Židov

Donalda. Amerv je izreka'o riječi kritike o Židovima), o Arapima i .o svemu rad/u u Palestini. S .omm, što je kazao o našem djelu, možemo da budemo zadovoljni. Bili smo vični, da slušamo ili riječi jačeg oduševljenja ili kritiku subjektivne nesklonosti, a sadašnji ministar za kolonije, .odgovorni, član britanske Vlade izrekao ije svoj sud nepristrano, bez patetike. Na osnovici njegiovih izjava dade se izgradili ispravan isud o radu palestinske uprave, naročito o njenom položaju prema nama. Prije svega treba zabilježiti priznanje Ameryovo, da palestinska vlada ekonomski i kulturno daleko više pomaže arapsko pučanstvo, nego li. židovsko. Nama to može da bude pravo j krivo. Pravo zato, jer za sve, što lsmo učinili u Palestini i što .ondje danas vršimo, možemo da kažemo, te smo izveli svojom snagom i svojim sredstvima. A krivo zbog toga, što ima materijalnih teškoća, koje se teško svladavaju i što se neke stvari objektivno prosudjene ne bi smjele da dešavaju., kao na pr. činjenica da židovske škole u Palestini moraju da uzdržavaju sami Židovi, a arapsko se školstvo financira prihodima poreza, koje podjednako plaćaju i Arapi i. Židovi. Protiv ovakova stava vlade izneseni su mnogi prigovori u židovskoj štampi u Palestini .i u čitavoj cijomstičkoi štampi. Sam je ministar dalje rekao, da palestinska vlada kod podjele državnog zemljišta daleko više protežira Arape nego Židove. To je on doduše rekao Arapima da odbije nekoje tvrdnje, koje je iznijela arapska deputacija, što ju je primio u Jerusolimu, pa se na prvi pogled čini, te se ne smije da uzme kao osnovica jače kritike, ali kako rekosmo ministar Amerv nije se nigdje u svojim izjavama pokazao partajičnim. Ove izjave ministrove opravdavale su kritiku iznešenu ranije u našim listovima o postupku palestinske vlade u pitanju školstva, u podjeli državnog zemljišta ii u nekim drugim slučajevima. AK sve to ipak ne dostaje, da se opravda politički nezreo i razumno neshvatljivi stav one grupe oijonista, što se skupila oko Vladimira Jakobinskoga i nazvala se revizijonistima. Britanska politika u Palestini mora da se promotri sa gledišta općih prilika na Prednjem Orijentu, a ne smije se prosudjivati lizolovano Može se da shvati zašto se Engleska ne drži stijepo slova palestinskog mandala. Englezi odavna više poštivaju zahtjeve praktičnoga života nego postulat, koji bi dosljedno izvirao iz takovog ranijeg utanačenoga i iz kojeg manifesta. To su činjenice, o kojima valja voditi računa, fakta, koja nas vazda upozoruju na to oa sve, što hoćemo, moramo da izvršimo sami i da tek naknadno treba da zatražimo međjunarodnu sankciju za ono, sito je učinjeno ili što se napredno razvija. U Londonu, iza svoga povratka nije ministar Amerv htio da govori o pojedinostima sa svoga puta. Rekao je. da će o tome doskora govoriti u parlamentu. Možda ćemo ondje čuti još po koju riječ, koju će trebati uvažiti". Ne zbog toga. da se sitvarno štogod promijeni, nego da se razbistre pojmovi i nazirania o odnosu vlade prema našem djelu u cijelosti i u detaljima. Danas je ovakovošfa aktuelno to više, što se zbog Skore od kike o vrhovnom komesarijatu slalo da govori nešto više, a i treznije o upravi Palestine i o njenim rezultatima. * Štrajk židovskih učitelja u Palestini opet nas je opomenuo na materijalne nedostatke.

na financijatne teškoće rada u Erec jisraelu. Pokazalo se đa povišeni primici Keren Hajesoda još u vi jek ne dostaju, đa se u Palestini normalno može da odvija rad, kolikogod Se nastojalo da u ovoj budžetu ol godini sve djelovanje bude upravljeno ma konsolidaciju onoga, što je dosada osnovano i stvoreno.. Pojačana imigracija vanredno je uvećala, izdatke i uvelike prekoračila stavku, koja je u posljednjem budžetu za nju odredi ona i tako stvorila znatne teškoće u finainsiranju palestinskoga rada. Učitelji su stupili u štrajk zbog. togaj što su htjeli da odgojni depar.tman palestinske Egzekutive prisile, da preuzme garanciju, te će se učiteljima itačno isplatite posljednje dvije mjesečne plače za ovu godinu, to jesit za kolovoz j septembar. Bili su se pobojali, .ja 'će se dogoditi ono, što se je i lane desilo da su naime izostale posljednje plače. Palestinska Egzekutiva kazala je oi .svojoj izjavi, da ne može preuzeti obveze za namaknuće i isplatu tih potraživanih svota, koje prekoračuju budžet, ali je ipak njenim nastojanjem i arbitražom Nahuma Sokolova nadjeno riješenje ovoga konflikta, pa su. učitelji nakon 'deset dnevnoga štrajka opet počeli da rade. U rješenju govori se o obraničkom sudu. .Egzekutiva će garantovati namaknuće novca' do .visine iznosa, koji je odredjen budžetom, prihvaćenim na kongresu. A ako zahtjev obraničkog suda prekoračuje taj iznos, onda se on mora predložiti Akcijonom Komitetu i kongresu na ratifikaciju. 'Prema tone će se naredni kongres morati po svoj pritrči zabaviti prijedlogom za povišenje stavke za palestinsko školstvo, koje je podredjeno odgojnom departmanu palestinske Cionističke Egzekutive, sve zbog toga, što palestinski jišuv ne pridonosi toliko za uzdržavanje tih škola, koliko bi za 1 išta morao. U budžetu iKerCn Hajesoda predvidjeti a je za školstvo stavka od 60.000 LE, a .učitelji su zatražili da Egzekutiva garantira etat od 95.000 funti. Ova diferenca iznosi nešto manje, nego što Keren Hajdsod prima posjeono svakoga mjeseca u ovoj gOdini. Ovo već dovoljno ilustrira svu teškoću uzdržavanja našega škotstva u Palestini, koje se ondje u posljednje doba vanredno razvilo i kvalitativno pridiglo. iNađje ti se uspješno riješenje financijalnoga problema, bilo bi pitanje rješeno. Novac Keren Hajesoda. danas ne dostaje; njegovi bi se prihodi morate veoma znatno uvećati, đa se olakšaju matenijallne teškoće. I tako i ovo pitanje o financiranju školstva ulazi u općeni problem financija, kojim se ima da pozabavi naredni kongres. ♦ Veliki ‘intennacijonatni red »One .Brif», čuvajući tajnost svoga statuta i svoga djelovanja, njie se kao takav javno isticao u aktivnoj sarađnji na bilo kojem području židovskoga života. Sazdan na pozitivnoj osnovici i dokraja ekskluzivan, bio je vazda respektovan u židovskom svijetu. U posljednje vrijeme zahvatila je snaga palestinskoga djela sve poz’tivne dijelove židovstva, pa je njen utjecaj zašao i u pojedine tože «Bne Brifa«, koje su postepeno odlučivale, đa će pomagati rad u Erec jisraelu. Pojedine lože u Americi, Engleskoj, Njemačkoj i drugdje zaključaše da ćc materijalnom pomoći saradjivati u palestinskoj izgradnji. Nedavno se je održala u A M a nlic G] t V internacionalna konferencija čitavoga reda. Ta je konferenca pored ostalih zaključaka

sankcionirala odluke pojedinih loža time, što je zaključila, d a »B ne Bni t« pomogne kulturnu i gospodarsku obnovu Palestine j odobrila je zaključak amerikanske lože, da u blizini Jerusolima o sniu je v r tmd grad. Uvedena ije reforma, koja ukida raniju odredbu o tajnosti d dopušta, da se o djelovanju reda izvještava sva (javnost. Ova se konferenca zabavila pitanjem pomoći židovskim masama u Istočnoj Evropi, i pitanjem emigracije, pa je jednoglasno prihvatila rezoluciju, u kojoj se oštro osudjuje zakon Udruženih Država o ograničenju imigracije. , Zaključak konference o pomaganju palestinske izgradnje jest pozitivan gest, koji dokazuje smisao ekfskluzivističkoga rede, u kojem nema nacionalnih lendencaj, za presudilo i dalekosežno djelo kulturne i narodne obnove židovstva. —l.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Rasprava o »židovskoj drskosti« protiv R. Strickera u Beču. Sedmoga maja bila je u Beču glavna rasprava protiv g. Roberta Strickera i glavnoga urednika »VVlener iW'orgenzeiUmg«-a. Sudbeni postupak proveden je protiv njih zbog članka, kojim je Stricker kritikova© presudu suca dr. Neudecka u procesu zubarskog liječnika dr. Kofflera protiv žene jednoga tvorničara, gospodie Emrae Springinsklee. Dr. Koffler bio je optužio ovu damu zbog povika, kojP mu je dobacila: »židovska drskost«. Kotarski sudac dr. Neudeck donio je odrešujuću osudu. U motivaciji ove presude rečeno je, da je dobačeni izraz pravu ocjena postupka dr. Kofflera, koji je damu bio na ulici slijedio. Dodatak »židovska« ne sadržava sam po sebi nikakovu uvredu. Pa kad bi se riječ »židovska drskost« shvatila jedinstveno, nije dama govorila o specifičnoj židovskoj drskosti, nego je tek veoma uzbudjena htjela da nekako podcrta riječ drskost kakovim dodatkom, ne misleći nikako, da bi onim dodatkom »židovska« vrijedjala sve židovstvo. U »VViener Morgenzeitung«-u ocijenjena je ova motivacija kao »besramna antisemitska djetinjska lopovština, koja se odavna nije desila u sudbenoj dvorani« i kao »atentat protiv časti i sigurnosti austrijskoga židovstva«. Zbog ovoga članka tužena je sudu »VViener Morgenzeitung«, a za sudbenog je postupka g. Robert Stricker odmah priznao, da je pisac toga članka i da pre- ■ uzima potpunu odgovornost za sve, što je u njfmu rečeno. Državno odvjetništvo podiglo je ojtužbu protiv Strickera, u kojoj se kaže, da je kriv zbog prestupka protiv javnoga mira i reja i zbog uvrijede službene časti sučeve, a protv urednika Krausa podignuta je otpužba zbog iinemarivanja njegova uredničkoga nadzora. Interes za raspravu bio je golem, pa je veona velik broj publike napunio sudbenu dvoranu. U svom govoru razložio je Robert Stricker, kiko je odlučio da piše upravo ono, što je rečem u spomenutom članku. Rekao je, da se je poriaiprije informirao, što je na stvari, i da je nakon toga stekao potpuno i čvrsto uvjerenje, da je motivacija osude zaista uvrijeda žido' stva i da je sudac postupao partajski pod pritokom nekog raspoloženja. Sudac je izjavio, d? ie »židovska drskost« tek pojačanje poima -drskosti«. Riječ »židovski« je dopuštena, da s» njome jedna ružna stvar učini još ružnijom. »Tad se je u meni«, rekao je Stricker, *poi«vilo pitanje, da li bi dr. Neudeck dopustio ovakovo pojačavanje kod izraza »njemačka drskost«, »katolička« ili »protestantska drskost«. Na moj me je postupak prisiIil» moje pripadništvo židovskomu narodu i moj karakter kao židovskoga publiciste.« Kotarski sudac dr. Neudeck, preslušan kao svjedok, rekao je, da nije antisemita i da je za svoje službe imao židovskoga prijatelja. On ie stekao uvjerenje, da je gospodi! Springinsklee riječ »židovska« nesvijesno izmakla. Iza govora državnoga tužioca i branitelja dr. Plaschkesa i nakon zaključne riječi Strickera ?o-

4

»ŽIDOV«

BROJ 2!.