Židov

Palestinski budžet za 5686

Izgradnja Palestine vrši se po Keren Hajesodu po stalnom, planu, koji se svake godine izradjuje u obliku Palestinskog budžeta. Visina budžeta zavisi s jedne strane o potrebama kolonija, koje već postoje, te institucija, koje treba uzdržavati, kao i o imigraciji, koja se za tu godinu očekuje, i koja omogućuje i traži da se stvaraju nove pozicije, a s diruge strane o prihodima Keren Hajesoda, koji se mogu i smiju očekivati. Palestinski budžet za ovu godinu, koji je zaključen na XIV. cijonističkom kongresu u Beču, izradjen je s naročitom pomnjom. Već u proljeću slali su pojedini odsjeci, institucije itd. svoje prijedloge Egzekutivi u Jerusolimu. Taj budžet potreba iznosio je 650-000 funti (prama 446.400 funti u prošloj godini). To znači znatno povišenje, ali treba uvažiti, da su u mnogim departementima troškovi u direktnom omjeru prema broju pučanstva odnosno imigranata, i pošto se u posljednjoj godini židovsko pučanstvo povećalo za Va i svaki mjesec dalje raste, moraju nužno uslijediti i veći izdaci. Prijedlozi pojedinih departementa bili su preispitani po odboru Egzekutive, koji je sastojao iz gg. Kaplanskoga, dra. Ruppina i Van Vrjeslanda, a koja je pored toga morala uvažiti i drugu stranu t. j. mogućnost namicanja sredstava. Odbor smatrao je nužnim, da reducira sve prijedr loge; ali ipak ih nije mogao sniziti na sumu efektivnih izdataka old) 400.000 funti u prošloj godini; ovakovo bi sniženje u mnogim radnim područjima imalo za posljedicu toliko ograničenje radova, da bi time razorili djelo, koje je u teškom radu godinama stvoreno. Bilo bi nadalje nemoguće učiniti novih produktivnih izdataka za nove naseobine u poljoprivredi ili za industrijalni kredit. Komitej odlučio se za jednu srednju liniju, te predložio budžet od ukupno 550.000 funti. Taj je prijedlog pođnešen XIV. kongresu u Beču. Njegove su stavke najprije proučavale komisije, a zatim ih je ispitala budžetna komisija i dovela u sklad s općim planom. Rezultat ovoga neumornoga rada i vijećanja kroz dane i noći bio je prijedlog budžetske komisije (njezin je pročelnik bio amerikanski delegat Emanuel Neumann), koji je po plenumu kongresa en bloc prihvaćen; taj je prijedlog veći od nacrta Palestinske Egzekutive i iznosi 600.000 funtiNa tom budžetu bazira rad u Palestini u ovoj godini i svi radnici za Keren Hajesod moraju se s njime upoznati. Budžet sadržaje ove grupe izdataka: I. kolonizacija: 1. poljoprivr. kolonizacija 270.000 2. pokusne stanice 9.000 3. Šhunat ovdim 8.000 287.000 11. odgoja: 1. općeniti odgojni budžet 84.000 2. sveučilište 5.000 3. sveuč. biblioteka 2-000 4. tehnika 3.000 5. Tahkemoni-škola 3.000 97.000 111. javni poslovi: 1. radni departement 38.000 2. Solel Bone 7 000 3. Olim Bonim 3.000 48.000

IV. zdravstvo: 1, budžet zdrav, ureda 40.000 2. bolnica P. Schweitzer 5.000 45.000 V. trgovina i industrija: 1. departement trgovine 38-000 2. različita poduzeća 4.000 42.000 VI. useljivanje 39.000 VII. administracija 19-000 VIII. izvanredni izdaci 13.500 IX. vjerske potrebe 5.000 X. dug I. C. T. i 4.500 600.000 Unutar toga cjelokupnoga budžeta najvažnija je grupa I. (kolonizacija); ona apsorbira gotovo polovicu cijeloga budžetskoga predloga (48%). Iza nje dolazi grupa 11. (odgoj) sa jednom šestinom ukupnoga budžeta (16%). Grupa 111. do VI- dobiva šest do osam procenata, a grupe VII. —X. 1—3% predloga. I. Za stav »Poljoprivredna kolonizacija« tražio je kompetentni departement 335.000 funti, kolonizacijona komisija kongresa 300.000, a budžetska komisija reducirala je taj zahtjev na 270.000 funti i uputila je Egzekutivu, da taj iznos razdijeli u razmjeru prema planu, što ga je postavila kolonizacijona komisija. Taj plan statuira, da se jmadu upotrijebiti 175-000 funti za konsolid'iranje postojećih naseobina i za provedenje postrojenja za irigaciju u okviru istih. Radi se dakle poglavito o naseobinama u Emek Jisraelu, od kojih treba u ovoj godini 9 ili 10 učiniti ekonomski samostalnima. Konsolidiranje svih naseobina Keren Hajesoda imalo bi prema planu kolonizacijonoga departementa da uslijedi u roku od dvije godine dana; reducirani budžet produljuje ovu perijodu na tri godine. Za pripravu novih radničkih (uključivo i jemenitskih) naseobina predvidjeno je 30.000 funti. Doprinos od 70.000 funti stavljen je na raspolaganje za kolonizaciju srednjega staleža; od toga se ima upotrijebiti 30.000 funti za već postojeće naseobine, 20-000 za nove (uključivo naseljivanje sefardskih elemenata) i 20.000 funti za prvu naseor binu prema predlozima dra. Soskina (male naseobine s intenzivnim gospodarstvom). Ostatak od 25.000 funti služi za razne svrhe. Pokrićem ovih potreba bit će omogućeno, da še ove godine velik dio naših naseobina gospodarski postavi na takovu bazu, da će se moći samostalno uzdržavati, a ujedno će se pripraviti cijeli niz novih naseobina, koje će imati veliko znamenovanje za budućnost, jer će, dijelom u pogledu elementa, koji se imadu naseliti, kao i u pogledu metoda kolonvzacije, krenuti sasvim novim putem. Plan Šhunat Ovdim prema načelu nabave jeftinih malih stanova s djelomičnom vlastitom opskrbom sa živežnim namirnicama zaključen je već prije dvije godine, ali nije mogao biti ostvaren radi nedostatka sredstava. Četrnaesti kongres uporno je tražio, da se osnuje bar jedna takova naseobina i uvrstio je u budžet stavku od 8000 funti11. Odgojni budžet sastoji iz niza raznih stavaka; glavni dio sačinjava »redoviti budžet«, koji iznosi 74.000 funti. Pošto budžet postojećih škola iznosi samo 64.000 funti, odredjeno je 10.000 za otvorenje novih škola. Naravno, da ovi iznosi ne sadržavaju cjelokupnu potrebu Židov-

skoga školstva u Palestini; velik dio doprinaša palestinski jišuv u formi doprinosa kolonijama i gradskim upravama kao i školarinom, a jedan se dio pokriva iz drugih izvora (na pr. subvencijama Ice i palestinske vlade). Pored »redovitog školskog budžeta« odredjeno je 2000 funti za Centralnu školu u Emeku, 2000 funti za seminar mizrahističkih učiteljica i daljnjih 2000 funti za druge mizrahističke škole. Jedno pitanje, koje je u prošloj godini bilo povodom mnogim, poteškoćama i prouzrokovalo štrajlk učitelja, bio je zahtjev učitelja, da Palestinska Egzekutiva odnosno Keren Hajesod jamči i za one zahtjeve učiteljstva, koji su nastali uslijed toga, što jišuv nije uvijek ipotpunoma doprinio svoj dio školskim troškovima. Kongres nije k tome pitanju zauzeo jasno principijelno stajalište; prijedlog kulturne komisije, prema kojemu bi cijonistička organizacija imala biti vlasnica cjelokupnog školstva i da je za isto odgovorna (što bi značilo preuzeti odgovornost za cjelokupni školski budžet), otklonio je kongres, dok s druge strane nije izjavio, koja je juristička osoba odgovorna za uz' državanje škola i za osiguranje plateža od raznih kontribuenata. Zadovoljio se time, dla jišuv pozove, da učestvuje doprinosima za školstvo i da Egzekutivu opunomoći, da zatvara škole onih općina i kolonija, koje ne udovoljavaju svojoj dužnosti. Naprotiv je kongres obzirom na zahtjev učitelja, a na temelju neizvršenih plaćanja jišuva u zadnjih pet godina, a da nije stvorio principijelni zaključak, uvrstio u budžet 4000 funti kao prvu od 4 godišnjih rata za pokriće tih zahtjeva u ukupnoj visini od 16-000 funti. Izdaci za universitet, biblioteku i tehniku sa ukupno 10.000 funti uvršteni su zadnji put u budžet Keren Hajesoda, jer će ih od naredne godine morati nositi universitetski fond. Iznos od 3000 funti votiran je za gradnju Takhemoni-škole u Tel Avivu. 111. Izdaci radnoga departementa pokrivaju potrebe nabave rada za nove useljenike i takovih radnja, koje služe, da se zapriječi neuposlenost. Pošto u zadnjoj godini nije bilo neuposlenih, to će se, ostane li razvitak stalan t. j. ako će se budžet pokrivati u svim stavkama, i radovi razviti prema planu, pa će biti povoljne prilike na palestinskom radnom tržištu. Stavke od 7000 funti odnosno 3000 funti votirane su za kupnju dionica gradjevne kooperative Solel Bone i Olim Bonim. IV. Za sanitarni rad votiran je iznos i to za Hadasu 23.000 funti, a za palestinske okružne blagajne 17.000. Ukupni izdatak Hadase iznosi prema nacrtu sanitetske komisije na kongresu oko 105.000 funti, a Kupat Holim 59.000 funti. Hadasa ima da dobije osim subvencije Keren Hajesoda još i doprinos od 50.000 funti od amerikanske ženske organizacije Hadasa kao i jednoga doprinosa baruna Rothschilda, a pored toga na raznim platežima od jišuva 27.000 funti; Kupat Holim računa na prihode iz zemlje u visini od 38.000 funti. Prema tome Keren Hajesod doprinaša gotovo jednu četvrtinu budžeta Hadase i jednu trećinu Kupat Holima.

BROJ 44.

»2 I D O V«

3