalu i druga mjesta. Dar od 100.000 dolara za Sveučilište ■ JerasoKam. Član egzefcutivnog komiteja američke cijonističke organizacije gosp. Israel Matz, darovao je 100.000 dolara, da se sa tom svotom pomognut radovi jevrejskog sveučilišta u Jerusolimu i da te neposrednom potpprom jevrejskim književnicima oživljava jcvrejska literatura. Judge Rosenblatt o gospodarskom razvitku 'Palestine. Judge Rosenblatt, koji jđ duže vremena ooravio u Palestini, te ie 4. veljače sa đr. Weiz-

marinom otputovao u Ameriku, saopćio ie jednome zastupniku ITA-e svdje mišljenje o gospodarskom razvitku Palestine. Izjavio je medju ostalim, da su dobri rezultati uzgoja narandža i duhana upravo revolucijonirall gospodarske uvjete u Palestini. Tel-Aviv, koji je 1919. imao samo 3000 stanovnka, broji danas više nego 30.000. Broj je stanovništva porastao dakle za 1000%. U TelAvivu ima 22 velika industrijska poduzeća, aod toga su 2 tvornice tekstilne robe, 2 tvornice krzna i kože i jedna tvornica svile i svilene robe. Izmeđju Palestine i Egipta postoji bogata i živa izmjena dobara, koja bi moglai da Palestinu ućlni trgovačkim i industrijskim središtem na istočnom kraju Sredozemnog mora. Izgradnja luke u Hajfi učinit će Palestinu centrumom za trgovinu i industriju izmeđju Sudana i Pariza • jedne strane i Bagdada i Bombaya s druge strane. U blizoj okolici Tel-Aviva ima 5 židovskih kolonija s ukupnim pučanstvom od nekih 10.000 duša. Vrijednost ovih kolonija Iznosi 2 i, po milijuna funti, a dugovi na zemljište i druge obveze uključivši ovamo zajmove baruna Rothschilda i cljonističkih financijalnih instituta iznose svega 375,000 funti. Vrijednosti su Tel-Aviva još daleko veće nego sva vrijednost tih pet kolonija zajedno. Zemljišta i druge imovine Tel-Aviva opterećeni su dugom od 15% svoje vrijednosti. Nadalje ie izjavio g. Rosenblatt, da mu je uspjelo da Tel-Aviv i okolišna mu naselja ujedini u gospodarski savez. »'Namjeravamo rekao je da u Americi namaknemo zajam od dva milijuna dolara, a taj bi se novac upotrijebio za gradnju cesta, uredjenje rasvjete, gradnju vodovoda, kanalizacije i higijeničkih uredjaja. Imam nalog ovog saveza, da bankirima za spomenuti zajam od 2 milijuna na 12 i po godina cediram 6 i po procenata. Držim, da se na ovoj bazi može bez većih teškoća skupiti taj zajam, jer je danas višak kapitalista ovih židovskih kolonija u okolici Tel-Aviva zbog uzgoja narandža i duhana a i berbe badema veći nego prosječni suficit u Engleskoj. Četvrto zemaljska konierenca poljskog Misr»hij«. 23. februara održat će se u Varšari četvrta, zemaljska konierenca Misrahija a Poljskoj, kojoj će prisustvovati i zastupnici londonske cionističke Egzekutive i centralnog biroa Mizrahija u Jerusolimuf Nova izdanja nakladnog zavoda »Eškol«. Ovaj je zavod unatoč teškim prilikama na tržištima knjiga u kratko vrijeme izdao veoma vrijedna dieia na jevrejskom jeziku, koja su naišla na živ prijem u židovskom literarnom svijetu. Tako je primjerice izdala ove knjige: Prva dva sveska Sefer Hadmaot (djela dr. S. Bemfelda o židovskom martirstvu), Torat Hakabala šel rab. Moše Kordovaro, kao prvi svezak kaballstlčke biblioteke, koju uredjuje dr. S. A. Horodetzky, poznati radnik i istraživač na području židovske mistike i hasiđizma, pa talmudska čitanka (izbor štiva iz tafmuda) od !. L, Baruha. Pored toga izdao je u najnovije vrijeme »Eikol« dvije vrijedne knjige. U prvom redu vanrednu monografiju pjesnika S. Cernikovskog o Imanuelu Haromiu, klasičnom jevrejskom pjesniku iz vremena rane renesanse, prijatelju Dantea i Petrarke, kojega svjetovne pjesme na nekim mjestima podsjećaju na Boccaccia. Dalje treba da se spomene antologija MiđrašLm-literature od dra. S. L. Baruha, koja ima nekih 500 stranica i sadržaje izbor najboljeg štiva iz te literature. Pored toga izaći će doskora četiri djela dra. Jakoba Klatzkia; 1. Sutot, knjiga filocofičkih minijatura. 2. S'kiat Hajitn, pokušaj ođredjenja jednog naziraitja na svijet (logika .etika, estetika). 3. AUIoh filozofija, filozofićki rječnik i antologija židovske religične filozofije. 4 Mitoh hafilozoflja haatika, izbor prijevoda iz predsokratske, sokratove i izasokratske filozofije. Nadalje ulaze doskora u tisak: Sefer Hadmaot, treći svezak; Masaot Binjamin, putopisi rabi Binjamina iz Toleda. Ovo će djelo izaći znanstveno obradjeno prema dosada neobjavljenome manusriptu; Sefer Hašašuin od Ibn Zbara, u novoj obradbi prof. Davidsohna; Mahbarot Imanuei Haromi, prema novom manuskriptu izdaje prof. H. Brođy; Sveukupna pjesničika djela rabi Izraela Nagare u tri djela, od kojih treći dio nije još nigdje bio objavljen. Čitavo je djelo znanstveno ctoradio prof. Davidsohn; Kabala Ari-a i rabi Hajima Vitala od dr. S. A. Horodetzkog.

Iz Palestine

Otvorenje tehnike a Hajfi. Devetoga februara otvorio je svezanim načinom sir Alfred Moru! tehniku u Hajfi, Svečanostima otvorenja predsjedao je M. Usižkin, a prisustvovali su mnogi židovski odličnici f zastupnici pal. upravnih vlasti. Prvi je od svih govorio M. Usiškdn, pa je istakao važnost i značajku ovoga našeg instituta. Spomenuo je; sve, koji idejno i materijalno oripomogoše ostvarenju i izgradnji ove stručne škole u Palestini. Iza Usiškma, koji je ovdje zastupao direkciju Kereo Kajemeta, govorio je sir Alfred Mond, pa je medju ostalim rekao, da ova Skala treba da dobije potporu palestinske vlade I palestinskih privrednih krugova, pa se j« čudio, što to palestinska vlada nije dosada učinila. Dedje je govorio Col, Symes, guverner sjevernog điistrikta, dr. Artur Ruppin, kao član paL Egzekutive, načelnik Tel, Aviva Diziengoff. Ravtatattelj tehnike, prof. A. M. Block, govorio je pored ostaloga o dosadanjem radu u tehnici, prije njenog definitivnog otvorenja. Pročitane su stigle pismena i brzojavne čestitke predsjednika W«izmanna, Ahad Haama, koji je bolešću bio zapriječen da prisustvuje otvorenju, sir GSlbfeirt Claytona, jevrejskih učitelja i arhitekata! Palestine, američkog sveučilišta u Beirutu, Col. Kish-a. dr, Berti.olda Feiwela u ime Keren Hajesoda itđ. Generalni štrajk Arapa za otvorenja sveučilišta. Londonskom »Times-u* javljaju iz Jerusolima, da; je pal, arapska egzekutiva proklamirala generalni štrajk za 1, travnja, kad će lord Balfour otvoriti jcvrejsko sveučilište u JerusoliniKL Arapi protiv eventualnog imenovanju sir fK. Monda palestinskim komesarom. Arapski list »E 3 Karme!« govori o zabrinutosti zbog posjeta sir AJfreda Monda a Palestini. Međju ostalim piše i ovo: »Dobro bi bilo, da njegov posjet ne eavrGl isto onako, kao nekadanji posjet sir Herberta Samuela, koji je malo vremena iza toga bio imenovan komesarom za Palestina. Mi dodaje nemamo ništa protiv ova dva muža, ali smo protivnici njihove cionističke politike, koja sa protivi našim nastojanjima I našem pravu«. Arapske vijesti o palestinsko« ustava. Arapski list »A1 Akbar«, koji izlazi u Jafi, javlja, da će vrhovni komesar doskora objaviti nacrt ustava, prema kojem bi imala da se uredi institucija, Bto će je po parlamentarnom sistemu birati palestinsko pučanstvo. Ovoj će instituciji biti odgovorno jedno ministarstvo, kojim ne će opravljati Englezi nego bi tim ministarstvom imao da opravlja jedan Palestinac. Kasnije bi se imao da odredi odnos vrhovnoga komesara i raznih departmenta palestinske vlade prema spomenutim institucijama i vlastima. Izbori bi trebali da se provode po proporcijalnom sistema podijelivši pučanstvo u tri grupe, kršćane, muslimane i Židove. Trideset postotaka palestinskih useljenika čine Sefardi. Palestinski cg. dopisni ured javlja, da je 30% imigranata, teta se useiiSe u Palestini u g, 5684. došlo iz sefardskih općina. Prema izvještaju iz kojega je dopisni ured crpao ovu vijest, došlo je 70.45% useljenika ta centralne I istočne Evrope I iz Udruženih Država, a 29.56% iz istočnih zemalja i sa Balkana. Za vrijeme izvještajne godine useliše se u zemlju pripadnici ovih sefardskih zemalja: Afganistan, Mesopotamija, Anatolija, Urfa, Bugarska, deorglja. Indija, Tunis, Grčka, Jugoslavija, Maroko, Egipat, Perzija, Kurdis , Jemen i Turska. Napomenuti izvještaj kaie, da se većina useljenika iz tih zemalja nastanila u JerusoUmu. Od 2098 useljenika, što se javiše imigracijonom odjelenju pal. cijonističke Egzekutive u Jerusoltmu i Sto su od tog odjelenja primali potpore, bilo je 1461 sefard i 637 aškenaza. Poštanski I brzojavni promet n Palestini. Tečajem god. 1923. otpremila je palestinska poSta 9 milijuna pisama, 660.000 dopisnica i 3,100.000 novina, tiskanica i uzoraka i 120.000 paketa. Broj nniSlih i uručenih telegrama iznosi neko četvrt milijuna, a broj telefonskih int erar banskih razgovora iznosi 367.000. Prirod žetve duhana. Uzgoj Aiha«« g Palestini, dao je, kako javlja »Jewisch Chroniole«, u prošloj

6

*2 I D O V*

BROJ 3.