Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Židovska emigracija

Problem pomoći putničkom židovstvu na istoku Evrope neprestano Je akutan. Jednom zbog gladi u Rusiji, drugi puta zbog pogroma, treći puta zatvara Amerika svoja vrata i golema mnoštva jadnika žive ni na nebu ni na zemlji u lukama Baltika, u pograničnim krajevima bez pomoći, bez doma, hljeba i zaštite. Velike pripomoćne organizacije zapadnoevropskih i američkih Židova uvelike su svoja djelovanja upravile naročito na pomaganje Židbva u Rusiji i Ukrajini, pa onda u Besarabiji i Poljskoj. Kad su u Ukrajini bile znatno svladane vanredne i tragične posljedice gladi i pošasti, Joint Distribution Committee, najveća pomoćna organizacija američkih Židova, obustavio je svoje djelovanje- Medjutim je položaj židovskih masa i dalje ostajao jadan i strašan i u posljednje vrijeme zatkružiše javnošću vijesti o aktiviranju Jointa i o kooperaciji pomoćnih organizacija, da se domogne neodrživom položaju emigrantskih masa, što zapeše kojekuda. I tu se sada naročito istaklo pitanje projekta sovjetske vlade, da se u Ukrajini, a naročito na plodnom otoku Krimu koloniziraju Židovi. Čini se, da do danas još uvijek nije u filantropskim i veliko-financijalnim krugovima židovstva sazrela spoznaja do neke ma i ne maksimalne tačke, da danas Palestina po mnogočem treba »da ima prioritet kad je govor o židovskoj emigraciji. I tako su eto, uz tu konstataciju. opravdane bojazni o tom, da projekti a la Krim mogu nezgodno kolidirati sa nastojanjem, da se Palestina što prije učini zemljom sa znatnom židovskom većinom, a da se kod toga ne ozlijede nacijonalni princip u njenoj izgradnji. Krim je možda neka diplomatska i promišljena smicalica mudrih sovjeta: pokazuje se dobra volja, a sav riziko nose Židovi. Inž. Stricker kaže: »Prvo hoće da uzdrmaju simpatije židovstva za Englesku, a drugo hoće da stvore argumenat protiv mrskoga cijonizma.* To može, a opet ne mora da bude baš tako, ali svijet je danas sklon, da o sovjetskoj vladi tako misli zbog različitih razloga. Jasno je, da sovjetska vlada nema mnogo simpatija za židovstvo, i da o njem vodi suviše negativne brige, jer se mnogo brine kako da ga uništi. A cijonizam kao židovski nacijonalni pokret i ako ona inače potpomaže nacijonalne pokrete u Aziji i kolonijama ne nailazi na njene simpatije, nego joj veoma često služi razlogom, da se gone i bacaju u tamnice oveći brojevi ljudi aktivne Židov-

ske omladine i aktivnih dijelova židovstva. Palestina je u posljednje vrijeme silom prilika i uspjehom Cijon. Organizacije postala tačkom, prema kojoj polazi jaka i konstantna struja emigrantskih masa i u koju će ta struja, zbog položaja i prilika u svijetu, još zadugo navirati. I tako ima Cijonistička Organizacija veliku zadaću, da taj pojav iskoristi i uredi na način, koji će dati rezultat, što odgovara programu o nacijonalnoj izgradnji Palestine. Mr. David A. Brou n vodit će jesenju kompanju Jointa, da se namakne 15 milijuna dolara za pomoć istočnom židovstvu, a naročito za pomaganje kolonizacije. Mr- Brown je jedan od onih američkih Židova necijonista, što hoće da potpomažu izgradnju Palestine. Ali on će eto da se daleko jače angažira za pripomoćni filantropski rad u galutu. Ima mnogo takovih pojedinaca. Pila se, koliko će to naškoditi radu za financijalno obezbjedjenje obnovnoga rada u Palestini? Zasada je teško dati na ovo pitanje odredjeni odgovor. jer se na pr. još ne zna točno, kakove će konsekvence imati zaključci kon-

ierence pomoćnih društava, koja se je pred netki dan održala u Parizu za stav nekih osoba i organizacija prema pomaganju rad'a u Palestini. Cijonistički kongres morat će dakako dd zauzme svoje stajalište o pitanju kolonizacije u Rusiji, jer to pitanje zadire u njenu sferu. Danas je pored toga Cijonistička Organizacija mukon likvidacije ITO jedino tijelo u židovstvu, koje programatski izvodi djela sistematske kolonizacije. ITO je krahirala. Sam šušti filantropizam, kako ga predstavljaju današnje pripomoćne organizacije u židovstvu može lako da padne kome na lijepaik. Cijonistička Organizacija ima ovdje zadaću, da svojim sadržajnim utjecajem djeluje onamo, da se sav taj filantropizarn uputi jednim smjerom, koji ne će dopustiti lutanje od nevolje do nevolje, od zgode do zgode, nego će konstantno skupljati bogate energije na korist nečeg dalekosežnijeg i odlučnijeg nego što je efernernost momentanih pomoći, koja se čini, kao da se provodi uvelike zbog toga, da bude mirna savjest onima, kojima ne ide loše na ovom svijetu. —I.

Sjednica Akcijonoga Komiteja VAŽNE IZJAVE EGZEKUTIVE I NJENI PRIJEDLOZI KONGRESU

Na sjednici od 17, jula vodila se odulja diskusija o izvještajima, koje su iznijeli pojedini članovi Egzekutive, a naročito o referatu dr. Weizmanna o planovima Egzekutive u bližoj budućnosti. U toj debati je inž, Robert Stricker u ime opozicije upravio na Egzekutivu izravno p tanje, je li ona spremna da proširenju Jewisih Aga»cy poda provizoran karakter, a naročito, da li hoće da se nikako n e m i• jenja 4. točka mandata, koja priznaje Cijcnističku Organizaciju kao Jevvish Ageocy, dakle kao jedinoga legitimnog predstavnika židovsikoga naroda u pitanju obnove i izgradnje židovske narodne domaje. Predsjednik W e i z m a nn i predložio je Egzekutivi ovo pitalnje inž. Strickera i u sjednici od 19. o, mj. izjavio je predsjednik Weizmann u ime Egzekutive kao odgovor na pitanja opozicije Ovo: »Pregovori o proširenju Jevvish Agency toliko su uznapredovali, da Egzekutiva ima namjeru, da kongresu podastre referat, Ina temelju kojega će zatražiti ovlasti, da u organizaciji i konstituciji Councila Jevvish Agency postupa dalje prema ovim uvjetima i načelima: 1. Council, koji će imati otprilike 150 članova, treba da do polovine sačinjavaju zastupnici Cijonlističke Organizacije, a do

polovice, zatupnicl židovskih zajednica iz raznih krajeva svijeta. 2. Metoda, prema kojoj će razne zajednice slati svoje zastupnike treba da se u svakom pojedinom slučaju uredi sporazumom, već prema lokalnim prilikama i preduvjetima. 3. 40 procenata mjesta u onoj polovici Couocila, koju ne će sačinjavati zastupnici Cijonističke Organizacije moraju ostati reservisana za židovsku: zajednicu Udruženih Država 5. Podjela ostalih mjesta uredjft će se »a temelju sporazuma Cijonističke Organizacije sa raznim židovsikim zajednicama. Nabačeno je pitanje, ne će li biti potrebno, da Egzekutiva, Inakon uredjenja Councila Jevvish Agency poduzme korake obzirom na promjenu 4. člana Mandata, Egzekutiva želi u toj stvari, da kaže da po njenom mnijenju ne će bit i potrebno i da ni sa kojega gledišta n e bi bilo poželjno, da se poduzme štogod za promjenu teksta mandata, Imademo pouzdane informacije, da je i mandatarnavlastistogamiš ljenja; ona nije sklona, da se upušta u raspravu ni o jednom aktu, uz koji je vezana promjena tekstaumandatu. GOD. IX.

UPRAVA I UREDNIŠTVO; ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

POŠTARINA FLaCENA 0 GOTOVOM.

ZAGREB 31. jula 1Q25 - 10. aba 5685,

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. ICO D. POLUGOD. 50. D CETVRTGOD. 26 D. POJEDINI BROJ 2. D.

BROj 33