Židov

pred općinu kao njeiTčlan, koji vrsi njerlč dužnosti. " i ' " ,o ' > ' I V, Za djevojku ne postoji micva Čitanja Tore. Ne može je se daJvle pozvati k Tori i sad se našao »srećan« izlaz. Na neka j pitanja daju djevojke odgovor »o glavnim religioznim zasadama židovstva.« Ta to je tako smiješno! Zar itko od gospode inicijatora misli, da će se nabubani odgovori djece ma i malo dojmiti. Ili misle, da će rabini biti toliko nepedagozi, te će djecu pred amudom dupkom pune sinagoge pitati pitanje bez nabubanoga odgovora. 1 zato će dijele osjetiti taj ispit samo formom, no isto će tako osjetiti cijelu stvar samo formom. Tipično je; djevojčice mora da se sjete toga dana i da u životu čuvaju i uzdrže tradiciju. Zar? Zar će čuvati tradiciju, kad se sjete dana. na koji se pred njima na svetom mjestu prekršila tradicija. Zaista moglo bi se i to dogoditi. A onda su djevojke okitile aron hakođeš. Mogu da zamislim, kako ;e to divna slika bila. Mogu pače da zamislim, da se ta slika dojmila. No stavljam šeelu. (pita nje) na rabinat ove općine, da li je na ša vuot i na sabat dopušteno cvijećem kititi, pa i sam aron hakodcš. Ili su možda djevojke prije konfirmacijie izrekle berahu: hamavdil bejn kodes lehol. Posljedica? Jedna prazna nežidovska forma više. Jedan korak više na putu asimilacije. Druge su reforme potrebnije i zacijelo bi zdravi e djelovale, nego ova* na i onako stranim običajima prezasićeno tijelo naše općine. Zadaća je predsjedništva judaizacija, a svaka je druga reforma kriva, jer nije u programu stranke, koja je to predsjedništvo postavila. U Berlinu, 16. šivana 5685. (S. juna 1925.). ' Šalom Freiberger.

Likvidacija teritorijalizma

Izvjestitelj ITA. javio je pred kratko vrijeme tečaj i zaključke konference Centralnog Vijeća Je w i s h T er rit ori a l Organisation (ITO), koja se održala 7. juna i na kojoj je iza referata vodje te organizacije i niena začetnika Izraela Zangvvilla, a na njegov prijedlog zaključeno da jewish Territorial Organisation obustaivi svoje djelovanje. Konterenca se te održala u stanu Mr. Meyer A. Spielmana. Predsjedatelj Mr. Izrael Za n g w 111 održao je opširan referat u kojem je ocrtao položaj židovstva i ponajprije konsfatovao > da je u posljednjoj sjednici Centralnog Vijeća, koja se održala krajem god. 1922., bilo zaključeno da Centralno Vijeće ima da nastavi svoje djelovanje i predsjednik je opunomoćen, da sazove vijeće, kad se javi koji teritorijalni prijedlog). Palestina, rekao je iZangvvitl, raje nikad izbrisana iz programa ITO, najbolje što je mogla, da učini, bijaše da se prilagodi mandatu. Naš prijatetj dr. Eder, radio je u Palestini i za Palestinu, a sada zauzima u Palestini važno mjesto sin našega kolege Mr. H. M. Kisha. (Colonel Kish, upravitelj političkog departmana palestinske Egzekutive. Op. ur. 2id.). Odojida } kad je bila prihvaćena ta rezolucija, postigla je Cijonistička Organizacija znatan praktičan napredak, ali njena se te politička situacija pogoršala* Odstupom tterberta Samueta i Mr. Normana Bentwicha ostaje palestinska administracija bez

tjednoga Židov«, lm rivane tada Pjlunvcr a Vrhovnim komesarom pokaiAje, da je zemlja na putu da postane krunskom kolonijom, za razvitak koje. će cijonisti na veliko zadovoljstvo vlasnika otomanskih akcija imali da plaćaju. Otvorenje hebr. universileta, donijelo je preokret sviju vrljednota, ali stvaranje duševnoga centrja, bio on kakogod veličajan, još ni i e c ij o n izam. Odlučna tačka jest politički momcnat. Ekonomski i gospodarski položaj Židova u mnogim krajevima Evrope, sve se više pogoršava tako, da je pitanje židovskoga, teritorija na autonomnoj osnovici pre štuje i nužnije nego što je ikada bilo. Jai sam sam uvidio, da je Balfourova deklaracija veoma fatalna za teritorijalizam naše generacije, jer i ako se ona nije mogla da ostvari u Palestini, priječila je svaku drugu akciju. Cijonisti su se s najvećim fanatizmom suprotstavili svakom pokušaju teritorijatizma. Vjerovao sam, da će pritisak tragičkih sila, postepeno dovesti do političkoga' rješenja židovskoga pitanja. Kad se porodila glasina, da ruska vlada hoće, da za tamošnje Zidove stavi na raspolaganje potrebnu zemlju, obratio sam se jednim pismom C tčerinu, da dade tačniju definiciju te ponude, ali miješam dobio odgovora. Unatoč toga bilo 'je u toj glasini nešto istine. Mr. David A .Brown najpraktičniji židovski socijalni radnik u Americi, koji je nedavno prošao židovskim kolonijama u Ukrajini, iznio je povoljan izvještaj o mogućnostima kolonizacije u 'Rusiji. Izjavio je, da će do kraja godine 1927. biti naseljeno 10 tisuća židovskih porodica; 4000 porodica je već naseljeno na ovom tlu. Amerikaniste Zidovi übilježit će se u historiji, ako upotrebe ovu vanrednu priliko za židovsku izgradnju. U Rusiji nema nestašice zemljišta, a ni onih, što žele da se naselju ju. Mr. Brown, koji je sabrao mnogo milijuna Za pomoć ratnim žrtvama u Istočnoj Evropi, vodi sada novu kampanju da namakne 15 milijuna dolara za naseljivanje. I ako Mr. Brown pomaže cionistički pokret ipak se je časopis «New Palestine)) uzbunio. Bez obzira na to upoznali su Zidovi široka srca kao Naihan S t r a u s s i Stephan W i s e, potrebu toga rada. Gospodin dr. Paul Na t h a n u Berlinu, veoma poznati radnik na području socijalne pomoći isto je tako naglasio, da je ž i đ o v s k a k olonizaciji' na istoku Rusije na najširoj osnovici na j p r e š n i j i zahtjev sadanjega momenta » ako on 1 zri č i t o ne o(dobra v a program ITO, da se stvori omedjeni teritorij na autonomnoj bazi, u kojem treba da rvadju svoju domaju Židovi, koji u svom đosadanjem boravištu ne će Hi ne mogu da žive. Glavar ukrajinske vlade, C übar odgovorio je negativno na pitanje, da li se planira osnutak židovske republike. AH on je rekao, te je poželjno, da se stvore židovski distrikti sa pravom na samoupravni. Na svaki način proizlazi iz njegovih riječi, da je moguće, da se u Rusiji dobije koje zemljište za židovski teritorij. Mr. Brown i njegovi saradmici nijesu, čini se, shvatiti tu nuždu. Cijonistički zahtjev da se sva energija' ima da koncentrira oko osnutka jedne snažne zajednice, zapriječila je traženje fTO-zemlje. Unatoč lome bili bi se mogli postići uspjesi, da' je pokretom upravljao mladi čovjek. Moji liječnici silili su me da moju djelatnost educiram na minimum. Zangwilt je završio: Kad smo uvidjeli, da nam naš plan ne uspijeva, pomislili smo da damo naše viške drugim korporacijama sa

sličnim ciljevima. 1905., kad jć cijorastioka većina priliku da se domogne autonomije židovskoga teritorija bezbrižno odbila, bili su u našim redovima aktivni mnogi od ponajboljih Židova, nijedan »je nikada dobio kakovu novčanu ili ličnu odšl dti. Ali opozicija protiv pokušaja rješavanja židPvskoga pitanja, koji nije sitničav, nego širok i zamašit. zatrla je i prekinula naš rad. Ipak smo utjecali na politički cijonizam i rva postanak ruskoga koloni/, acijonog plana. Studirali smo mogućnosti svake nerazvijene zemlje, raspravljati s nekim vladama i dali znanosti vrijedne izvještaje o Cyrenaići i Angoli. Na>ša egzistenca mije nikako bila jalova. Svu gospodu u Vijeću ide hvala, a naročito dr. ) o c h etmana, koji je iz Rusije opravi jao Golneston - ekspedicijom, blagajnika dr. Me\era Nathana ,i gospodina M. A. Spielmana. Ispričajte odsustvo nekoje gospode,' koja borave u inostran sivu, kao gospode J. Aucrbacha, dr. Jochelmana, A. M. L. Langd na), Klement Salamona, J. Salamona, Marion Spiclmana i Lucien Wolfa. U deba.li sudjelovahu N. M. Ki s h, li erwald, M. A. Spietman, dr. M. Ede r. Zangwill je predložio, da se od raspoloživa novca 100 funti dade za planirani Marraorekov vrtni grad u Palestini; a ostatak treba' da se preda začasnom kom iitej u, koji će rad ITO nastavili u jednoj njegovoj grani. Prijedlog je Zangwilla prihvaćen, a isto tako primljen je prijedlog dr. Edera, da se arhiv publikacija ITO dade biblioteci jerusol i m s k o g a sveučilišta. Zangwitl je završio diskusiju citatom stiha od Brovvninga: »Ne treba da se kori po-e manjikanje, nego sitničavost cilja®.

Naseljivanje elemenata sa potrebnim kapitalom u poljoprivredi (Svršetak).

Piše dr.

Artur R u p p i n.

U mnogim se slučajevima* u raspravama sa grupama imućnijih ljudi, koji se hoće da nasele u Palestini, leško može konstatovah. koja sredstva imadu ti ljudi. Njihovi navodi su često pretjerani i posvema neodredjeni. Razlog je tome u namjeri, da se ovakovim navodima pojačaju izgledi za naseljenje. Ali je možda razlog u tome, šio pojedinac od njih gotovo nikad nema svoj imutak u gotovu novcu, nego u robi. zgradama i strojevima i tražbinama i što se teško dade točno odrediti, koji iznos u gotovom može da donese likvidacija ovih imovinskih vrijednota. Cionistička Egzekutiva u Palestini ne može gotovo nikada posvema zaci u imovinske prilike svakoga pojedinca i verificirati njegove navode. U drugu ruku mora da se stvori jamstvo, da naseljenik uistinu imade spomenuti iznos od 500 funti, jer bi u drugom slučaju u Palestini doskora stradao ili bi Cijonističkoj Organizaciji natovario veće terete, nego što ih. ona može podnijeti. Kao sredstvo, kojim bi se tome domoglo, pričinja nam se postupak, prema kojem bi naseljenici, kad im Keren Kajemet odobri, da. će im dati svoje zemljište, uplate Keren Kajcmetu za svaku porodicu 250 funti. Budući da izmedju kupnje zemljišta i vremena, kad zepiljište dozrite za naseljenje prolazi obično godina dana, imadu reflektanfi vremena da dovrše svoje likvidacije i da sa preostalih 250 funti dodju u Palestinu. Sa ovih

BROJ 26.

.2 1 D O V«

3