Židov

51,5%. a u prvoj polovici godine 3685 digli su se ■a 63,4%. Ovaj znatan porast treba da se pripite velikim svotama koje su poljske zemlje doprinosile ia Keren Kajemet. Kopat Holim broji 11.000 članova. Uz Hadasu vrsi u sve jačoj mjeri vrijedan sanitarni rad u Palestini Kupat Holim (radnička bolesnička blagajna), pa pruža bolesnicima potrebnu liječničku pomoć. Broj njenih članova iznosio je u godini 1919 svega 1200 članova, a krajem godine 1924. imao je taj institut 10.000 članova. U 70 mjesta daje liječničku pomoć svojim članovima i njihovim porodicama. Laboratorijumska istraživanja i liječenja ’ rentgenovim zrakama ne provodi redovno Kupat Holim, nego se tim radom u glavnom bavi Hadasa. Kupat Holim podiže i uredjuje u svim novim naseljima i ondje gdje nastaju industrijalni centri svoje podružnice. Bolnice egzistiraju sada u En Harodu i *Tiberijasu a provizorne bolničke barake grade se od vremena na vrijeme prema potrebama. Kupat Holim podržaje 3 gradske i 40 seoskih klinika, .osim toga oporavilište u Moći sa 30 kreveta, a sad treba da se to oporavilište proSiri za daljnjih 30 kreveta i da se na Karmelu sagradi drugi sanatorij. Budžet Kuoat Holim iznosio je godine 1922 23. 72.454 funti, iveren Hajesod doprinio je za posljednja 22 mjeseca 14.342 funte. Broj članova Kupat Holim iznosi sada 11.000. Budući da se Kupat Holim koriste i porodice njenih članova to ona daje liječničku pomoć otprilike Budžet Kupat Holim iznosio je godine 1922 23. iznosi oko LE 58.000.

Iz Jugoslavije

POZDRAVI SAVEZA CIJONISTA, KEREN KAJEMETA I KEREN HAJESODA XIV. CIJONISTICKOM KONGRESU I KONFERENCI KEREN KAJEMETA. Predsjedništvu XIV. Cijonističkog kongresa u Beču. Veoma poštovana gospodo! Židovi Jugoslavije živo prate Vaša vijećanja. Zemaljska Cijonistićka Organizacija i vodstva fondova nadaju se, da će ovaj kongres bio on kolikogod težak znatno pomaknuti našu stvar i stvoriti odluke, te će ojačana Cijonistićka Organizacija uz pomoć mnogo jačih fondova provesti izgradnju židovske narodne domaje u übrzanom tempu. U ime Saveza Cijonista u Kraljevini SHS i vodstva obadvaju cijonističkih fondova pozdravljamo Vas srdačno i želimo Vam mnogo uspjeha. U Zagrebu, dne 7. augusta 1925. Za Savez Cijonista u Kraljevini SHS: Dr. Beno Stein. Za Upravu KKL za Jugoslaviju: Lav Stern. Za Centralnu Upravu KH za Jugoslaviju: Spitzer. (losp. M. M. Usiškin, predsjednik Direktorija Keren Kajcmet LejisraeJa u Beču. Srdačno pozdravljamo konferencu svih saradnika Keren Kajemet Lejisraela, koja se održava u Beču i nadamo se, da će se u ozbiljnim i stvarnim raspravama naći put za dovoljno jačanje naših fondova, a naročito ljubimca židovskoga naroda Keren Kajemeta, kako bi se izgradnja židovske narodne domaje inogla da provede u bržem tempu i mnogo sigurnije nego dosada. Želimo Vašim vijećanjima potpuni uspjeh i isporučujemo naše bratske po-

zdrave svim prijateljima, koji su se trudili oko prosperiteta naše veliike stvari. U Zagrebu, dne 7. augusta 19J5Za Savez Cijonista u Kraljevini SHS: Dr. Beno Stein. Za Upravu KKL za Jugoslaviju: Lav Stern. Za Centralnu Upravu KH za Jugoslaviju: Spitzer.

VI. OMLADINSKI SLET u OSIJEKU

Po šesti se puta sastala naša omladina. 1 nehote čovjek pomišlja na to, da je ta brojka dokaz starenja pokreta, i da jedna institucija, ponavljana već po šesti puta u šest godina, mora da postane stereotipna, pa da izgubi čar iskonske neposrednosti. Šesti je slet pokazao protivno: da na svakom sletu navire nova omladina, puna svježine, veselja i borbenosti, da svaki slet zbog toga imade nešta posebno, svoje, da je svaki zbog toga omladinski svečani dan. Taj je slet ujedno pokazao, da su iz omladine dokraja izašla ranija, starija godišta, koja su mu još na petom sletu donekle davala boju. Na ovom je sletu bilo svega deset od onih, koji su pohodili svih šest sletova, a od njih su gotovo svi bili na prvom sletu djeca, koja su istom u Savezu Zid. Omi. Udruženja dobila cijonističku odgoju i kojih se život i razvitak ne može zamisliti bez posljednjih šest godina omladinskoga rada i htijenja. Time i u Savezu, poput ostalih organizama, biva onaj proces, po kojemu u svakih sedam godina dolazi do potpune izmjene materije. Čini se, da će u toj posljednjoj godini saveznoga sedamgodišta taj proces zaista biti dokrajčen, da će članovi Saveza, barem oni odlučni, aktivni članovi biti mladi, pošto su istupili i otpali oni stariji. Šesti je slet dokraja uspio. Od vanjske organizacije stanova, hrane i priredaba, gdje je sve izvrsno funkcioniralo, pa sve do unutarnjega zanosa, koji je bio živ i snažan, ovaj se slet može da broji u naše najbolje sletove. Ako je Ciča Oross mogao na otvorenju da žali, što su u dvorani nizovi klupa kao u teatru, a on da govori s bine kao u glumi, onda su njegove riječi bile potpuno oborene u onaj mah, kad je generalna debata Sav. Vijeća u onoj istoj dvorani stvorila svojim visokim nivoom, žarkim uvjerenjem i prijateljskom borbom povezanost govornika sa slušačima, a isto tako onda, kad je na završetku sleta u onoj dvorani premošten jaz bine i gledališta, kad su vodje i omladina u jednom vedrom raspoloženju proslavili uspjeli slet nevezano i obijesno ozbiljnim i šaljivim tačkama. Prvi je puta stupalo pred omladinu vodstvo, prvi se puta našao krug ljudi, odraslih u Savezu, koji se ne mogu da zamisle bez Saveza i bez kojih se ne može da zamisli Savez, koji su iz vjere u omladinu, i ako je znadu da ukore i napadnu, pregnuli da joj budu odgovorno vodstvo. Salom Freiberger, Ciča Gross, Josip Milhofer, Joel Rosenberger i Cvi Rothmiillcr stupili su pred Savezno Vijeće, i ako Freibergera i Mflhofera nije bilo u Osijeku, s jednovitim programom i s voljom, da taj program iz'rše. Savezno je Vijeće jednoglasno izreklo tome vodstvu povjerenje, pa mu je dalo velike

ovlasti. Najznačajnije je za karakter toga vodstva, da nije birano na ograničen rok i s ograničenim punomoćima, nego da je ono dotle jedino vodstvo i zastupstvo Saveza, dokle mu Sav. Vijeće kvalificiranom većinom ne izrekne nepovjerenje l ime je učinjen prvi korak, da sc prebrode nepotrebne parlamentarističke ustanovc, da se vodstvo osnuje na dubljoj vezi izmedju vodja i omladine. A u čemu je program novoga vodstva? Ono ima da u praktičnom radu povuče konzekvencije iz prve rezolucije Sav. Vijeća, koja konstatira, da je dosadašnji rad u šest godina unatoč nastojanjima u svima pravcima i unatoč organizatoirnim uspjesima ostao uglavnom jalov, a da su glavni nosilac Saveza one stanice, kojima je odgojni cilj odredjen Palestinom. Budući da je prema drugoj rezoluciji cilj omladine djelovanje za hebrejsku radnu Palestinu, ima da novo vodstvo u Savezu stvori cijonističku atmosferu, u kojoj će biti razumljiva težnja za Palestinom i za odgojom djece za Palestinu, za jednostavnošću života i za odabiranjem onih služba, koje su produk tivnošću i jednostavnošću podobne za Palestinu ili za pravo razumijevanje i učestvovanje u životu palestinske radne zajednice. Ovaj slet, a pored njega kemp Ahdut Hacofim na Bledu dokazuju, da ima u nas mnogo snage i mogućnosti, da se ta snaga ispolji u snažnim cijonističkim djelima. Samo omladina i njene vodje treba da steknu potrebni kontakt s palestinskom zbiljom, a da ne zaborave cijonističke principe; treba da odbace nepotrebne organizatome oblike i da se koncentriraju na plodonosan rad ne napuštajući vrelo ideje; treba da su puni medjusobnoga povjerenja i odgovornosti ne prezirući kritiku. Onda će naša omladina, koja je već odlučno zamahnula naprijed, moći da dodje na kraj svoga puta. Do danas je ona istom počela da kreće naprijed. Stoga je moralo da bude mnogo kritike i u svečanom slovu g. dr. Aleksandra Lichta i u referatu dosadašnjega predsjednika Cvi Rothmiillera: Zadaci S. Ž. O. U. i u pojedinim govorima u diskusiji. Stoga još i nije cijonizam naše omladine stopostotan. Ali mi smo puni nade, da će naša omladina slijedeći svoje vodstvo znati da izvrši odluke i da postane cijonistička u najčistijem značenju te riječi. Svečana služba božja. U ponedjeljak u 19 sati bila je u hramu u nazočnosti oficijelnih ličnosti, osječkoga gradjanslva i brojne omladine svečana služba božja, kod koje je lijepo pjevao g. nadkantor Schechter, a g. nadrabin dr. Ungar održao je propovijed. U njoj je izveo, kako se Palestina ne može izgraditi samo drvljem i kamenjem, nego da treba i duha Božjega, jer je taj duh bio opo, što je sačuvalo židovski narod iza propasti države, dok su ostali narodi prije ili poslije potpuno nestali, jer nijesu imali ništa osim sile i tjelesnoga temelja. Omladina je propovijed lijepo primila, pa je u tom velik napredak od novosadske službe Božje, gdje nije bilo propovijedi. Svečano otvorenje. U dupkom punoj i natrpanoj dvorani Royal-kina započeo je u ponedjeljak uveče predsjednik S. Ž. O. U. Cvi kothmiiller slet, hebrejskim riječima, koje u prevedu glase: Gospodo, prijatelji i sestre! Kad počinjem pozdrav hebrejskim riječima, onda mi nije tek namjera da odam počast našemu narodnomu jeziku, nego u isti čas usred naših gostiju napose pozdravljam sve vas, koji prianjate uz naš jezik, a po njemu i

BROJ 3«.

»2 1 D O V.

5