Židov

Dr. Nahum Goldmann (radikalni cijonista): Veseli nas, što je dr. Weizmann u pitanju izgradnje Palestine zauzeo tako jasan stav. Cijonistička javnost ne smije dpbiti dojam, kao da promjene u stavkama budžeta znače promjenu kurza, jer zato nema povoda. Dosadašnji sistem bazira na trim fundamentalnim principima: 1) oštra, jednovita cijonistička uprava djela izgradnje, 2) da se pod jakom upravom ne misli uveđenje administrativnog sistema, 3, kod osvojenja zemlje mora da se uščuva duh pijonirstva. Prema mandatu ima mandatarna vlast da stvarno podupire židovsku kolonizaciju, Tražim,o od Egzekutive, da ona uporno traži stvaranje ovakove administracije u Palestini. Ne možemo dopustiti, da se s kongresa širi parola, da smo mi spriječili Agency. Poteškoće leže, kako je to Wise reka,o, na drugoj strani. H a r z f e 1 d (Poale Cijon, Palestina) polemizira protiv navoda dra, Halperna. Pobija tendenciju dra. Halperna, da razvije industriju na štetu poljoprivrede i žali što ni industrija ni poljoprivreda ne dobivaju dostatne kredite u Palestini. A, P. C. nije ništa uradila da podupre Rulenbergov projekal. Šhunot ovdim nisu još uvijek ostvarene. U novom budžetu opaža se neki napredak, ali i novi budžet ne udovoljava potrebama Alije. Nabraja uspjehe, što ih je radništvo postiglo i koje treba da svi priznaju. Žali, što se kongres nije bavio položajem ruskih cijonista, pa da omogućuje tisućama ruskih halucim iseljavanje u Palestinu. L e v i t e (Et livnot, Poljska) hoće da spomene neka pitanja, na koja treba da odgovori kongres i to: 1) kako da se vrši daljnja izgradnja Erec Israela? 2) kako će se regulirati velika imigracija? 3. Kako može cijonistička organizacija da upliviše na ono, što se radi izvan cijonističke organizacije? S budžetom od 500.000 funti ne možemo izgraditi Erec fsrael. Ne ćemo postići naš cilj, izgradnju Palestine, sve dotle, d,ok se ona temelji na klasnoj teoriji. Dr. Halpern govorio je o željeznim ekonomskim zakonima, ali nije odatle povukao konsekvencije. Želimo objektivno prosudjivanje dosadašnjeg kolonizatornog rada, ali ne ćemo da potisnemo radnike. Za ljevicu je kriterij za stručnjaka činjenica, da je član njihove grupe. Treba imigraciju urediti, ali ne po ispitu Mahlakot avoda. Pravo na imigraciju i rad ima svaki produktivan čovjek. Egzekutiva treba da radi u smislu majoriteta kongresa i pozvati stručnjake. K pitanju Agency primjećuje, da moramo bezuvjetno privući i druge krugove na saradnju. Predsjednik Sokolov čita ovaj brzojavni pozdrav baruna Rothschilda, koji glasi: »Weizmann, Sokolov, Cijonistički Kongres Beč«. »Zahvaljujem Vam za želje, koje ste mi odaslali u ime kongresa. Divim se neizmjernom radu, koji je izvršio cijonistički pokret i zahvaljujem Vječnome, da mi je dopustio, da potkraj svoga života još vidim renesansu Izraela u zemlji naših praptaca. Isporuručite visokoj skupštini moje želje povodom XIV. kongresa«. Fischmann (Amerika) izjavljuje, da žali, što ih se većina ne razumije u pitanju IV. Alije. Svaka Alija postat će anticijonistička, ako ne uvažimo njezine .opravdane želje. Ako će ljevica nastaviti svoju politiku, mogao bi srednji stalež tražiti, da se sva po njemu sabrana sredstva upotrijebe za srednji stalež. Uvjeren je, da će doskora Jewish Agency postati činjenica. R e m e z (Poale Cijon, Palestina) tvrdi, da ljevica nije pr.otiv IV. Alije, Statistika novoga jišuva pokazuje, da 80% pripada radničkim elementima, 15% imućnim elementima, a 4% su spekulanti. Ovih 15% ne trebaju pomoć industrijske banke. A sa onih 80% radnika bavimo se mi kao i Vi. Ruppin omogućio je privatnu inicijativu i kupnju zemljišta. Bez Histadruta ne možete dobiti židovskog radnika. Vi ne znate da cijenite radništvo, koje radi za narodne potrebe. Imigracija, sljubljivanje imigranata sa zemljom je nacijonalno-socijalno pitanje. Židovsko radništvo u Palestini ima više smisla za političke potrebe pokreta no Jabotinski za socijalnu, čovječansku i narodnu bit pokreta. Mi ne pobijam,o Soskina, jer on hoće da stvori agrikulturnu industriju za eksport, ali držimo, da je važnije da ponajprije snabdijevamo svoje sopstveno tržište. Radništvo se nikad ne će odreći svoje autonomije i bilo bi krivo, kad bi mu je silom oduzeli. XI. sjednica. D a g a n (Palestina) izjavljuje, da se ne mogu gospodarska pitanja dijeliti od političkih. Najvažnije političko pitanje jest naš odnpšaj prema Ara-

pima. Traži, da na vodstvo dodju takovi ljudi, koji će imati razumijevanja za resor, što ga imadu voditi. Inž. Stricker (Austrija) želi da obrazloži svoju demisiju kao potpredsjednik Akcijonoga Odbora. Odstupio je, jer je vidio tendenciju za sistematskim uništavanjem cijon. pokreta, te da će na mjesto cijon. organizacije doći dvije birokracije; ona Keren Hajesoda i Keren Kajemeta. Egzekutiva nije uvažila Akcijoni Odbor. Predložila je Akcijonom Odboru zaključak univerzitetskog odbora, prema kojemu može svatko doći u kuratorij samo ne cijon. organizacija. Isti taj odbpr je zaključio, da je principijelno zabranjena slobodna kritika biblije, tako da ne će biti za tu struku sloboda nauke. Ovaj kongres nema života, jer bi inače reagirao na govor Wisea, Krimprojekt najveći je atentat protiv cijonizma, jer njegova svrha nije da pomaže Židovima, već da razori cijon. organizaciju, a Akcijoni Odbor zaključio je, da se 0 toj stvari ne govpri. Predsjednik Weizmann nam je spočitnuo, da dolazimo sa anonimnim masama, koje ništa ne daju. Ove su nam anonimne mase dale Palestinu, Odgovornost za sve pogreške ne nosi samo Weizmann, već su svi cijonisti za njih odgovorni. Rabbi Uziel (Palestina). Cijonistički rad stupio je u perijod konkretiziranja, pa je dužnost cijon. organizacije da osigura potrebni budžet. Govornik zatim iznosi religijozne zahtjeve palestinskoga židovstva, koje je vjerno tradiciji. Konačno pozivlje kongres, da odlučno protestira protiv užasnih dogadjaja u Ukrajini. Wilka n s k y (Palestina) govori protiv Soskinova plana, te razlaže, da se Palestina dijeli u razne pojase. Jug ima primjerice dvijesto milimetera oborina, pa se ondje ne može ništa drugo do ječma saditi. U ravnici Sefela i Šomrona, u gornjoj 1 dolnjoj Galileji je teško zemljište. Tamo se većinom sadi ječam, žito i hrana za marvu. Mi ne možemo da postignemo rezultate spekulativnim putem, već samo na temelju iskustava. Ako hoćemo svjetsko tržište, tad moramo imati monopolnih plpdova, a imademo samo narandže. Mješovito gospodarstvo jedino je moguće i perspektive njegove su vrlo povoljne. Ima tri vrsti stručnjaka u Palestini: prvorazredni, to su takovi, koji nisu nikada bili u Palestini, drugorazredni, koji su se neko vrijeme na autu vozili po Palestini i trećerazredni, koji godinama u Palestini rade u poljoprivredi. ZAKLJUČNA RIJEČ NAHUMA SOKOLOVA

Rekoh, da je ovaij kojnlgres mešto drugo, nego predjašnji kolngresi, i to tqjesam rekao, ikao neku frazu. Smatram ga u neku ruku prvim kongresom, kongresom bez fraza, kongresom djela. Jedan iođ govornika tumačio je to„ Ikao da ja mislim, da ovaj kongres znači promijenu smjera. Tomle se mišljenju protivim. Moram da vam kažem, iu kome smjeru ja ovaj kongres smatram osobito važnim; doista je ta kongres alije. Želio sam, da svima generalnim govornicima lebdi pred očima, da se taj kongres u drugim prilikama sastao, nego dosadašnja kongres, u vrijeme, kad je ctjopizarn u kudikamo većoj mjedi postao realnošću. Sastali smo se u vrijeme, kad na tisuće) naše braće konačno u Erec Jisrael kreću, u vrijeme kad se Erec Jisraetu posvema osobite i moguće preteške, funkcije nametnulo. Ne funkcionira tek kao Erec Jisrael, nego i kao zamjena za Ameriku, .i zato konstatiram,, da generailna debata, koja se bavila detaljnim pitanjima, koja idu u komisije, nije zadovoljila. Neugodno se doimalo, da se često činilo, kao da je diskusija nastavak izborne borbe. Ali treba priznat«, da smo svi, usprkos polemici i diskusiji u mnogim taćkama složni. Mi svi znamo, da zemljoradnja mora da ostane naša čvrsta podloga u izgradnji Palestine. Ako se govori o promjeni kursa, onda je to diktirano mpguće veoma plemenitom osjetljivosti onih cijonista, koji su svoj cijeli život u tu stvar dali. Meni u svojstvu predsjednika Egzekutive nije ništa o takovoj namijenjenoj promijeni kursa poznato. Govori se i o mijenjanju osoba i iznijelo se to po sebi veoma važno pitanje. Ako naš prijatelj i sarađnik, jedan od najbotjih iu našim redovima, Dr. ißuppin, odstupa, znat će svatko, da njegove zasluge nitko ne će znati više da cijeni nego Egzekutiva. Ta on je htio već prije

dvije godine da se povuče, j teškom smo ga mukom mogli . skloniti, da svoj red nastavi. Sad mu iza osamnaestgodlišniega intenzivnoga rada treba i odmora, koji smo mu dozvoliti iu nadi, da će se qpet povratiti. Na temelju ovih nedužnih i nepolitičkih činjenica postavka se već antiteze;, li dr. (Halpem Sje ožigosain nosiocem antiteze. To je krivo. 1 prijatelji sa lijevate dopuštaju da je došlo vrijeme, i druge krugove kod ižgradnje pomagati, srednji stalež, dok smo do sada samo sa haluoiim imali posla. Sad je došao 'srednji stalež i mi moramo da nešto za nj m adimo. čini mi se kadkađ, da hi svaka partija jhtela da drugoj prigovara, gdje ova sama ne priznaje. Nije program' desnice, da podupire zemljoradnju, kao što raje program Ijjevice, da podupire srednji stalež. U tijelu prividjenja miruje samo budžet. Da ste budžet unijeli iu generalnu debatu t da ste ise s njime pozabavili, bio bih zadovoljan. Sad nije. vrijeme za govorničke borbe. Stojimo na obratištiu naše povijesti;, cijonizam počinje da prelazi u zbilju. I tu treba da se pobrinemo za veću imigraciju, u tom pozitivnom zahtjevu svi smo složni. Sloboda usetjivanja ne riješava taj problemi. Pitanje je to ii 'mogućnosti rada, pitanje naše investicije. Pitam kao čovjek, Ikoji hoće, da sa višega stajališta, nego sa partajskoga, činjenice promatram: zemljoradnja ostaje temeljem, sve su (to partije ne samo rekle, nego su u tom smislu i radile, i mizrabi i Jablonski rebe su nam vniedni ii dragi gdje leže zapravo diference? 1 ja vidim naravno razliku izmedju kapitalističkoga j socijalističkoga nazivanja. (No mi se nijcsmo na cijopističkome kojngresu sastati, da socijaliste privedemo kapitalizmu ili 'Obratno i da o tome glasujemo- Često se pozivijerno na Hejrzla a naša je parola opet j opet: natrag Herztu, onome Henzlu, za koga je cijonizam platforma za zaštupnike sviju partija n židovstvu, Nijcsmo religiozni reformatori i nemamo da diskutiramo o socijalnoj reformi, to može svatko na dotičnim kongresima. Imat ćemo u Patesrtliim različite partije i oni hoće i trebaju da svoje boibe izvojšte. No tu smo na cijonističkome kongresu, ii što tu treba da unapre-diimo jcšt cijonizam, naš' ideal, koji nam dostaje. U vrijeme asimilacije tražio je uvijek Židov opravdanje svojoj egzistenciji. Govorilo se o misiji židovstva, i tom se je misijom smatralo širenje moirtofeizma. I sad se u svijetu previše, govori o misiji židovstva. Da će odanle izaći velika riječ, moguće ije naš zadnji san, poezija, to se može reći u govorima* ne u programu. Mi- imamo samo jednu misiju: da egzistiramo, ni jedinu drugu. Imi držimo o zemljoradnji toliko* jer snjcm stopmo ,i padamo. Perioda Ttibat-Cijon razvila je židovski idealizam parćeta zemlje. To ije naravni, veliki (idealizam. Ne znam, ima li idealizam industrijskog rada. Setjak je svagdje privezan na svoju grudu. Tq mu daje poleta. To hoćemo i mii za Židove, To se razvija iu Palestini. Da se nešto slična razvije na poidruoju industrije, da podutzetnik ili radnik bude nerazriješivo privezan recimo uz željezničke tračnice, to ne mogu da zamislim. A ipak mi skije, da poduzetnik ili radnik bude neraznješivo privezan recimo uz željezničke tračnice, to ne mogu da si zamislim. A ipak mi trebamo taj idealizam. Tko ije svojim očima gledao Palestinu, razumijet će, da nije tek židovsko grandiozno djelo, nego i svjetsko čudo Emek ije postao židovskim. Pretvoren je iz pustinje u cvatući vrt, i tako se može i druge kraljeve izgraditi. Da s izgradnjom ujedno unutarnja preobrazba čovjeka zbiva, to je nas stari program, čemu dakle svadja? Ako smo doista složni, ne izazovile prema vani dojam, da smo u unutarnjosti rastrgani! (Odobravanje.) Ako je doista nastupilo novo doba, onda mu je smisao, da -proširi temelje kolonizacije, i da poveća naš program. To ■jasno ne može da se dogodi samo entuzijazmom. nego traži razliku, tehniku, knjigovodstvo iitd., ali bojazni, koje se na tq oslanjam, čine mi se neosnovanima Radnici su izjavili, da pozdravljaju novu aHiju. Mi ne smijemo da šablonski upolrijebljavamo pojmove o klasnoj

4

»2 I D O V.

BROJ 38