Židov

AIT se smatra, da je samo po sebi ra-. zumljivo, đa se kad rasprave dopru do tačke primitka konstitucije Jevvish Agency-a o tom mora da izvijesti,' maaidatama vlast isto onako kao što je vazda bila izvještena o konstitucijonalnlim prcmjenama u izgradnji Cijeniš Učke Organizacije ili o drug m važnim koracima, što su se poduzeli u tečaju izgradnje židovske narodne domaje. Egzekutiva izjavljuje prema tomu, da će od 14. kongresa zatražiti, da budućo) Egzekutivi dade ovlast, da stvori C o u n c i 1 Jevvish Agencv j da sazove sjednicu Councila, kako bi se raspravio prihvat konstitucije Jevvish Agency, koja će imati karakter sporazuma izmedju Cijonističke Organizacije (i židovskih zajednica, kojo će S'Uiđjdlovalti u proširenju. Egzekutiva drži, da Coumcil treba sazvati, kad Cijonistička Organizacija primi obavijest da je odredjeno najmanje pedeset članova one polovine što je ne ispunja Cijonističke Organizacijo, koji će zastupati najmanje šest zemalja. Egzekutiva će nadalje predložiti kongresu, da konstitucija Jevvish Agency treba da sadržaje klauzulu, da ta konstitucija vrijedi zasada samo za period od tri g c d : n e računajući od dana kad će je prihvatiti Council. Na kraju toga. perioda uredit će se pitanje njenoga produženja sporazumom izmedju Cijonističke Organizacije i ostalih sudjoCujućih stranaka«, U vezi s tim izvještajem Egzekutive izvijestio je nakon toga politički sekretar Egzekutive- gosp Leonhard I. S t e i ni o svom radu u Americi. Iza toga izjavilo je dr. Nahum Goldman u ime općine ovo; »U irpe mojih prijatelja, gospođe Griinbauma i Strickera i u ime svoje imam đ!a obzirom na izjave Egzekutiva u stvari Jevvish Agency stavim Akcijonom Komiteju do znanja slijedeće: Izjava Egzekutive konstatira pc-svema jasno, da pokušaj proširenja Jevvish Agency u formi koju ona planira treba da i m a provizoran karakter i da. nikako ne dolazi u pit altu je promjena 4. točke mandata. Prema tome čini nam se uklonjenom jedna od najvećih opastoosti, protiv koje smo

se borili već godinama. Adi projekat Egzekutive o konstituciji Jewish Agency sadržaje neke utanove, koje po našem mišljenju ne dostaju, da posvema osiguraju s uverenost kongresa i odgovor Most članova Jevvish Agoncy pred demokratski konstituiranim korporacijama. Zbog toga si priđržajemo pravo, da na kongresu stavimo neke prijedloge u toj stvari«. Iza toga primljena je izjava Egzekutive bez debate do zimanja. ♦ Generalna debata o političkim izvještaj ma Egzekutive ispunila je treću i četvrtu sjednicu od petka. Naročito su se raspravljala pitanja proširenja Agcncy i pregovora sa Agudom o palestinskom zakonu o općdn, U toj raspravi izvjcstili su dr. Welzmai.in i Sokolov o kolonizaciji na K r i m u. Na sjednici od nededje dne 19. jula izvijestio je dr. Georg H a 1 p e r n o radu Jevvish Colonial Trusta (Žid. Narod. Banka) za radnu godinu 1924. Izvještaj će biti podastrt glavnoj skupštini banke, koja će se održati uz kongres u Beču. U diskusiji o tom izvještaju sudjelovali su zastupnici; Farbstain, dr. H a n t k e, dr. F e d e r busch, Motzkin, Hindcs i prof, W a r b u r g. Nakon mekih izjava gospode Jeana Fischera, Naiditscha i dr. H a! p e r na primljen jj izvještaj do znanja. Nekoji , članovi Ak danoga Komite ja koji još lndjesu bili u Londonu za prvih' sjednica. a medju ‘njima ;ng. Jichak G r ii nb a u m stigli su tek u nedjelju. Šesta sjednica (nedjelja poslije podne) otvorena je izvještajem dr. E d e r a o Hebrejskom Universitetu. Urtiverza. rekao je dr. Eđer nije tok otvorena, nego je ona faktično počela radom. Saglasno sa rezolucijama, koje je prihvatio posljednja kongres izabran Je Bcard of Govemors za udidversiitet. Konstituciju toga Boarda prihvaćaju i Board i Cijonistička Organizacija. Funkdje i pravo raspoložbe Cijonističke Organizacije obzirom na imetak ostat će netaknuti. Judaistički institut priznat je kao dio universiteta, ali je ipak sačuvana njegova autonomija obzirom ma budžet, izbor profesora i programa, Iza toga izvijestio je dr. Eder o

pojedinim institucijama, kao što su mikrobioilogički, kemički, pa o pokusnoj stanici i o Nadjonalnoj biblioteci. Sada se izradjuju planovi za dalja dva instituta, za Enstein- Balfourov laborato. i za orijentalističke odjeljenj e, Dr. Eder završio je referatom o fina ncijalnim prilikama universiteta i saopćio je, da će sn predložiti kongresu, da su budžet [ pored stavaka za bibiotejku i pokusnu stanicu stavi za universatet s ka od 10.000 funti, Naikcl.ii ođulje debate prihvaćena je jednoglasno rezolucija, koju je predložio inž. Robert Strioker; »Vlasništvo Cijonističke Organizacije i svih njenih fondova ne smije se predati Board of Goverfnors-u universiteta, prije nego što se konstitucija Boarda ne predloži Organizaciji (Egzekutivi i A. K.) i po njoj ne prihvati« Colcne’l K i s h referirao je u nastavku sjednice o položaju jišuva u Palestini, o mjerama obzirem ma poraslu imigraciju i 0 odnosima palestinske Cijonističke Egzekutive i Vaad Leumia. Referirao je 1 o odgojnim pitanjima i štrajku učitelja. Na taj referat nadovezala se edulja i živa diskusija u kojoj su učestvovali i dr. Weizmann i Nahum Sokolov. Rasprave o tom potanju završile sU se na sjednici od poneđeljka pa je prihvaćena cva rezolucija: »Akcijcni je Komitej uvjeren, da se i u interesu učitelja i Cijonističke Organizaciju mora urediti odnos izmedju ovih dviju partija. A. K, drži da 1. cijonistička palestinska Egzekutiva mora odmah da poduzme korake, da se stvori korporacija sa juridičk3 m pravom, koja će übudiiće reprezentirati odgoju i školstvo. 2. bez obzira na sadanji pravni položaj moraju hebrejski učitelji biti obaviješteni, da nakon završetka tekuće školske godine izmedju učitelja s jedne i palestinske Egzekutive sa druge strajne ne postoji nikakav ugovor i da se prema tomu mogu zaključiti novi ugovori«. Na sedmoj sjednici (ponedjeljak prije podne) primljena je ova rezolucija o pregovor im a s a Agudom»A. K. ovlašćuje Egzekutivu da (nastavi

Kirjat Anavim

(Utemeljen god. 5680.) Arapsko pučanstvo okolice, nazivlje to mjesto »Dilb« ili »Kir-at-el-ajnab«. Ovo je posljednje ime ispravno i odgovara okolici. Ime »Kirjat Jearim«, ko;e se prije ovdje upotrebljavalo, jest pogrješno, budući da se »Kirjat-Jearim«. nalazi izmedju Dilba i Betira. Kirjat se Anavim nalazi u blizini ceste Jerusolim-Jafa. 11 km. od Jerusolima. Na zapadu graniči sa arapskim selom Abu Guš ili Kir-at-el-ajnab. na sjeveru dosiže cestu Abu Ouš-Ramala. Cestom Jerusolim-Jafa ima Kirjat Anavim vezu sa Jerusolimom (pol sata vožnje autom) na istoku sa Mocom (10 minuta autom), na zapadu sa .lafom (iVa sata autom). Kirjat Anavim leži 700—750 metara nad morskom pučinom, a okružen je lancem lijepih brda. Ostaci terasa u okolici svjedoče o gustoj napučenosti prije razo-

renta zemlje i o mogućnosti, da se taj kraj naseli velikim brojem žitelja. Kirjat Anavhn ima gorsku klimu, svjež, hladan i zdrav zrak. Radi tih je svojstava prikladan za odlično oporavilište. Površina, što pripada Keren Kajemetu, iznosi oko 4000 dunama. Tlo Kirjat Anavima sadržaje mnogo vapnenca i šljunka, pa radi toga može da sabere u sebi kišnicu i sačuva vlagu u dubini od 10 —15 m do konca ljeta. To je tlo usto dobro za razne voćke i gajenje povrća. Osobito dolaze u obzir: vino. masline, mišmiš. kajsije. kruške, jabuke itd. Zemlja može da se ameliorira ovim sredstvima: a) čišćenjem tla od kamenja, tmja i korova; b) izgradnjom terasa na bregovima, da se ondje sabere voda. Na južnoj granici s one strane ceste je izvor. God. 1922. uredio je Keren Kajemet u Kirjat Anavim opskrbu vodom, ali se

ispostavilo, da količina vode ne dostaje za naseljenike, budući da bunar lako presušuje, pa je kvuca prisiljena, da u zadnjim ljetnim mjesecima kupuje vodu od susjeda. Zato se sada pomoću K. K. L. u Kirjat .Anavim gradi cisterna za sabiranje kišnice. Kirjat Anavim je utemeljen god. 5680. po K. K. L. kao prvi pokušaj stare kulture terasa, koja je tijekom perioda pustošenja razorena. Već se sada može ustvrditi, da je taj pokušaj većim dijelom uspio. Unaprijed je bilo jasno, da je najveći dio zemlje Kirjat Anavima podesan za razvitak intenzivnog kolonizacijonog sistema pomoću terasa, kako je već uvedeno u okolici Jerusolima u kršćanskim manastirima, osobito u Ejn Karemu, Ramoli na cesti Jerusolim-Nablus, u Bet Galla kraj Betlehema, gdje ima terasa, na kojima se, uspješno uzgajaju vinova loza i razne voćke. Prvi se posao zato u glavnom sastoji u izgradnji terasa. Kod tog

2

>2 1 D O V«

BROJ 33.