Židov

simpatija za Samuela, jer je on Židov i cijonista. Tako su nedavno u jednoj jerusolimskoj sinagozi >Hurla Sel rabi Jehuda Hahasid« za vrijeme službe božje srdačno manifestirane te simpatije za Samucla. Vrhovni je komesar čitao haftani i kad je izrekao rečenicu čitanoga teksta al kisso lo ješev zar (na njegovom prijestolju neka ne sjedi tudjinac), ustadoše svi prisutni u sinagozi, a i sam rabi Kuik, pa i engleski vrhovni rabin Her t z i opetovaše tu rečenicu. A iza toga je r rabi Kuk u svojoj propovijedi istaknuo to mjesto haftare, naglašujući važnost, da Samuel ostane .komesarom Palestine, pa da i dalje stoluje na Maslinovu brdu. I Vaad Leumi, predstavništvo palestinskih Židova zalaže se zato, da Samuel ne ostavi svoje dosadanje mjesto. U stvari ne valja, da se ističe i naglašava, da upravo Židov bude Vrhovnim Komesarom, jer bi se to sa arapske i ostale nežidovske strane moglo da shvati kao neobjektivnost i netolerancija. Ali zapravo -se ovdje ine radi o Samuelu >ŽidoVu i cijonistis nego o čovjeku, koji je n onom nesredjenom Orijentu mogao svojom vrsnom upravom urediti zemlju tako, te su političke i sigurnosne prilike u njoj sredjenije nego u ikojoj zemlji Evrope. Ne treba da se nabrajaju sve zasluge Samuela i sve dobre detalje njegovoga rada, dovoljna je konstatacija, da je on čovjek, kojega respektira i cijeni svaki stanovnik Palestine, ne zbog kakove »jake ruke« njegove vlade, nego zbog objektivnosti i ispravnosti, kojom je rješavao i najteže i najosjetljivije probleme zemlje, koje mu je uprava povjerena. Herbert Samuel jest prvi židovski upravnik Palestine od 70 godina iz Krista. On po svoj prilici cijeni taj momcnat. A i svakoga Židova mora da raduje, što je sudba udijelila tu čast čovjeku, koji na svom mjestu nije kompromitovao ni sebe, ni židovstvo, ni manda*amu vlast. Ali Židovi ga jednom povrijediše. Onda, kad je zbog prilika u Palestini vlada zatvorila vrata židovskoj imigraciji. Govorilo se mnogo o njegovim tendencama protiv našega, socijalističkog radništva. Sva je naša štampa uz rijetke izuzetke nalazila oštre riječi protiv njega. Ali on se ponio kao možda doduše nešto suviše rezerviran i oprezan, ali svakako kao apsolutno realističan i nepristran upravitelj. Mnogi drže, da zbog toga, što su se Židovi u ono vrijeme tako vladali prema njemu, ne će više htjeti da ostane komesarom. Na jednom je banketu u Jerusolimu rekao sir Herbert Samuel, da će po svoj prilici ostati u Palestini akc i ne kao komesar, a ono kao privatan čovjek i radit će za narodnu domaju. Možda će uspjeti sve manifestacije i sva službena i neslužbena očitovanja za Herberta Samuela. Nesamo sa našeg stajališta i sa gledišta palestinskoga židovskog pučanstva, nego i sa gledišta općeg napretka Palestine, radilo se o kojem god dijelu njenoga življa, bilo bi najsretnije riješenje, da Samuel zadrži svoje dosadanje mjesto Vrhovnoga Komesara. Posljednju riječ ima da kaže on sam. J.

Primili smo od našega sumišljenika g. inž. Hugona Zaloscera gornje tabele, koje on popraćuje ovim izvodima: Tel Aviv, 29. IV. Svima je jasno, da je izgradnja jedne zemlje, a po gotovo izgradnja Erec Jisraela pothvat, koji se ne može tačno razvijati po jednom programu, pa bio on (kako dobro teoretski ispitan. Ali je i naravno, da se moraju mijenjati oni metodi rada, koji su predvidjeni u programu, nakon što se dokaže, da ne odgovaraju. Moraju se tražiti novi putevi i načini, da se sa što manje energijo postigne što veći efekat, to jest, da sume pozitivnih rezultata, postignutih u jednoj godini budu što veće. Stvaranjem čvrstih ekonomskih jedinica dobit ćemo opet zemlju u ruke i ako ćemo još dugi niz godina biti brojčano u minoritetu. Preda mnom leži jedan izvještaj poljodjelskih novina »Hasade«. U tom izvještaju se statistički navadja mjesečna produkcija sviju naselja u zemlji. I šta vidimo iz nje? Kolonije individualnog razvoja {Mošve ovdim) deseterostruko nadmašuju u produkciji kvucot (komunističku produkciju). Uzmimo na primjer Nahalal i uporedo Tel-.losef, koji su u isto doba naseljeni. Nahalal imade 9000 dunama zemlje. Naseljeno je u poljodjelstvu 80 porodica, a osim toga oko 10 porodica rade kao obrtnici (šoler, kolar, kovač itd.). Svi su bez razlike stari# iskušani radnici i borave barem B—lo godina u zemlji. Svaki imade svoju kuću, svoju staju i marvu, svoj vrt i 100 dunama polja. Princip avoda acmit (vlastitoga rada) je ovdje usvojen i svi bez razlike se toga i drže- Produkcija ovoga naselja je mjesečno 268.13 LE, što rezultira iz prodaje mlijeka, jaja, povrća i živadi itd. Tel

Josef (gdud) velika komuna, obrađjuje samo oko 8000 dunuraa, no imade silne izvore, kojima može natapati barem trećinu zemlje, dočim u Nahalalu vlada oskudica vode. U grupi imade oko 300 ljudi. Tel Josef šalje na trg samo 37.35 LE. Usto moram da naglasim i to, da kvuca kud i kamo oskudnije živi od onih u Nahalalu. Uzmimo mošav »Kfar Jeheskel i kvucu Ejn Harod, koji leži nasuprot ovog mošava. Ista površina poljodjelske zemlje, 8000 dunuma, a produkcija Kfar Jeheskiela je 271.19 LE, a Ejn Harod 25.93 LE. Tu imademo Bet Alfu (komunu) na 6000 dunama sa produkcijom 58.23 LE i Binjaminu sa 5000 dunuma sa produkcijom od 203 LE, a Ben Šemen (mošav) sa 255 LE, a sa ukupno 2500 dunuma. Ako se smije kolonizacija smatrati pokusom, onda je rezultat pokazao, koji su putevi ispravni. Brojke govore i ne trebaju komentara. I jedni i drugi su naseljeni bez dovoljno sredstava i još danas od toga poboljevaju, ali se kod jednih vidi rezultat rada, dočim kod drugih to faliI ako usporedimo što je ovdje ili ondje učinjeno, onda se odmah vidi da je mošav kud i kamo dalje uznapredovao u radu. Zar se imade za volju jedne katkada i veće grupe mladih fantasta prepustiti plodno tlo jednoj deteriorizaciji u pravom smislu? Gdje se tu očituje produktiv i te t komune? Pa to je bila lozinka ovih grupa. U razdoblju od 4 godine nisu pokazali ništa, barem ne u razmjeru sa mošavom. Zar za volju zadrtih partijskih nazora da se gube na hiljade dunuma zemlje i usto bezbroj novaca. Tu je nužna revizija, jer što će ona kasnije uslijediti, to će ona više žrtava iziskivati. Kongres |e pred vratima i ovo pitanje će se tamo morati izvesti na čistac.

Statistika prihoda nekih kolonija u februaru 1Q25 prema podacima palesintkog lista ~Hasade“ (Produkti su prodani preko „Hamašbira").

Napomene k prihodima kolonija.

BROJ 20.

•2 I D O V.

3

Ime kolonije Mlijeko i mliječni prod. linrr uči J»jl MMiei drveća 1 cvijeće Rim Silini! Litara luasli Kfar JchcskcI (Moiav) Mlkve Jisrael (Poljoprivredni ikola) . Maavar (Kvuca) Nahalal (Moiav) „ (Kvuca) Nahlat Jebuda Musav Atarot-Kalendije (Kvuca) En-Haj (Kvuca i moiav) Ea-Harod (Kvuca) Ktrjat Anavim (Kvuca) Šehunat Bomhov (Moiav) Tel Joscl (Kvuca) Migdal (Moiav) 50*1 1751 6971 3869 »772 5339 994 3271 2181 603 2279 ro.oo 49,03 180,16 108.06 67,78 49,49 25,73 125,11 61,07 15,70 63,81 35,80 7,72 5,19 13,91 3.82 ,61 ,22 18, 0 12,00 17,62 ,38 1.1-5 2,71 92,72 52,09 2.12 ,«7 2,87 7,46 1.S0 ,20 ,55 5,25 3,65 271 19 56.75 5,19 268,13 3,32 113,12 .69,63 155,68 25,93 125,11 68.75 37.35 63,81 Mlijeko i mliječni produkti Litara luuilE lite Potrče Fini UH lim lN|l Uli Ahava Jeczor (Kvuca) 1293 83,54 - 2,65 36,16 Bcr Jaakov (Moiav) 1296 169,79 — _ 169,69 Bet-Alfa (Kvuca) 611 15.75 42,48 _ 58,23 Bet Hazera (Kvuca) 159 4,10 4,10 Binjamlaa (Moiav) 7271 203,69 _ 203,59 Bea Šcmen (Moiav) 8808 246,62 -T- _ 9,31 29593 Gan Šmael (Kvuca) 586 14,41 ,84 16,26 Daganija Alef (Kvuca) j 52,73 ,72 1,42 8,95 68,64 „ Bcf (Kvuca) > 6980 192,29 62,05 ,52 62,57 Kineret (Kvuca) ) 53,5« 2,54 1,33 67,42 Hulda (Kvuca) 2197 70,64 — 3,11 73.76 Hefciba (Kvuca) 986 25,53 ,39 — _ 26.92 Tira (Kvuca) 3127 81,04 ,15 2,07 83,26 | Merhavija (Kvuca) 1728 44,40 — . _ 44.40 I Merhavija (Moiav) 783 20,25 — — 20,25