Židov

organizacije, da dade dolično mjesto odgoju. Ali kao što se Palestina ne će graditi bez odgoja, tako se ne će graditi bez vjere i Tore Religija je naše historijsko prava naša narodna tvorevina. Govornik kritizira način poduke biblije u školama. Moramo iskorijeniti tragove asimilacije. XVI. SJEDNICA. Rabi A m i e 1 (Mizrahi) izjavljuje, da cijon&am nema da rješava samo židovsko pitanje, već i pitanje židovstva. 1 on se oštro obara protiv kritike biblije, pa veli, da nema samo političke asimilacije već i duševne, a ta se dokumentira u kritici biblije. Dr. Mossinson (Tel Aviv); Moramo se starati, da četvrta Alija, od koje prijete našim kulturnim pozicijama velike opasnosti, postane jak faktor. Ikoji će te pozicije oploditi, a ne razoriti." Naročitu pažnju treba posvetiti onim ljudima, koji ostavljaju školu. Ako Crec Jisrael ima da bude mjesto našeg narodnog preporoda, tad ne smije da postoji pitanje novca, kad se radi o školstvu. Odgojni naš rad treba da obuhvati ne samo Erec Jisrael, već i cijeli galut. Krugovi četvrte Alije treba da se već u galutu priprave za Erec Jisrarel. Dr. Klee (Berlin); Moramo pristupiti riješavanju problema budžetiranja za školstvo. Svi su složni, da školstvo ostaje kod cijonističke organizacije. Moramo privući i diasporu za taj rad i sistematski nastojati, da nam sve općine votiraju u tu svrhu jedan iznos. Ruben B rei ni n (Newyork) prikazuje veliki veliki dojam, što ga je učinilo otvorenje hebrejskoga universiteta na Židove u Americi i skore vijesti o štrajku židovskih učitelja u Palestini, čim se više školstvo u Erec Jisraelu razvija, razvit će se i u galutu. Položaj učitelja treba da je takav, da bude prema vani neovisan. Rabi Fischmann (Mizrahi); Priznaje, da je renesansa židovskog jezika velika stvar, ,pa ako je Sokolov doviknuo Mizrahistima, da s vjerom ne prave politiku, tad odvraća, da to ne bi učinili, da ih se na to ne sili. Tražimo ođ kongresa, da on zaključi odgoju u smislu tradicije. Kongres ima da nam votira sredstva, da možemo odgoj provesti u našemu duhu sa vlastitim Vaad hahinuhom. Pored toga ima da se u svim školama uvede u dovoljnoj mjeri vjeronauk. Rosenheck (Poljska) veseli se napretku, naročito da se na kongresu tretira pitanje odgoja. Što više, već se govori i o hebrejskom odgoju. Ali to sve nije dosta. U ime učiteljske konferencije stavlja .ove zahtjeve: »Konferencija ie uvjerena, da je hebrejska škola najvažniji faktor u Palestini za uredjenje Alije i stoga treba da je integrirajući dio cionističkog rada. Konferencija traži od cijonističke organizacije, da proširi odgojni rad u zemlji uslijed povećane .imigracije. Nužno je, da u pal. Egzekutivi bude jedan član, koji će biti odgovoran za odgojni d kul-

turni rad. Podjedno treba kongres da naglasi neminovnu potrebu, da hebrejski jezik dominira, u.svim galutskim školama.« Orunb 1 a 11 (Vaadat Hatarbut) govori ’o planu centralne škole za djecu Emeka, pitanje, koje mora biti riješeno. Dužnost je Cijonističke Organizacije, da stvori školu za djecu junaka od Emeka, kojima se toliko hvalimo. Pošto je time završena kulturna debata, predsjedatelj prekida sjednicu na jedan sat. Nakon otvorenja sjednice prelazi se na raspravu o Jevvish Agency. tazcizßJ »J3qu3qjoy suaovv Zadnjih dviju godina toliko se raspravljalo pitanje proširenja Jevvish-Age.ncy-a, da treba navesti samo najvažnije činjenice i dogadjaje, koje su sklonuli političku komisiju, da kongresu predloži ove rezolucije. Nai XII. kongresu prihvaćena je rezolucija, kojom se ovlašćuje cijonistička Egzekutiva, da do održanja jednog židovskog svjetskog kongresa, čiji se saziv smatra neprovedivim za dogledno vrijeme, osnuje židovski Council, e bi se raznim dijelovima židovskoga naroda dala mogućnost, da na temelju mandata i Balfourove deklaracije saradjuju s cijonističkom organizacijom u izgradnji Palestine. Taj je korak poduzet, da bi se predobfle i one sile židovskoga života, koje su se dosad držale po strani od nastojanja za izgradnju narodne domovine. Učinjen je u suglasju s mandatom, koji od cijonističke organizacije, koja fungira kao Je\vish Agency, traži, da poduzme korake i da si osigura suradnju sviju Zidova, koji su voljni da sudjeluju kod izgradnje židovske narodne domovine. Poduzet je i u suglasju s tradicijama cijonističke organizacije, koja je predvidila doba, u kojem će izgradnja Erec Jisraela postati programom cijeloga židovskoga naroda. Nije predležala odreka onih principa i ideala, kojima je s početka služila cijonistička organizacija i njezini vodje, već naprotiv pokušaj, da se ovi principi i ideali prošire i na one krugove, koji s ma kojega razloga dosad ne pripadaju cijonističkoj organizaciji. To je pokušaj da se privuku ovi krugovi za izgradnju zemlje na socijalnoj i ekonomskoj podlozi. Nakon što su primljene ove rezolucije na XII. kongresu, došao je predsjednik dr. W ei zman,n u provadjanju rezolucija kongresa i Akcijonoga Odbora u decembru 1923. u Ameriku. Ima da se zahvali njegovim vanrednim sposobnostima i nastojanjima, da je došlo do konferencije odličnih Zidova Amerike, medju kojima naročito spominjemo Louisa Marshalla. Toj konferenciji, u februaru 1924., pribivali su mnogi odlični muževij koji su dosada bili pasivni, a mnogi što više i protivnici osnutka židovske narodne domovine. Nakon saslušanja govora dra. Weizmanna i dra. Ruppina izjavila je ta konferencija želju da saradjuje na djelu izgradnje, zaključila je osnutak Palestine Economic Corporation i komiteja za pregovore glede ustupa u Jewish-Agency. Slijedili su daljnji pregovori predsjednika Weizmanna i po njemu odredjenih zastupnika cijonističke organizacije s tim elementima. Ponovna konferencija u

martu 1925., koja je primila izvješće ovoga komitea, održala se u prisustvu dra. NVeizmanna, te je zaključeno, da se počine s pregovorima s cionističkom organizacijom radi ustupa u JevvishAgency i da se izradi konstitucija za JevvishAgencjv U isto vrijeme vodili su se pregovori s odličnim židovskim korporacijama u evropskim zemljama, pa je jedan dio od njih predobiven za ustup u Jewish-Agency. U političkoj komisi i nije bio nesporazumka u principijelnom pitanju potrebe proširenja Jewish Agency-a. Različita su mišljenja samo bila glede uvjeta proširenja i konstitucije. Rezolucije, koje vam predlažemo, izražaj su mišljenja većine političke komisije. One izrazuju i mišljenje Akcijonoga Odbora, te su prema tome baza, na kojoj smo pripravni ustupiti u Jevvish Agency. Imade i amendementa, koje će minoritet ovdje predložiti. Rezolucije ne sadržavaju sve odredbe, kojima se imade regulirati ođnošaj partaja prema Jevvish Agency-u. U komisijama se o svim tim pitanjima raspravljalo, pa će u ustavu Jevvish Agency-a sve to biti sadržano Sad smo ustanovili samo glavne uvjete, koje kongres smatra bitnima za uzdržanje integriteta cijonističke organizacije u Jevvish A|gency-u i da osigura naš palestinski rad. Komisija je priznala, da odnošaj izmediu cionističke organizacije i novih elemenata, koji će stupiti u Jevvish Agency, ima u velikoj mjeri da bazira na medjusobnom povjerenju i vjeri, da oni, koji su pripravni da rade s cijonističkom organizacijom, imađu i dobru volju, da ostavimo po strani stare predrasude i nesporazumke i da radimo zajednički na zadaći, koja u sebi krije tolike nade za budućnost našega naroda. Sa strane Mizrahija bilo je predloženo, da ustav sadržaje ustanovu, da Jevvish Agency stoji na stajalištu ortodoksnog židovstva. Ali obzirom na to da je već na prijašnjim kongresima ustanovljeno, da cijonistička organizacija ne će ništa poduzeti u Palestini što bi se moglo protiviti principima ortodoksnog židovstva, odustaje Mizrahl od svoga predloga. Ne vjerujem da će odmah iza primitka ovih zaključaka ustupiti u Jevvish Ageny svi oni, koji stoje van nje. Ali primitkom tih zaključaka stvorena je osnovica za to i oni će pomalo doći. Politička komisija predlaže vam ovaj istorijski dokumenat na prihvat. Referent Morris Rottenherg predlaže u ime političke komisije ove rezolucije o Jevvish Agency; U spoznaji, da je poželjno, da dodje do djelatne suradnje svih Židova, koji su voljni, da porade oko izgradnje židovske nacijpnalne domaje u Palestini u duhu Balfourove deklaracije i mandata i nadalje u spoznaji, da se u tu svrhu treba proširiti Jevvish Agency i u dainjoj predpostavci, da kod svega toga treba čvrsto da se sačuva ova principijelna podloga:

Pjevačko natjecanje na VI. Sletu S. Ž. O. U.

Donosimo ovaj članak uslijed izvještaja o kongresu istom u ovome broju. Na ovome sletu uvedeno je natjecanje u pjevanju židovskih narodnih pjesama za 1 zborove i za solo pjevače sa svrhom, da se širi smisao i ljubav za naše narodne melodije, a ne da se postizavaju bilo kakovi umjetnički rezultati. Znademo da se nemože dugo ostati na stupnju diletantizma, koji je protivnik svakog napretka, ali jer je ova prva priredba zapravo pokušaj, hoće li se ispravno shvatiti smisao tih natjecanja, naglašavana je i suviše svrha natjecanja, a odbacivano je ocjenjivanje virtuoziteta. Već na početku izvještaja možemo kazati da je natjecanje potpunoma uspjelo, ne moguće radi učesnika ili bilo kakovih vanjskih uspjeha, nego upravo zato, jer je sa strane svih ispravno sliva-

ćena misao, koja je diktovala ova natjecanja. Samo natjecanje obavljeno je na nevezanim sastancima dne 9. aug. (Gramd hotel) i dne 12. aug. (Hotel Royal) na večer. Natjecanje otvorio je predsjednik Saveza Cvi Rothmuller kratkim govorom u kojem je istakao svrhu i smisao natjecanja. Pristupila su dva zbora; »Hakoah« iz Subotice (četveroglasni) i »K. Ž. 0.« iz Karlovca (jednoglasni s klavirom) te devet solo pjevača iz Karlovca, Sombora, Križevca, Banje Luke, Mitrovice i Dervente. Izvedene su ove pjesme: 1. Zbor iz Subotice: Su cijona Hhnkom haeres Mir hoben 2. Zbor iz Karlovca: Inser rebenju (Kisselgov) Hob ih a par oksen (Kisselgov) Ich hin mir a Chossidl (Kisselgov).

3. Otika Brauner, Karlovac: Nit such mich Wo die Mirten griinen (Roskin) 4. Zora Bisler, Karlovac: Dire gelt (Hiršler) 5. Ljubica Knjažinskaja, Karlovac: I’ces nigu (Engel) 6. Djuka Reiner, Karlovac: Kadiš des Rabi Lejvi Jichok des Berdičever (Engel) 7. Zdenko Hirschl, Križevci; Dos Gebet (Roskin) 8. Lili Gross, Sombor: Maase vigdi (Hiršler) Ich liebe den Wind (Goldberger) 9. Rašela Poljokan, Banja Luka: Hi sin is ifgegangen (Nadel) Gaj ib mir špaclrCn (Hiršler) 10. Levijeva, Mitrovica: Šajn ’bin ih šajn (Kiselgov) 11. Leopold Friedmann, Derventa, izvan natjecanja. Jury proveo je ocjenu obzirom na izvedbu navedenih pjesama, prem su pje-

BROJ 3t.

>2 1 D O V<

3