Židov

ž;mo Balfourovu deklaraciju i San Remski zaključak. Četrnaest točaka su mc>mentano zaboravljene. Ali će opet doći doba, gdje će oživjeti taj osjećaj prava. Onda ćemo opet moći da se usmjelimo na prodor. Doonda moramo da idemo ovim tvrdim putem. Komu je miliji lagan put, neka ide u Ugandu ili Krim ili kamo drugamo. Mi moramo, da izvojštimo ovaj teški dugi, tvrdi, svakidašnji boj. U nečemu ćemo pobijediti, u nečemu podleći. Izgradit ćemo kamen po kamen, u Palestini, dok ne dodje čas, gdje će opet tribuna!, pred kojim ćemo moći da formuliramo zahtjeve u istoj atmosferi osjećaja pravde, ako i ne na istim temeljima. Onda će Vaš budući vod ja da stupi pred taj tribunal i moći će da se podupre na izvršen posao, doduše malen, ali zdrav i pošten i pun. Mora da čekamo to vrijeme sa strpljivošću, koja dolikuje staroj rasi i starom kulturnom narodu. Nemojte da silom postižete uspjehe časa, koji su bumerang, što će se poslije sam okrenuti protiv Vašega rada. Ja mogu da idem samo tim putem, jer mi je on u krvi, u mojoj vjeri i u mojem iskustvu. Hoćete li brži put, onda ćete morati da birate druge vodje. (Burno odobravanje, svi se podižu).

nad krošnja smokava i oleandara, iznad stabala parka preko pučine morske sve tamo daleko na otoke. Uopće je ovdje vanređan doživljaj ljepote. A u tome i leži vanredna vrijednost za estetsku odgoju djeteta. A sa druge strane čini se, te dijete tu nc osjeća da Ono tu živi osjećajući, te je razumljivo samo po sebi. da ima udobnosti i užitak ljepote. Ništa ne govori više za uspjeh ovoga instituta u Crikvenici do nasmijanih i punih obrazića ono pedesetero djece, što boravi sada ondje. Tražio sam informandi causa njihova izričita svjedočanstva; i ona su povoljna. Uz djecu su stalno sada dvije diplomirane učiteljice, od kojih je jedna sa zagrebačke židovske škole. Bilo bi poželjno, da se svake godine nadjfe tri do četiri naših prokušanih židovskih učiteljica, koje bi preko ljeta bile tu u koloniji uz djecu, unoseći u dom i nešto dubljeg pedagoškog duha, koji je bez sumn : e potreban. I sada

je uz djecu stalno i jedna ispitana sestra pomoćnica. Djeca posjećuju koloniju u dva turnusa; jedan traje od početka do konca jula, a drugi čitavoga mjeseca augusta. Jedan čine djevojčice, a drugi dječaci; sve po 50 djece. Vodstvo kolonije namjerava da dogodine uvede tri odjela počevši od 15- juna, a završujući 15. septembra. U ostalom medjuvremenu mogao bi se dom upotrebiti kao oporavilište za židovske studente i rekonvalescente. Samo bi tu svi posjetnici trebali da plaćaju režijsku cijenu, a za one koji ne raspolažu sredstvima, trebale bi da podmiruju troškove razne židovske korporacije, jer Ferijalnu koloniju stoji napona sviju snaga, da pokrije troškove dječjega boravka i oporavka. ♦ Dosada je u dom u Crikvenici investirano preko 800.000 dinara, a da nema više nikakovih dugova. Nekoliko je gospodja

i gospode steklo lijepih zasluga oko namaknuća toga novca. Ali ako se već ima da istaknu lica i imena, treba prije svega spomenuti rad i predanje gospodje Tilde Deu t s c h-M acel j sk e i njenoga supruga gospodina Alberta pl. D e u t s c h a. U njih je rad za Ferijalnu Koloniju važan dio njihova života- Oospodja DeutschMaceljska, čije ime nosi zaklada, što čini financijalnu bazu doma, već kroz odulji niz godina ponajveći dio svojih energija daje pomoći i brizi za djecu, lijepoj, uzvišenoj svrsi. I mi joj iskreno želimo, da joj hvala ne zastane u komplimentima znanaca i prigodnih uzvanika, nego da ta hvala bude trajno živa i duboka u srcima onih ljudi, što će da postanu od djece, koja se dolje u blagoj klimi usred zelenila i cvijeća raduju ljepoti, što je ponajviše njenom zaslugom mogu da uživaju kroz mjesec dana. —l.

APSOLUTORIJ EGZEKUTIVI

Na koncu 12. sjednice, dne 26. augusta u I IV2 u noći izglasan je apsolutorij Egzekutivi, Za apsolutorij je bilo 137 glasova, protiv njega 17 glasova Zajednice radikalnih Cionista. Usteglo se 90 glasova Mizrah : ja, H'.tahduta, Poalc Cijona i Ceire Cijona. I ako je apsolutorij primljen s burnim oduševljenjem, izjavio je dr. Hajim VVeizmann u ime Egzekutive i u svoje ime- da će istom drugi dan moći da kaže, hoće li iza takvoga apsolutorra moći Egzekutiva da preuzme vodstvo i odgovornost za namaknuće budžeta od jednoga milijuna funti. Govori se, da će b ti predložena Egzekutiva: dr, VVeizmann, Sokolov, Feiwel, Eder i Blumenfeld, koji ima svi da ostanu u Londonu.

Štampa u Erec ]israelu

U članku »Najmladja štampa svijeta« govori detaljno u listu >Ne\v Palestine« osnivač židovske brzojavne agencije Meier (1 ross m a nn o štampi u Erec Jisraeln. Iz toga članka donosimo prema »Wiener Morgenzeitmigu« ove podatke; Štampa u Erec Jisraeln jest zasada tek do nekog stupnja prirodan produkt potrebe za dnevnom informacijom; ona je djelomično umjetna tvorevina političkih grupa sa političkim ili odgojnim svrhama. Četiri dnevnika i neko 32 tjcd n i k a i polumj c s e č n i k a daleko su od toga, te bi se sami od sebe mogli da uzdrže; njih subvencioniraju nacijonalne organizacije, političke stranke i vjerske zajednice; ostali se listovi bore sa svojom egzistencom. Unatoč tome raste u zemlji danomice broj listova. Pred deset godina nije u Erec Jisraclu još postojao nijedan dnevnik, a danas postoje ovdje najmodernije tiskare, a i jedna obavijesna agencija. Novinska čitalačka publika u Erec Jisraclu može se podijeliti u tri grupe: Arape, Židove i Engleze. Svaka od tih grupa ima svoju štampu, a neka i novine u dva jezika, jer znatan dio useljenih Židova, koji umije da čita samo jedan jezik, povečaje broj engleske čitalačke publike; koju u glavnome čine vojska,- vladini činovnici i trgovci. Palestinski novinar mora da se obazire na sve struje i boje unutar svoje nacijonalne i jezične grupe. Žurnalistička tradicija nije se još mogla da stvori. Izuzevši hebrejski tjednik »Hapoel Hacair«, koji izlazi neprekidno već 18 godina, nema u zemlji nijednog hebrejskog, arapskog ili engleskog lista, koji bi postojao više od 10 godina. Arapska štampa u Erec Jisraeln zastupa dvanaest časopisa, od kojih izlaze 3 u Jerusolimu, 4 u Jati i jedan u Betlehemu. Jedan arapski dnevnik nije se mogao da ostvari unatoč svim naporima zbog pomanjkanja čitalaca. Arapski listovi donose ponajviše lokalne vijesti i informacije, prenesene iz egipatske štampe. Naklada ovaikovog arapskog lista ne prelazi 300 primjeraka. I ako četiri petine pučanstva čine muslimani, ipak su gotovo s v i urednici i

izdavači arapskih listova u Erec Jisraelu kršćani. Većina arapskih listova je protuengleska, protužidovska i prema lomu protucijonistička. »Felestin« (Palestina) i »EI Oczira-' u Jafi, »ti Kannch u Hajfi, »Rak i b Si on« (Čuvar Cijona), oficijelni organ latinskoga patrijarhe i »Meraatel Šerk« (Zrcalo Istoka) u Jerusolimu jesu propagandni listovi arapskih nacijonalista »Felestin«, kojega je izdavač Izrael Is s a bio nekoliko puta sudbeno progonjen zbog protuengleske propagande i kuckanja protiv Židova, jest službeni organ kršćansko - mus 1 imans k o g druš t v a, koje je pred dvije godine poslalo svoje odaslanike u Englesku. »E 1 Karme I je najstariji arapski list u službi arapske nacijoualistićke propagande, a uredjuje ga van redno sposoban arapski novinar Na zar. Organi umjerenih Arapa u gradovima su: »Li sa u cl Arab« u Jerusolimu. »Anafir« u Hajfi i »E 1 Akbar« (Vijesti). Ovi listovi ne pobijaju britanski mandat, pa zagovaraju s p o raz u m sa Židovima i Englezima na ku 11 uru o j platformi i ako ne priznavaju Balfourovu deklaraciju, jer ona osigurava Židovima političku nadmoć. »L is an el' Ara b« je usto orijentiran protiv Francuske, njegov izdavač je prognan iz Sirije. Uopće se može reći, da svi listovi, na koje utječu zastu p u ic i kršćanske crkve simpatiziraju sa F r a ncus k o m i da su najoštriji protivnici Židova i Engleza. List »Sovr Ašab« (Glas Naroda), koji izlazi u Betlehemu jest organ krŠćansk o-o rt odoksne zajednice. Osim ovih listova izlaze na arapskom jeziku arapsko izdanje sindikalnog organa željezničara >H akata r« i arapsko izdanje s 1 u /, beno g a lista palestinske vlade. Dok Arapi sa pučanstvom od 600 000 duša imadu 12 malih periodičnih časopisa, dotle 125.000 Židova u Erec Jisraelu izdaje 3 dnevnika, 7 tjednika, 2 po-lumjese č u i k a, 6 mjesečnika i nekoliko revija, koje izlaze neredovito. Svi ti listovi izlaze na hebrejskom jeziku. Tri dnevnika »Doar Hajom« (Dnevna pošta) u Jerusolimu, »Haarec«

-BROJ 37.

>Ž 1 D O V«

7