Židov

Tim je više opravdan zahtjev, da se vladinom budžetu u većoj mjeri a prema porezovnoj snazi jišuva uvaži židovsko školstvo, za koje je mandatarna vlast dala upravo smiješno malen doprinos, pa će biti stvar Egzekutive, da u tome pogledu poduzme shodne korake, da se ostvari ovaj pravedni zahtjev jišuva. Kongres nadalje konstatira, da se izgradnja narodne domovine u Palestini može postići samo slobodnom židovskom imigracijom, a da zakon o useljivanju u znatnoj mjeri oteščava ovo useljivanje. I tu se očekuje od Egzekutive, da će njezina intervnecija kod mandatarne vlasti omogućiti ukinuće dosadašnjeg zakona, jer je u protuslovlju s odredbama o mandatu. Konačno se traži od palestinske vlade, da legalizira Vaad Leumi i židovski općinski statut. Ovo je potonje od vrlo velike važnosti za jišuv, jer bi s time općine dobile pravo, da oporezuju svoje članove i da tako podmire jedan dio potreba za Erec Jisrael. Kao veliki nedostatak, naročito u političkom pogledu, osjećalo se dosad, da jišuv nije bio organiziran. Svi naši pokušaji u tom smjeru ostali su jalovi, jer ortodoksija nije htjela zbog pitanja izbornog prava žena sudjelovati u izborima za Asefat Hanivharim. Kongres ponovno izrazuje želju, da svi slojevi židovstva u Erec Jisraelu učestvuju u izborima za Asefat Hanivharim, koja bi zajedno sa Vaad Leumi bila legalno zastupstvo jišuva. O pitanju našega odnošaja prema arapskome narodu odustalo se ovaj puta od velike deklaracije, jer je prevladalo mišljenje, da se rezolucijama ne će ništa promijeniti na postojećem stanju i da je jedino naš čin kadar uplivisati na arapsko javno mišljenje. Politički takt, dobro poznavanje prilika, napredak izgradnje Palestine, su faktori, kojima ćemo najbolje uvjeriti Arape, da židovski narod ne želi istisnuti Arape, kao što to neprestano tvrdi nesavjesna i potplaćena štampa, već da istinski traži sporazum i zajednički život u Palestini.

u Druga je grupa zaključaka prosvjed protiv ugnjetavanju židovsko-narodnog pokreta i hebrejsko-kulturnoga rada u Sovjetskoj Rusiji, a traži se zaštita za naše nacijonalne i kulturne radnike. Bilo bi suvišno da tome išto dodamo, jer je opće poznato, kakovim su progonima izvrženi naši sumišljenici u Sovjet. Rusiji. Zatim se traži, da se isposluje legalizacija za cijonističku organizaciju u Madažrskoj i Maroku, jedine zemlje, u kojima se pravi poteškoća cijonističkome radu. Razlika je tek u tome, da su te poteškoće u Madžarskoj prouzročene od samih Židova u Madžarskoj, dok u Maroku cijelo židovstvo želi da cijonistićki radi, ali mu je iz neshvatljivih političkih razloga taj rad po oblastima onemogućen. Istini za volju treba konstatirati, da je zadnjih dana madžarsko židovstvo zaključilo, da svaki može podupirati cijonističke kulturne akcije. Konačno se u političkim rezolucijama izvršuju neki akti kurtoazije, koji su u našemu slučaju daleki od svake formalnosti i puni iskrenog čuvstva duboke zahvalnosti za prvog Vrhovnog Komesara Sir Herberta Samuela i Lorda Balfoura, koji je stekao neprolaznih zasluga za naš pokret. Isto je tako, srdačna naša čestitka novome Vrhovnome Komesaru, lord Plumeru, od kojega očekujemo, da će proslijediti politiku svoga predšasnika i time doprinijeti daljnjem razvitku židovske narodne domovine.

će nas braniti, ako ćemo iz dubine srca tražiti njegovu pomoć. On nam je obećao: S plačem će doći i usrdnom molitvom a ja »Vječni«, vodit ću ih. Tko treba, djeco, da od nas najusrdnije moli, tko treba da usrdno traži pomoć u našega vod je i čuvara 1 ? Bez sumnje oni, koji imadu pred sobom najdulji put. Starci njihov se dan približuje, doskora će doći u svoj vječni dom na počinak, a njihova molitva vrijedi samo za kratko vrijeme njihova zemnoga puta. I muževi prevalili su već dobar dio svoga puta, ali su opasnosti, koje im prijete, još uvijek velike, pa trebaju više zaštite no starci. Vi pako, djeco, vi sveta djeco, koja ste tek ugledala svijetlo svijeta, imadete pred sobom još dug život, dugi put pun opasnosti, vi morate vašim molitvama najviše doprinijeti, da vas očuva i zaštiti čuvar Izraela. Lij»te suze, molite za sebe, da vam bude dosudjen miran život, molite za vaše roditelje, da bi im poslužila sreća, da vas odgoje u strahopočitanju i ljubavi k Tori, molite za

cijeli Izrael, da nam ova godina donese pomoć i spas. ni. Na prvi dan Roš hašane. Oj sveta djeco! Dragi mladići! Hoću da vam pričam poredbu, da biste znali, da treba skrušeno, a osobito vi, moliti na današnji dan. Poštedjeni ste od muke svakidašnjeg života. Vaši roditelji za vas. trpe i preuzimlju svaku brigu. Ali danas, kad stupimo pred Boga, da molimo za nas i za vas milost, tad ne smijete stajati po strani i šutjeti. Jedno je dijete jednom 'teško oboljelo. Uplašeni otac zvao je jednoga liječnika za drugim, ali nijedan nije donio ozdravljenje. Tad otac doznade, da u udaljenom jednom gradu živi znamenit liječnik. Skupio je sav svoj imetak, da i njega dovede svom bolesnom djetetu. Liječnik pregledao je bolesnika i sve lijekove, koji su mu dani i reče: »Uzalud je tu čovječja pomoć, samo liječnik sviju liječnika može umirućem da pomogne. Molite se za njega!«

Tad skupi otac sve rod jake i znance i kad su stajali oko kreveta djeteta i suznim očima molili psalme, nagne se nad djetetom i reče: »Sinko, očinska je dužnost, da sve što ima, žrtvuje za dijete, da ga spasi. Nisam štedio^ni zlata ni srebra, dao sam sve za tebe, i kamo sreće, da mogu još i više za tebe žrtvovati. Sve su žrtve, svi su liječnici i svi lijekovi uzaludni. Molitve i suze su jedino sredstvo; samo one mogu da isprose božju milost za te. Tvoje molitve, tvoje suze, su Bogu ugodnije i milije nego molitve iz naših ustiju, nego suze, što mi drugi za tebe prolijevamo. Moli se usrdno Bogu, dijete moje!« Da, vi sveta djeco, suze vaših očiju, koje još nijesu vidjele grijeh iza njim još nijesu čeznule i molitve nedužnih vaših usana više kod Boga vrijede, no naše. Molite stoga za se iza nas. Molite i za cijeli Izrael, molite, da se opet sagradi Cijon i Jerusolim, da bi ova godina bila godina spasa, da Juda opet uskrisi i da se Judini sinovi opet vrate u svoju zemlju.

Keren Hajesod i cijonistički budžet

XIV. cijonistički kongres imao je za zadaću, da povisi budžet u svim granama cijonističkog obnovnog rada u Palestini, i da je to povišenje uslijedilo ne samo iz potrebe da taj rad napreduje, već jer su izazvale činjenice samoga života, porast imigracije i sve veće potrebe pučanstva, koje neprestano rastu. Cijonistička je Egzekutiva s toga razloga predložila kongresu povišeni budžet, kongres prihvatio je taj prijedlog i sad nastaje zadaća, da se pobrinemo, kako će se prema budžetskom prijedlogu udovoljiti pojedinim stav-

kama i potrebama Palestine. Ali samo jedan dio cijonističke javnosti svijestan je toga, da je Keren Hajesod onaj faktor, koji mora da sakuplja i pripravi sredstva za pokriće toga budžeta. Svaki govornik, koji je na kongresu tražio povišenje poljoprivrednoga budžeta i osnutak novih naseobina, tražio je tome i povišenje prihoda Keren Hajesoda i morao bi kao prvi korak k ostvarenju svojih prijedloga upraviti apel na židovstvo, da uplati svoj porez. Ako su nadalje oni, kojima je do njege hebrejskoga jezika i kulture u Palestini, tražili, da se školski budžet povisi, tad je sad njihova dužnost, da nose u masu odgojnu misao maasera. Povišenje zajmova trgovačkim i obrtničkim poduzećima, koja se uslijed najnovije imigracije silno razvijaju, nije samo pitanje cijonističke kolonizacijone politike, već u prvome redu piianje, kako će se moći podvostručiti prihodi Keren Hajesoda. Pa ako se konačno izrazila želja, da medju onim hiljadama useljenika, koji sad svakog mjeseca dolaze u Palestinu, bude što više haluca, koji će kao' poljoprivrednički gradski radnici izgraditi s temelja židovsku narodnu domovinu, tad je ispunjenje te želje samo onda moguće, ako će Keren Hajesod moći staviti cijonističkoj Egzekutivi na raspolaganje sredstva, koja moraju da budu dostatna i za prevoz imigranata i njihovo uposlenje u zemlji, kao i za svrsishodnu Hahšaru u điaspori. Nužno je, da ova organska veza izmedju palestinskoga budžeta i Keren Haiesoda prodre u svijest svakoga cijoniste, da bi postalo suvišno, da se ovakove temeljne istine moraju uvijek ponoviti., Svaki, koji je k ma kojoj točki budžeta uzeo riječ i tražio povišenje, mora da zna, da je svaka takova želja za povišenjem budžeta i za njega obveza,, da saradjuje na namicanju budžeta Keren Hajesoda. Godina 5G85. bila je u povijesti kolonizacije odlikovana činjenicom, da nije u njoj bilo kriza, koje su inače kočile naš rad radi nestašice potrebnih sredstava. Keren Hajesod bio je uslijed izgradnje svoje organizacije i intenziviranja svoje propagande u stanju, da ne samo namakne - po Akcijonome Odboru ustanovljeni bud-

6

»2 I D O V*

BROJ 40—41.